Марш сибирских стрелаца (корачнице: оригинали и плагијати кроз историју)

hvala na doprinosu.

Molim i drugi put. :)

Inače, pominjane ''Podmoskovske večeri'' su isprva napravljene kao ''Lenjingradske večeri'' i mislim da su nastale po naredbi Sovjetskog Ministarstva Kulture.

Evo, nađoh sad ''Sonju'' u izvedbi nenadjebivog Cuneta:


I naravno da ovakvi razgovori ne mogu da prođu bez ''Katjuše'':

 
Molim i drugi put. :)

Inače, pominjane ''Podmoskovske večeri'' su isprva napravljene kao ''Lenjingradske večeri'' i mislim da su nastale po naredbi Sovjetskog Ministarstva Kulture.

sve ti je to ako se istraži osnovna inspiracija ruska ciganska muzika.

evo još jedne vredne pažnje a kada bi se sve slične postale, potrajalo bi.

 
Кадар филма из другог дела трилогије Неуловимые мстители из 1968г. По мени једна од најлепших песама које имам.

''Најбоља песма о отађбини,
ја бих је предложио за државну химну Русије'' Расул Гамзатов

Поле, русское поле…
Светит луна или падает снег, —
Счастьем и болью вместе с тобою.
Нет, не забыть тебя сердцем вовек.
Русское поле, русское поле…
Сколько дорог прошагать мне пришлось!
Ты моя юность, ты моя воля —
То, что сбылось, то, что в жизни сбылось.

Не сравнятся с тобой ни леса, ни моря.
Ты со мной, мое поле,
Студит ветер висок.
Здесь Отчизна моя, и скажу, не тая:
— Здравствуй, русское поле,
Я твой тонкий колосок.
Поле, русское поле…
Пусть я давно человек городской —
Запах полыни, вешние ливни
Вдруг обожгут меня прежней тоской.
Русское поле, русское поле…
Я, как и ты, ожиданьем живу —
Верю молчанью, как обещанью,
Пасмурным днем вижу я синеву.

Не сравнятся с тобой ни леса, ни моря.
Ты со мной, мое поле,
Студит ветер висок.
Здесь Отчизна моя, и скажу, не тая:
— Здравствуй, русское поле,
Я твой тонкий колосок.

 
Кадар филма из другог дела трилогије Неуловимые мстители из 1968г. По мени једна од најлепших песама које имам.

''Најбоља песма о отађбини,
ја бих је предложио за државну химну Русије'' Расул Гамзатов
hvala, mnogo hvala za pesmu. dugo je nisam čula.

jedna drugačija pesma, liči na nešto što bi moralo biti deo odrazovnog programa.

i berns, već postavljan u ulozi iz dva boica, 25 godina kasnije.

 
Poslednja izmena:
hvala, mnogo hvala za pesmu. dugo je nisam čula.

jedna drugačija pesma, liči na nešto što bi moralo biti deo odrazovnog programa.

i berns, već postavljan u ulozi iz dva boica, 25 godina kasnije.


Нема на чему.

Песме новије (данашње ) продукције, чија је инспирација Грађански рат у Русији и белогвардејство.
Зоя Ященко и Белая Гвардия....у споту су коришћене сцене са филма ''Адмирал'', ''Господа Офицери'' и 10 епизодни серијал ''Пропаст империје''

 
kako tema dobija oblik pregleda sovjetske i savremene ruske produkcije a u skladu sa pominjanim oslanjanjem tog umetničkog stvaralaštva na rusku tradiciju podeliću sa vama svoje sjajno, takoreći ekstatično, raspoloženje uzrokovano otkrićem crtaća raćenog 1949. godine po mojoj ubedljivo najomiljenjijoj bajki.



ovakve primere smatram dokazima o utemeljenosti ove kulture na autentičnim narodnim stvaralaštvima sovjetskih naroda. tu ne mislim samo na ruski i ostale slovenske narode već i na narode kavkaza i razne etničke grupe iz centralne azije.

postoje filmovi i crtaći rađeni prema njihovim narodnim legendama samo podozrevam da je to već van interesovanja ovdašnje publike.

bilo bi mi interesantno naći gruzijski film bajka, sniman sedamdesetih godina ako se dobro sećam, koji sam pre nekoliko godina gledala u okviru pratećeg programa festa u kinoteci. on je već prepričavanje gruzijskih predanja sa kritičkim osvrtom na onovremenu gruzijsku problematiku.
 
Mnoge popularne pesme kao što su "Po šumama i gorama", "Bilećanka" i "Komandant Sava" samo su preuzele rusku melodiju.

Istina, sve tri. Pa još ona "Sred tunela na sred mraka sija zvezda petokraka"..
Hvala Vuku da je pronasao tjubove da cujemo original.
Hvala Mrkalju što se seti Oskara Danona.Uz Tita i Mozesa Pijade- i kod nas, kao i u Rusiji, Jevreji su krojili novi partizanski proleterski "spirit".
Ko sumnja, neka pročlita deo feljtona
 
Poslednja izmena:
Одлично!

Иначе песма ''Са Овчара и Каблара'' је песма из Првог светског рата.
Текст оригинала је гласио:

Са Овчара и Каблара
чобаница проговара:

да сам тица, ил голубић
да одлетим до на Љубић

да ја видим мога Мила
како с војском парадира;

да сам тица голубица,
да одлетим до Ужица

да ја видим мог драгана,
је л допао тешких рана...

Једна од верзија од пре Другог светског рата:


А ево и четничке верзије:




Негде сам прочитао да је "Са Овчара и Каблара" војвођанска песма... Певали су је добровољци из Војводства Србског кад су се прикључивали Карађорђевим устаницима...(Карађорђе је служио војску у Сомбору...)
гласи " Са Овчара и Каблара,
чобаница проговара,
светли кнеже,
прими наске,
у редове србијанске..."
Не знам колико је истина....
 
Skoro sam čula još jednu rusku melodiju podmetnutu pod tekst Vojislava Ilića "Ko to kuca tako pozno", nikako ne ide na taj tekst jer su rogobatni i naopaki naglasci, ali pevaju je u crkvi.


Kao kuriozitet - ima na ovu melodiju i jedna partizanska - Tiho teče reka Sava, ali ne mogu da se setim stihova (nema na netu). Da li neko zna?
 
ljota, nisam ovu prvu ranije čula, dobe su vam pesme. malo se patite sa uklapanjem akcenata u muziku ali dobri ste.

među narodnoizdajničkom ekipom možda i najbolji, mada imaju četalji dobrih ali zanemarenih muzičkih postignuća. kad bi umesto morem plovi češće pevali oj jelice jel ti žao ili one neke brđanske sa vilama još bi i valjali nečemu.

odlična je i druga, nju sam već čula, ali su ove ruske neprevaziđene, prosto podižu borbenu gotovost. sad bih vas germanske sluge sve samlela, ili bacila crbenoj armiji pod noge.

al evo još jedna, dve zapravo vaše, dobra je i ona mrtvu niste... al ima samo u vizantovoj modernoj interpretaciji.

Колико само волим када наиђем на право комуњарско чељаде... Ех да је мени да те бацим пред хероје РОА, па да видим како би певала те црвене маршеве... Да те едукујем мало... Да чујеш нешто лепо...



 
Poslednja izmena:

Back
Top