svaka od celija u nasem oku, kojih imamo mnogo milijardi, ima vise od tri milijarde dnk baza. dnk u svakoj celiji, kad bi se ispruzila, bila bi duga oko metar. u stvari, da se sva dnk u prosecnom coveku ispruzi, bila bi vise od 120 puta duza od udaljenosti zemlje do jupitera. medjutim takva kompleksnost nasih celija beznacajna je u poredjenju sa nasim mozgom. mnogi smatraju mozak najkompleksnijom strukturom za koju se zna u univerzumu.
svaki ljudski mozak sastoji se od oko sto milijardi nervnih celija (neurona) , koje povezuju skoro neverovatnih 400 hiljada kilometara nervnih vlakana.. ta vlakna se cesto granaju da bi se povezala sa drugim nervnim celijama. jedna velika nervna celija moze se povezati sa cak 600 drugih nervih celija pomocu oko 60 hiljada konekcija. ukupni broj konekcija u mozgu se konzervativno procenjuje na 100 miliona miliona, odnosno 100 hiljada milijardi (10 na 14). takve velike brojeve tesko je i zamisliti. moze se pomoci ako shvatimo da u jednom jedinom kubnom cantimetru glavnog dela mozga (kore velikog mozga), gde su celije narocito velike, ima oko 40 hiljada nervnih celija i milijardu konekcija. nalazimo da je mozak mnogo vise nego mnostvo konekcija kakvo imamo u kompjuteru. mozak moze imati razna podrucja potrebe i rasta gde je potrebna veca mozdana moc.
u nasem mozgu se odvija burna i mentalna i koordinirana aktivnost dok promene naelektrisanja putuju duz nervnih vlakana provodeci impulse izmedju celija. bar trideset razlicitih vrsta hemikalija, a verovatno mnogo puta vise njih, koriste se za prenos impulsa na kontaktu izmedju jedne nervne celije i druge. to je zadivljujuce, jer razlicite vrste hemikalija moraju biti odredjene za prave konekcije. tek pocinjemo da ucimo o zamrsenostima mozga; a zaista je izazov razmisljati o organu kojim obavljamo i razmisljanje.
svaki ljudski mozak sastoji se od oko sto milijardi nervnih celija (neurona) , koje povezuju skoro neverovatnih 400 hiljada kilometara nervnih vlakana.. ta vlakna se cesto granaju da bi se povezala sa drugim nervnim celijama. jedna velika nervna celija moze se povezati sa cak 600 drugih nervih celija pomocu oko 60 hiljada konekcija. ukupni broj konekcija u mozgu se konzervativno procenjuje na 100 miliona miliona, odnosno 100 hiljada milijardi (10 na 14). takve velike brojeve tesko je i zamisliti. moze se pomoci ako shvatimo da u jednom jedinom kubnom cantimetru glavnog dela mozga (kore velikog mozga), gde su celije narocito velike, ima oko 40 hiljada nervnih celija i milijardu konekcija. nalazimo da je mozak mnogo vise nego mnostvo konekcija kakvo imamo u kompjuteru. mozak moze imati razna podrucja potrebe i rasta gde je potrebna veca mozdana moc.
u nasem mozgu se odvija burna i mentalna i koordinirana aktivnost dok promene naelektrisanja putuju duz nervnih vlakana provodeci impulse izmedju celija. bar trideset razlicitih vrsta hemikalija, a verovatno mnogo puta vise njih, koriste se za prenos impulsa na kontaktu izmedju jedne nervne celije i druge. to je zadivljujuce, jer razlicite vrste hemikalija moraju biti odredjene za prave konekcije. tek pocinjemo da ucimo o zamrsenostima mozga; a zaista je izazov razmisljati o organu kojim obavljamo i razmisljanje.