Mesto u svetu knjizevnosti

Vrela Cica

Iskusan
Poruka
5.579
:heart:
Dugo se nisam obracala na ovoj temi, jer sam bila progonjena. Zasto? Zato sto sam napravila revoluciju u svetskoj knjizevnosti onog trenutka, kada sam rekla MOJE misljenje, a ne misljenje nekog kriticara, koje se godinama prezvakava o Dostojevskom i njegovom konfuznom i dosadnom stilu pisanja. Od mnogih sam dobila podrsku, a mnogi su me precutno podrzali. Jasno je da to ne odgovara nikome - ni prokomunistima i jugonostalgicarima, a ni rusofilima. Moja iskrena i ostra kritika napravila je od mene zrtvu, ali istovremeno i pobednika, jer kako se drugacije neki umetnik moze priznati, osim ako ga ne progonite. Sami znate kako su prosle mnog moje kolege tokom istorija. Ja sam svesna da je to sve jedan zivot i da moja dela vec govore dovoljno o meni. Razmisljala sam da se potpuno posvetim pisanju pesama, ali ne zelim da zapustim knjizevnost, eseje, muziku, film itd. vec moze da postane i neukusno, jer mnogi mi zavide na mnogim mojim talentima. Zelela bih da znam, pre svega, kako ste?
Poznato je da ja citam Bibliju non-stop. Imam i Android telefon, pa sam na njemu nasla aplikaciju za Bibliju. Pomocu nje sstalno citam Bibliju. I kada setam i kada vezbam, a i kada izadjem u usce. Zahvaljujuci Androidu, osecam se kao da sam onlajn sa Bogom. Naravno, ja i primenjujem sve sto procitam u Bibliji, tako da to nije samo neka prazna maskarada. Trenutno zivim s deckom. Zivimo nesto vise od mesec dana. Pod istim krovom, ali u razdvojenim sobama. Nista pre braka! To je poznato. On je sladak, ali ponekad i davi sa svojim navikama, ali posto sam za kompromise, prihvatam ga pod nekim uslovima. On bas ne cita mnogo. Pretpostavljam da nema vremena, ali zato ja citam za njega, a u njegovoj sobi, kao i u svim drugim prostorijama u stanu posebno mesto zauzima Biblija. Da li cita ili ne? Ne znam, ali ce morati da je procita. Sada ce se vecina sablaznuti: "Pa, ZASTO?????" Zato sto je Biblija najvaznije delo svetske knjizevnosti.
Pre par meseci, da ne kazem godinu i nesto, jedna clanica foruma, koja je filoloskinja bo obrazovanju me je sokirala, kada je rekla da niej procitala Bibliju i da je neikada nece procitati. Biblija jeste sveta knjiga, ali je bila vecna inspiracija meni, a i mnogim drugim umetnicima od pocetka sveta i istorije. Ona je zbitka zakona, zbirka pesama, ali i zbirka prorocanstava. Iako u danasnje vreme masovne hiperprodukcije mozete naci svakojake kriticare Biblije ili one koji joj se ismvaju, ili je osporavajau, kao sto pokusavaju da je dopune ili nastave, bez obzira na njihov negativan cilj, iapk, njima je ta ista Biblija inspiracija. Posto je ovo podforum knjizevnost, htela bih da vas pitam o mestu Biblije u (svetskoj) knjizevnosti?
Koliki je znacaj Biblije? Koji biblijski motivi u knjizevnosti i kod kog autora su na vas ostavili najjaci utisak? Koji biblijski citati su vredni (za vas i uopste)? Da li je moguce pronaci neko delo, bez biblijskog uticaja? Poredjenje izmedju zapadnih knjizevnosti sa judeo-hriscanskog podrucja i podrucja van ovog podrucja.
Pod "delom" ne mislim neka beznacajan dela poput "Ceracemo se" i sl. dela iz marginalnih knizevnosti.:heart:
 
Od svih knjiga koje mi zovemo Biblija ovo zadovoljava sadašnje kriterijume književne:
http://www.biblija.info/ekav_p/PESMA.PDF
Ostalo je s previše religijske agitacije...
Naime i književnost se oslobodila u velikoj meri religija i ako opisuje
sredinu u kojoj dominira religija svojim društvenim obrascima,književna dela su
redovno na distanci od religijskih sadržaja i motiva...
Sekularnost književnosti je veoma dugo prisutna.U Zapadnim društvima
od renesanse...Na istoku još uvek prisutna,naročito Indiji,Indokini,Japanu i sl.
Takođe i fundamentalni islam ima svoju književnost specfićnih formi i motiva...
Meni je lično književnost u kojoj ima mnogo slobode,daleko duhovnija od religija
jer religije slobodu kastriraju i teže da svedu književne sadržaje u svoje okvire...
Zaista,religija i književnost ne idu baš zajedno...
Da pročitaš "Ime ruže" Umberta Eka,sve bi ti bilo daleko jasnije...
Itd...
 
Poslednja izmena:
Od svih knjiga koje mi zovemo Biblija ovo zadovoljava sadašnje kriterijume književne:
http://www.biblija.info/ekav_p/PESMA.PDF
Ostalo je s previše religijske agitacije...
Naime i književnost se oslobodila u velikoj meri religija i ako opisuje
sredinu u kojoj dominira religija svojim društvenim obrascima,književna dela su
redovno na distanci od religijskih sadržaja i motiva...
Sekularnost književnosti je veoma dugo prisutna.U Zapadnim društvima
od renesanse...Na istoku još uvek prisutna,naročito Indiji,Indokini,Japanu i sl.
Takođe i fundamentalni islam ima svoju književnost specfićnih formi i motiva...
Meni je lično književnost u kojoj ima mnogo slobode,daleko duhovnija od religija
jer religije slobodu kastriraju i teže da svedu književne sadržaje u svoje okvire...
Zaista,religija i književnost ne idu baš zajedno...
Da pročitaš "Ime ruže" Umberta Eka,sve bi ti bilo daleko jasnije...
Itd...

:heart:
Procitala sam tu knjigu. Dala sam i svoju kritiku. Mnogo je glupa.
Jeste knjuyevnost sekulariyovana, ali iako je sekularizovana, opste vrednosti, kojima se bavi religija su prisutne i tu. Mislim da ti ne poznajes dovoljno dobro religiju, ili si ti komunistickopravoslavac, pa u religiji vidi ogranicenje. Kako je moguce da nesto sto upucuje na veliku ljubav ka svemu, pa i najvecem i beskrajnom bicu bude ograniceno? :heart:
 
Pošto ti je Ime ruže glupa knjiga,verovatno sam ja još gluplji jer je Eko jedan od vodečih
intelektualaca današnjice,dok sebe ne smatram baš tog nivoa...
Ipak,a neću tek ukratko,jer ima za to pdf religija i pdf filozofija:da li si sigurna da je tvoj bog samo ljubav?
Naime,Baruh Spinoza još je utvrdio (a crkve nikad nisu uspele da pobiju!) da Bog pošto je svemoguć,svemudar
i večan,poseduje sve zamislive atribute te da đavo ne može postojati jer i ti atributi pripadaju Bogu! Osim toga,
takvo biće koje ima samo negativne osobine bi se samouništilo samim svojim nastankom jer bi bilo protivno
i sopstvenoj egzistenciji...Lično smatram da ni Bog bez zla,samo s ljubavlju ne može egzistirati-nema reper
zla u odnosu na koji da iskaže ljubav(a i ugušila bi ga tolika ljubav...)
Eto ukratko...A i imam običaj ,tamo na pdf religija da kažem da je teologija ozbiljna nauka i nije za amatere...z;)
 
Šta je Ajnštajn rekao jednoj devojčici o nauci i religiji? |

Devojčica po imenu Filis napisala je pristojno pismo Albertu Ajnštajnu početkom 1936. godine, želeći da od njega dobije odgovor na pitanje da li se naučnici mole Bogu, odnosno, da li je moguće „verovati“ i u nauku i u religiju.


Pitanje i odgovor objavljeni su u knjizi "Dragi profesore Ajnštajn: Pisma dece Albertu Ajnštajnu i nazad", koju je uredila Alis Kalapris, a evo šta je slavni naučnik odgovorio maloj Filis i to posle samo pet dana:

"Pokušaću da odgovorim što jednostavnije na tvoje pitanje.

Naučnici veruju da se svaka pojava, uključujući i one koje su vezane za ljudska bića, događa prema zakonima prirode. Iz tog razloga naučnik ne može biti naklonjen verovanju da na tok događaja može uticati molitva, odnosno, želja koja se manifestuje natprirodno.

Ipak, moramo priznati da je naše znanje o tim silama nesavršeno, pa na kraju uverenost u postojanje vrhovnog duha počiva na nekoj vrsti vere. Takvo verovanje još uvek je rasprostranjeno, uprkos poslednjim dostignućima u nauci.

Ali isto tako, svako ko se ozbiljno bavi naukom ostaje uveren da se neka vrsta duha manifestuje u zakonima svemira i da je ona daleko superiornija od čoveka. Na taj način bavljenje naukom vodi do religioznih pobuda posebne vrste, koje su sigurno sasvim drugačije od religioznosti nekog naivnijeg".

Iako pismo ne otkriva mnogo o Ajnštajnovim ličnim uverenjima, njegovo objašnjenje jasno objašnjava oduševljenje i predanost nauci, nazivajući osećaj koji u naučniku izaziva izučavanje "religijskim", prenosi Huffington Post.
 
Još čuvenija je ona druga njegova izreka : "Ljudska glupost i svemir su beskonačni, ali za ovo drugo nisam siguran."

Mislim da je ovde Ajnštajn upotrebljen kao egzemplar, a ne Ajnštajna radi.

Sama Biblija, njeno tkivo, nema mnogo književnog; ako ga je nekada i imala, moguće je da je izgubljeno u prevodu
i raznim redakcijama jer original niko od nas nije video, tako da o njemu ne možemo suditi.

O uticaju Biblije na književnost je izlišno govoriti. Svi znamo da su mnoga remek dela književnosti inspirisana njome.

Međutim, ta knjiga kod mene izaziva ambivalentni konflikt: koliko se divim pojedinim književnim delima kojima je bila
inspracija, toliko se užasavam svih zlodela koja su ljudi činili jedni drugima u njeno ime i nje radi.

Čitanje Biblije spada u deo opšte kulture i nema veze sa religioznošću. Ja sam ateista, a pročitala sam je.
 
Malo poglda sa starne.

Einstein nije bio teist ni ateist. Glavni ga biograf Walter Isaacson svrstava u deiste poput
američkih otaca utemeljitelja i Spinoze- tu je bliži- no po njegovim iskazima, Einstein je bio nešto kao taoist,
sličnoga gledišta poput Lao Zija. To je naturalistički panteizam u kom Bog nije osoba, no inherentna inteligencija
upravljajuća kozmosom. Einstein isto nije vjerovao u besmrtnost osobe (tu je sličan većini SZ-a), no
nije mislio da je univerzum nastao slučajno. Pitanje o "višim" ili drugim svjetovima nije ga
previše morilo.

Što se "Biblije" tiče, to je velika književnost, ne samo zbog motivike, nego i kao
svježa literatura. Točno je da ima niz dijelova stranih, pa i odbojnih modernomu duhu- no opet,
to nije neki kriterij: Homerova "Ilijada" je daleko žešće štivo, praktički pokolj od početka do kraja, s
grafičkim opisima ubijanja.

Biblija je velika u detaljima i nekim knjigama, i ja se s nekim ocjenama slažem, a s nekim-ne.
Mislim da je Petoknjižje velika stvar (iako ima ponavljanja), kao i Propovijednik, Job, te veći
proroci poput Deutero-Izaije. Moćan je i Levitski zakonik kad Jahve daje zakon svetosti. S druge strane,
dio je SZ-a (Pjesma nad pjesmama-po meni apurdno i loše štivo, tu se slažem s Voltaireom),
pa opet možda trećina Petoknjižja, dio proroka, a i Eklezijastikus/Crkvenica, te dosta tog u NZ- a posebno
Otkrivenje- nije na visini i nerijetko djeluje smiješno.

Konačno, imate dobre pisce koji su raščlanili književni vid Biblije, pa možete pogledati
od Northropa Frye-a: Veliki kod, a i klasično djelo Ericha Auerbacha: Mimeza (dio o Bibliji).
I ako je do vjerskih tekstova- zašto se ograničiti na Bibliju ? Tu su i Kur'an, Corpus Hermeticum,
Konfucijanski korpus (Doktrina sredine, Analekta, Veliko učenje,..), Lao Zija, te 11 glavnih Upanišada
i neke buddhističke tekstove.
 

Back
Top