Mala matura, velika panika!

Beatle boy

Primećen član
Poruka
967
PRED učenicima osmih razreda je velika odluka - koju školu i smer odabrati, a do male mature i sastavljanja liste želja ostalo je samo mesec dana! Kada ukrste sopstvene i želje roditelja, proseke sa kraja svake školske godine, bodove na završnom ispitu, „navalu“ na određene smerove i mogućnost zapošljavanja - male maturante čeka težak posao!

Najvažnije je da mudro odmere sve ove pokazatelje kako bi na kraju doneli pravu odluku.
Iz Ministarstva prosvete poručuju da mesta ima za sve i da niko neće ostati neupisan, a da je na učenicima samo da dobro urade završni ispit, kako bi bili sigurni da će upisati upravo ono što žele. Za upis ovogodišnje generacije 78.000 osmaka predviđene su 83.000 mesta u srednjim stručnim školama i gimnazijama.

Prošle godine u srednje škole upisale su se 74.793 đaka, od kojih je 82,3 odsto selo u klupe škole koja je bila među prve tri na njihovim listama želja. Oko 16 procenata novopečenih srednjoškolaca završilo je na profilima koji su na listi želja bili između četvrtog i desetog mesta, a za nešto više od jednog procenta đaka mesta je bilo tek u školama koje su upisali na donju polovinu liste želja.

BODOVI
NA ovogodišnjoj maloj maturi biće za četvrtinu više nepoznatih zadataka, pa će verovatno i broj osvojenih bodova biti za nijansu manji nego lane. Učenici će na testovima iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i matematike imati polovinu nepoznatih zadaka, jedna četvrtina biće delimično poznata, a ostali će biti doslovno preuzeti iz zbirki za pripremu.

Prošle godine, u proseku, bila su potrebna četiri boda više nego na kraju školske 2009/2010. godine. Čak i oni sa skorom od nula bodova na oba testa imaće šansu da se upišu u srednje škole, ali samo one koje imaju toliko nizak upisni prag. Prošle godine 167 osmaka nije rešilo nijedan zadatak na testu iz matematike, a njih 309 ostalo je bez bodova iz srpskog jezika.
Ali sa druge strane, za najtraženije smerove i sto bodova bilo je malo. U „italijanskom“ odeljenju Treće beogradske gimnazije poslednji na listi imao je 100,98, a u prirodno-matetatičkom „engleskom“ odeljenju novosadske gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ poslednji primljeni osvojio je rekordnih 113,75 bodova. Sve preko sto bili su im bodovi sa republičkih i međunarodnih takmičenja.

Zato je važno da se učenici dobro raspitaju i vide gde je prošle godine upisna lestvica podignuta, kako bi dobro procenili šta i kojim redosledom da stave na listu želja. Svi koji su ostali neupisani prethodnih godina, pogrešili su jer su na spisak stavili premalo poželjnih škola ili samo one za koje nisu imali dovoljno bodova. Preporuke i nastavnika i Ministarstva je da se spisak popuni do kraja, da se navede svih 20 obrazovnih profila ili škola.

ŽELJE
Prošle godine rekorder po pomeranju lestvice naviše bila je Vazduhoplovna akademija, u kojoj je na smeru za aviotehničare bilo potrebno 18 bodova više u odnosu na godinu ranije. I na ostalim smerovima bila su potrebna bar tri boda više nego prethodnoj generaciji.
I ove godine očekuje se veliko interesovanje, a najveća gužva biće opet, procenjuje se, u ugostiteljskim, medicinskim, pravnim i ekonomskim školama. Prošle godine na jedno mesto za kuvara u Beogradu konkurisalo je sedmoro osmaka. Za sve ove škole, za četvorogodišnje profile, bilo je potrebno više od 90 bodova, a tako će, procenjuje se, da bude i ove godine.
Profili za koje je trebalo najviše bodova bili su prošle godine farmaceutski tehničar (96,2), laboratorijski tehničar (93,9), tehničar vazdušnog saobraćaja (92,4), fizioterapeutski tehničar (91)...
Najinteresantnija su sva ogledna odeljenja, koja rade po inoviranim nastavnim programima. Od ukupno 307 obrazovnih profila, čak 69 su ogledni i njih đaci pohađaju u 201 školi širom Srbije. Ugašen je samo ogledni smer za pivara, jer učenici nisu bili dovoljno zainteresovani.

TEŽAK IZBOR RADNOG MESTA
OSIM toga šta bi želeli da uče, đaci bi morali da brinu i o tome gde će moći da se zaposle. Svake godine tako školujemo brodarske i avio tehničare, iako nemamo ni brodsku, ni avio-industriju. Mali broj uspe da se zaposli na održavanju postojećih plovila i letilica.
Učenici sa lošijim uspehom u školi mogli bi da biraju neki od građevinskih profila, koji su deficitarni na tržištu rada.
Građevinske firme budućim zidarima, tesarima, keramičarima i drugim zanatlijama daju već od prve godine stipendije, a imaju i besplatna mesta u đačkim domovima, kako bi ih motivisali da odaberu baš ova zanimanja. Interesovanje je, ipak, malo, pa građevinske škole đake prvake primaju čak i kada počne školska godina. Prošle godine, na primer, u prvom krugu niko se nije prijavio za smerove za polagača obloga, krovopokrivača i stakloresca u Građevinskoj školi. Odumiru i zanati poput zavarivača, bravara, metalostrugara, stočara, kovača, prerađivača duvana...
A upravo neki od najtraženijih, uglavnom administrativnih smerova, kasnije imaju najmanju prođu na tržištu rada. Tako je na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja veliki broj mladih sa diplomom srednje ekonomske ili pravne škole. Znatno traženiji su informatičari i zanatlije različitih profila.
--------------------------------
Savet za buduce srednjoskolce: NEMOJTE ICI U SKOEL GDE IDU I SVI VASI DRUGARI! PAZLJIVO BIRAJTE! ZEZNUCETE SE LAKO AKO BUDETE ISLI KO MUVA BEZ GLAVE U SKOLE GDE SVI VASI IDU... RAZMISLITE DOBRO!!

Izvor: http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:379500-Mala-matura-velika-panika
 
Poslednja izmena od moderatora:
E pa po strategiji koju planiraju da donesu, biće 50 odsto gimnazijalaca, kao u Americi što ti je srednja škola nastavak osnovne, pa ako imaš dvojke i trojke onda te stave u odeljenja sa razvodnjenim gimnazijskim programom...
 

Back
Top