Metapsihologija

tgdanijela

Poznat
Poruka
7.092
....Izuzev analize i logike koju je maksimalno koristio da bi shvatio suštinu ljudske psihopatologije, a s tim i psihofiziologije jer mu je posao bio prvenstveno da liječi Frojd se bavio i spekulativnim, filozofskim, opštim razmatranjima ljudske psihe te se 'usudio' da pokuša izložiti jednu ''metapsihologiju''. Tako je nazvao način posmatranja u kome se svako duševno zbivanje ocjenjivalo prema tri koordinate: dinamike, topike i ekonomike, videći u ovome krajnji cilj dostupan psihologiji..Ovo je ostalo na nivou pokušaja te se Frojd okrenuo spekulaciji psihoanalize koja je više obećavala ..
..Psihoanalitička metapsihologija se oslanja na psihoanalizu te proširuje njene granice..
..Pojam metapsihologije je još širi pojam i označava filozofsko psihološki pogled na čovjeka ...odn vaše viđenje suštine psiholoških zbivanja, vaš zaključak šta se krije iza pojavnog ...a svako ima ovo gledište te smo svi u suštini metapsiholozi, a težnja se sastoji u što tačnijoj, univerzalno prihvatljivoj teoriji koja bi obuhvatala i objašnjavala ponašanje i psihički život što većeg broja ljudi ... Univerzalnost vaše metapsihologije ...
-citat-
..Čak bi i fizika propustila čitav svoj razvoj da je morala da sačeka dok njeni pojmovi o materiji, energiji, gravitaciji i drugi ne postignu željenu jasnoću i preciznost. Osnovne predstave i najvažniji pojmovi prirodnonaučnih disciplina ostavljaju se uvijek najpre neodređenim, privremeno protumačenim, samo ukazivanjem na pojavnu oblast iz koje one potiču i tek uznapredovalom analizom materijala koji se posmatra postaju jasni, bogati sadržajem i bez proturječnosti ....

http://en.wikipedia.org/wiki/Metapsychology

http://www.psihoworld.co.ba/metapsihologija.htm

Pitanje - šta čini osnovu funkcionisanja ljudske psihe?
 
....Izuzev analize i logike koju je maksimalno koristio da bi shvatio suštinu ljudske psihopatologije, a s tim i psihofiziologije jer mu je posao bio prvenstveno da liječi Frojd se bavio i spekulativnim, filozofskim, opštim razmatranjima ljudske psihe te se 'usudio' da pokuša izložiti jednu ''metapsihologiju''. Tako je nazvao način posmatranja u kome se svako duševno zbivanje ocjenjivalo prema tri koordinate: dinamike, topike i ekonomike, videći u ovome krajnji cilj dostupan psihologiji..Ovo je ostalo na nivou pokušaja te se Frojd okrenuo spekulaciji psihoanalize koja je više obećavala ..
..Psihoanalitička metapsihologija se oslanja na psihoanalizu te proširuje njene granice..
..Pojam metapsihologije je još širi pojam i označava filozofsko psihološki pogled na čovjeka ...odn vaše viđenje suštine psiholoških zbivanja, vaš zaključak šta se krije iza pojavnog ...a svako ima ovo gledište te smo svi u suštini metapsiholozi, a težnja se sastoji u što tačnijoj, univerzalno prihvatljivoj teoriji koja bi obuhvatala i objašnjavala ponašanje i psihički život što većeg broja ljudi ... Univerzalnost vaše metapsihologije ...
-citat-
..Čak bi i fizika propustila čitav svoj razvoj da je morala da sačeka dok njeni pojmovi o materiji, energiji, gravitaciji i drugi ne postignu željenu jasnoću i preciznost. Osnovne predstave i najvažniji pojmovi prirodnonaučnih disciplina ostavljaju se uvijek najpre neodređenim, privremeno protumačenim, samo ukazivanjem na pojavnu oblast iz koje one potiču i tek uznapredovalom analizom materijala koji se posmatra postaju jasni, bogati sadržajem i bez proturječnosti ....

http://en.wikipedia.org/wiki/Metapsychology

http://www.psihoworld.co.ba/metapsihologija.htm

Pitanje - šta čini osnovu funkcionisanja ljudske psihe?

код људи психа су нагони и чула.
код човека психа је божанско.
 
код људи психа су нагони и чула.
код човека психа је божанско.

Nikakvo učenje o nagonima nije postojalo do početka 20.vijeka, odn do pojave psihoanalize, te je ona morala, pipajući, da pokuša stvoriti neko učenje o nagonima.Ona je napre postavila suprotnost između Ja-nagona (samoodržanje, glad) i libidinoznih nagona (ljubav), onda ju je zamjenila narcističkim i objekt-libidom, čime nije izgovorena posljednja reč: činilo se da biološka rasuđivanja ne dopuštaju da se zadovoljimo pretpostavkom o jednoj vrsti nagona...
U svojim posljednjim radovima spekulativno Frojd je pokušao pronaći novo rješenje problema nagona.Samoodržanje i održanje vrste podveo je zajedno pod pojam erosa, a njemu nasuprot postavio nečujno aktivni nagon smrti ili nagon destrukcije..
Opšte uzev, nagon se shvata kao neka vrsta elastičnsti živoga, kao jaka težnja ka uspostavljanju jedne situacije koja je jednom već postojala i iščezla usled neke spoljne smetnje. Ova, u osnovi konzervativna priroda nagona, tumači se pojavom prinude ponavljanja. Sliku života nam pruža saradnja i uzajamno djelovanje erosa i nagona smrti...
Kretajući se od ove ideje o uspostavljanju ravnoteže unutar nagona, te uzimajući u obzir faktore koji se suprotstavljaju prirodi nagona Frojd je došao do ideje o postojanju Ja(ega), Ono(id-a) i Nad-ja(superega) ili kako on kaže raščlanio je naš duševni aparat na osnovu analitičkog korištenja patoloških činjenica te ga razložio na navedene dijelove...
Danas podjela nagona malo drugačije izgleda, a Frojdov nagon smrti i nagon za životom je svoje bojište našao na polju konflikata između ova tri funkcionalno podjeljena dijela ličnosti, te se kako je Frojd sam izjavio samom njemu sve više činilo da cjelokupni duševni život čovjeka može da se posmatra kroz ove konflikte ....
 
Nikakvo učenje o nagonima nije postojalo do početka 20.vijeka, odn do pojave psihoanalize, te je ona morala, pipajući, da pokuša stvoriti neko učenje o nagonima.Ona je napre postavila suprotnost između Ja-nagona (samoodržanje, glad) i libidinoznih nagona (ljubav), onda ju je zamjenila narcističkim i objekt-libidom, čime nije izgovorena posljednja reč: činilo se da biološka rasuđivanja ne dopuštaju da se zadovoljimo pretpostavkom o jednoj vrsti nagona...
U svojim posljednjim radovima spekulativno Frojd je pokušao pronaći novo rješenje problema nagona.Samoodržanje i održanje vrste podveo je zajedno pod pojam erosa, a njemu nasuprot postavio nečujno aktivni nagon smrti ili nagon destrukcije..
Opšte uzev, nagon se shvata kao neka vrsta elastičnsti živoga, kao jaka težnja ka uspostavljanju jedne situacije koja je jednom već postojala i iščezla usled neke spoljne smetnje. Ova, u osnovi konzervativna priroda nagona, tumači se pojavom prinude ponavljanja. Sliku života nam pruža saradnja i uzajamno djelovanje erosa i nagona smrti...
Kretajući se od ove ideje o uspostavljanju ravnoteže unutar nagona, te uzimajući u obzir faktore koji se suprotstavljaju prirodi nagona Frojd je došao do ideje o postojanju Ja(ega), Ono(id-a) i Nad-ja(superega) ili kako on kaže raščlanio je naš duševni aparat na osnovu analitičkog korištenja patoloških činjenica te ga razložio na navedene dijelove...
Danas podjela nagona malo drugačije izgleda, a Frojdov nagon smrti i nagon za životom je svoje bojište našao na polju konflikata između ova tri funkcionalno podjeljena dijela ličnosti, te se kako je Frojd sam izjavio samom njemu sve više činilo da cjelokupni duševni život čovjeka može da se posmatra kroz ove konflikte ....

никакво учење ни о чему није постојало пре 20 века? како је лако школством држати поробљену масу...
 
никакво учење ни о чему није постојало пре 20 века? како је лако школством држати поробљену масу...

Ma da , ajde ti nam kazi pravu istinu - zelja je jedna ravna ploca, Maye su bile vanzemaljci, sunce se okrece oko zemlje i iza oblaka je Raj, a kada pada kisa to Bog place a kada grmi to se on ljuti.....

E hvala ti sto ces da nam otvoris oci sa "pravom" istinom.....

Idem sad da slusam Pink Floyd i We dont need no education (another brick in the wall)
 
Ma da , ajde ti nam kazi pravu istinu - zelja je jedna ravna ploca, Maye su bile vanzemaljci, sunce se okrece oko zemlje i iza oblaka je Raj, a kada pada kisa to Bog place a kada grmi to se on ljuti.....

E hvala ti sto ces da nam otvoris oci sa "pravom" istinom.....

Idem sad da slusam Pink Floyd i We dont need no education (another brick in the wall)

ај јопет...
ако има права има и крива. све што скапираш је праволинијски, криве су ти недоступне.
твоје знање је "богу плакати", ал имаш папир...
цигле су тешке, мица трофртаљка би те опустила.
 
ај јопет...
ако има права има и крива. све што скапираш је праволинијски, криве су ти недоступне.
твоје знање је "богу плакати", ал имаш папир...
цигле су тешке, мица трофртаљка би те опустила.

A jel to kad ne znas kako da odgovoris napises 40 nepovezanih reci ili ???
 
Ok je sva ta prica oko psihologije, ali to je nesto sto se stice u zivotu preko rada sa drugim ljudima... Jedino sto mene brine je to sto su ljudi poceli previse da izucavaju kako zavesti devojku i muskarca i psihologiju tog samog cina... Pa sve je to prirodni tok i ne treba neka velika filozofija da bi "zaveli" neku osobu... Isto kao i ostale zivotinje i mi to imamo u sebi...
 
..kad je pronalaženje partnera u pitanju postoji nešto što bi mogli nazvati fizičkom i psihičkom kompatibilnošću ..fizičkom u smislu nesvjesnog odabira genetičko kompatibilnog partnera, a psihičko u smislu svjesnog odabira onoga što smatramo sličnim, vrijednim, održivim, sa čim se možemo saživiti ... ova dva aspekta i trebaju da budu svjesno na suprotstavljenim stranama jer jedno vodi rađanju zdravog, a drugo mogućnosti održanja potomstva ... sexualni i roditeljski nagon u konfliktu na neki način ... sexualni koji funkcioniše po principu zadovoljstva (taj princip je sekundarno kod čovjeka došao do izražaja dok mu je primarni cilj bio održanje vrste, dakle odabir genetički prodornijeg) ...a roditeljski sa svrhom želje ali i brige za još nerođeno potomstvo ... danas a i u budućnosti nauka se kreće ka razvijanju mogućnosti dugog opstanka fizičkog što na neki način daje širinu seksualnom nagonu te ostavlja više prostora roditeljskom (sjećam se iz neke pripovjetke kako se nekada na selu gledalo da 'snaja' bude fizički jaka da bi mogla raditi, širokih kukova da bi mogla rađati, te bujnih grudi da bi mogla dojiti ... koliko su se stvari od tada promjenile zar ne ...)
Granice funkcionalnosti određuju i širinu dopadljivog(u suprotnom dolazi do propasti) ...pomoći čovjeku, a s tim pomoći i libidu ..međutim pomoći roditeljskom instinktu nije dovoljno samo širenjem šanse za opstanak 'bez obzira na gentičku podlogu' potomstva ... rodni, društveno-ekonomski faktori su od dodatnog značaja ...
Širinu koje je libidozno dobilo možemo vidjeti na primjeru brakova koji se sklapaju preko interneta ...fejsa ..ljetos na moru jedan par pričao kako im je sin našao suprugu preko fejsa ... Da li stvarno postoji samo jedan pranagon koji teži zadovoljstvu(nezadovoljenje kao suprotnost opstanku) mogli bi se pitati na takvim primjerima ...sve težnje svih nagona pretočiti u libidozni ili jedan 'nagon života' te težiti ostvarivanju te jedne težnje ... ekonomičnije jeste ... lakše je razrješiti jedan nego nekoliko odvojenih nagonskih težnji ... (slučaj o kojem razmišljam i koji sam čula na moru: momak živi u Švicarskoj i ima nekih hroničnih zdravstvenih problema, dok je djevojka sa ovih prostora ali nezadovoljna svojom porodičnom situacijom..)

Fluid tog jednog nagona mogao bi se posmatrati i kroz traženje životnog partnera tako da je partner sposoban da zadovolji sve potrebe rodnog određenja osobe, ne naruši nagonske težnje za samoodržanjem, dakle ekonomsko socijalne težnje ... da li postoji striktna podjela nagona ili se radi o energetskom ulaganju i fluktuiranju potreba u skladu sa spoljašnjom i intrapsihičkom situacijom ...
 

Back
Top