Mata Hari

[Neprilagođena]

https://en.wikipedia.org/wiki/Mata_Hari

Margaretha Geertruida MacLeod (1876-1917) poznatija po umetničkom imenu Mata Hari,
Bila je nizozemska plesačica i kurtizana .
Margaretha Geertruida Zelle rođena je u Leeeuwardenu , Nizozemska.
Bila je najstarija od četvero djece Adama Zellea (1840.–1910.) i njegove prve žene Antje van der Meulen (1842.–1891.)
Imala je tri mlađa brata; Obitelj ju je od milja zvala "M'greet".
Uprkos tvrdnjama da je Mata Hari delimično bila jevrejskog , malezijskog ili javanskog porekla
istoričari su zaključili da su joj oba roditelja bila Nizozemci.
Njenje otac posedovao trgovinu šeširima, investirao u naftnu industriju i postao
dovoljno bogat da Margarethi i njezinoj braći pruži raskošno rano djetinjstvo
, koje je uključivalo privatne škole do 13. godine.Ubrzo nakon što je Margarethin otac bankrotirao
njezini su se roditelji razveli, a majka joj je umrla 1891 godine,
Njezin se otac ponovno oženio,no porodica se brzo raspala , pa je Margaretha otišla živeti kod svog kuma, gospodina Vissera, u Sneek.
Nakon toga je studirala za vaspitačicu u vrtiću u Leidenu.ali nije završila.
.

S 18 godina, Margaretha je odgovorila na oglas u nizozemskim novinama koji je dao kapetan nizozemske kolonijalne vojske Rudolf MacLeod (1856–1928),
koji je živio u tadašnjoj Nizozemskoj Istočnoj Indiji (danas Indonezija)i tražio ženu. Zelle se udala za MacLeoda u Amsterdamu,
Brak je omogućio Zelle da postane članicom nizozemske više klase. Sa suprugom se preselila u Javu,
Imali su dvoje dece,No , brak je biio razočaranje. Rudolf je bio alkoholičar i fizički je zlostavljao Margaretu.
Također je otvoreno imao konkubinu , što je u to vreme bila društveno prihvaćena praksa u Nizozemskoj Istočnoj Indiji.
Margaretha ga je privremeno napustila, uselivši se kod Van Rheedesa, još jednog nizozemskog časnika.
Nekoliko meseci intenzivno je proučavala indonezijsku kulturu i za to vreme pridružila se lokalnoj plesnoj družini.
Tada je krenula upotrebljavati umetničko ime Mata Hari, (na malajskom jeziku -Sunce)

Na Rudolfov nagovor Margaretha mu se vratila, ali se njegovo ponašanje nije promijenilo.
Godine 1899. njihova su se djeca teško razboljela od komplikacija povezanih s liječenjem sifilisa.
Jeanne je preživjela, ali Norman je umro. Neki izvori tvrde da je jedan od Rudolfovih neprijatelja otrovao njihovu hranu kako bi ubio njihovu djecu.
Nakon povratka u Nizozemsku, par se službeno razdvojio , a Margaretha je dobila skrbništvo nad Jeanne.

Godine 1903 otišla je u Pariz gdje je nastupala kao cirkuska jahačica pod imenom Lady MacLeod,
što je izazvalo neodobravanje nizozemskih MacLeodova. Boreći se da zaradi za život, također je pozirala kao model
.Mata Hari se krenula isticati kao egzotična plesačica. Promiskuitetna i koketna, Mata Hari osvojila je svoju publiku i preko noći postala uspješna.
... fotografirana je više puta, gola ili gotovo gola. .

Karijera Mata Hari je opala nakon 1912. Karijeru je započela relativno kasno za plesačicu i počela se debljati.
Međutim, do tada je postala uspješna kurtizana -poznata više po svojoj senzualnosti i erotičnosti nego po svojoj lepoti.
Imala je veze s visokim vojnim časnicima, političarima i drugima u mnogim zemljama.
Njezine veze s moćnim muškarcima često su je vodile preko granice.

​

​

 

[Neprilagođena]

Tijekom rata, Zelle je bila uključena u vezu s kapetanom Vadimom Maslovom, 23-godišnjim ruskim pilotom
koji je služio s Francuzima, kojeg je nazvala ljubavlju svog života.
Maslov je bio dio ruskih ekspedicijskih snaga od 50.000 ljudi poslanih na Zapadni front u proljeće 1916 godine.
U ljeto 1916. godine, Maslov je oboren i teško ranjen tijekom borbe s Nijemcima, izgubivši vid na lijevo oko,
zbog čega je Zelle zatražila dopuštenje da posjeti svog ranjenog ljubavnika u bolnici u kojoj je boravio blizu fronta.
Kao građanin neutralne zemlje, Zelle inače ne bi smjela biti blizu fronta.
Zelle su dočekali agenti iz ureda Deuxième koji su joj rekli da će joj biti dopušteno vidjeti Maslova ako pristane špijunirati za Francusku.
Prije rata, Zelle je nekoliko puta nastupala kao Mata Hari pred prijestolonasljednikom Vilimom,
Deuxième Bureau je vjerovao da bi mogla dobiti informacije zavođenjem prijestolonasljednika zbog vojnih tajni.

Ne znajući da prijestolonasljednik nije imao veliku ulogu u ratu,
Deuxième Bureau je ponudio Zelle milijun franaka ako bi ga mogla zavesti i pružiti Francuskoj dobre obavještajne podatke o njemačkim planovima.

Krajem 1916. Zelle je otputovala u Madrid gdje se sastala s njemačkim vojnim atašeom majorom Arnoldom Kalleom
i pitala ga može li dogovoriti sastanak s prijestolonasljednikom. Navodno je nudila da podijeli francuske tajne s Njemačkom u zamjenu za novac,
iako ostaje nejasno je li to bilo zbog pohlepe ili pokušaja da se dogovori sastanak s prijestolonasljednikom Wilhelmom.
1917. bojnik Kalle je odašiljao radio poruke u Berlin opisujući korisne aktivnosti njemačkog špijuna kodnog imena H-21,
čija je biografija toliko odgovarala Zelleovoj da je bilo očito da agent H-21 može biti samo Mata Hari.
Ured Deuxième presreo je poruke i, prema informacijama koje su sadržavale, identificirao je H-21 kao Mata Hari.
Poruke su bile u šifri za koju je njemačka obavještajna služba znala da su je Francuzi već razbili,
što sugerira da su poruke izmišljene kako bi Francuzi uhitili Zelle.

Nije bilo članova obitelji koji bi zatražili tijelo Mate Hari za ukop, pa je iskorišteno za medicinski rad.
Glava joj je balzamirana i smještena u pariški Muzej anatomije, ali 2000. je otkriveno da je glava nestala,
možda još prilikom preseljenja muzeja 1954.
. Zapisi iz 1918. pokazuju da je muzej dobio i ostatak trupla, kojem se izgubio trag.

​

Kružile su razne priče o njezinoj smrti.
Jedna kaže da je Mata Hari poslala poljubac streljačkom stroju,
koji je uostalom možda bio upućen njezinu odvjetniku, bivšem ljubavniku, koji je došao na smaknuće.
Navodno su joj zadnje riječi bile "Merci, monsieur".
Druga glasina tvrdi da je raskrilila ogrtač i pokazala vojnicima svoje golo tijelo.
Prema trećoj priči, Mata Hari je bila neobično sabrana, te je odbila da joj vežu ruke ili povežu oči,
i to zato što je mislila da je streljački stroj podmićen i da će pucati ćorcima.

Statua Mata Hari , Nizozemska


Erotska plesačica koja je zapravo smrtonosna dvostruka špijunka i saznaje vojne tajne od brojnih ljubavnika -
to je slika koja je od Mate Hari stvorila jedan od arhetipova fatalne žene i dala joj mjesto u svjetskoj kulturi.
. O Mati Hari su napisane i mnoge knjige, od kojih su neke ozbiljna povijesna i biografska djela, ali većina je plod mašte.