LastDay
Leptirica
- Poruka
- 5.574

Gledičija ili u narodu poznatija kao sitni bagrem, trnovac, medni bagrem može se videti u mnogim parkovima
u našoj zemlji ili pored puta kao vetrozaštitni pojas.
Ovo drvo ima jako mnogo namena, a malo je danas poznato ljudima.
Ono što je najvažnije, može da nadomesti pčelama lošu bagremovu pašu.
Gledičija dobro podnosi teške gradske uslove i nečistoće iz vazduha,
pa se zbog toga često sadi u parkovima i drvoredima, ali tih biljaka ima veoma malo u prirodi.
Cvetovi su izrazito mirisni i privlače insekte i pčele, pa je zbog toga ovo drvo izrazito medonosno.
Drvo je dobilo naziv po Johanu Gotlibu Glediču (1714 –1786)
nemačkom lekaru i botaničaru pioniru u istraživanjima polnosti i razmnožavanja biljaka.
Cvetovi su zeleno žuti, mirišljavi,u visećim grozdovima dugim od 5-13 cm.
Gledičija cveta tokom maja i juna.
Plod je mahuna koja se ne otvara, dugačka je od 15-40 cm i široka oko 3,5 cm,
tamnobraon do bordo boje po sazrevanju, sa lepljivim, slatkastom pulpom između semena.
Plodonosi od septembra do oktobra.
Listovi tokom jeseni dobijaju predivnu žutu boju i cela krošnja je žuta.
Gledičija se može koristiti i u drvnoj industriji.
Drvo gledičije je gusto, tvrdo, zbijene, jake, čvrste teksture, otporno na udarce, može se polirati i rastvorljivo je u dodiru sa zemljom.
Može se koristiti za palete, gajbe, osnovne konstrukcije, nameštaj, za ogrev, železničke pragove.
Nalazi primenu i u brodarstvu, ali ne spada u ekonomski isplativo drvo.
Fermentisanjem plodova može se dobiti alkoholno piće.
Gledičija je izuzetno medonosna, i daje dobro tehničko drvo, a pored toga list je bogat proteinima, vlaknima, masnoćama, kalcijumom,
pa je pogodno i za stočnu ishranu.
Mahune su jestive i neke ptice, i glodari ih koriste kao hranu.
Zečevi jedu i meku koru tokom zime, a stoka i jeleni jedu mladice i mlade izdanke.
Iz naših šuma.
Početak leta.
Septembar