Ljudski mozak emituje svetlost

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.266
Ljudski mozak zrači neobičnu svetlost koju naučnici pokušavaju da protumače.
Sve do 1923. godine, brojne studije su otkrile da ljudi luminesciraju na frekvencijama koje bi bile vidljive da nisu previše slabe i tako beže našim čulima. Nova istraživanja sugerišu da od trenutka začeća svi svetlimo na svoj način. Takođe, moguće je da bi nam detekcija ovih „biofotona“ mogla reći nešto o tome šta se dešava ispod naše kože, piše RTS.rs.

Zašto mozak svetli
U novoj studiji, tim istraživača predvođen biologom, profesorkom Hejli Kejsi sa Univerziteta Algoma u Kanadi istraživao je izuzetno slab sjaj jednog komada tkiva:
mozga koji se nalazi unutar lobanje svakog živog čoveka. Pažljivo su zabeležili slab sjaj ljudskog mozga spolja, spolja, i otkrili da se on menja u skladu sa tim šta mozak radi.Ovo, kažu oni, nudi uzbudljivu novu mogućnost za procenu zdravlja mozga: tehniku koja još nije razvijena, a koju nazivaju fotoencefalografija.

shutterstock_1771267406-1000x560.jpg
 
Fenomen koji se razlikuje od toplotnog zračenja

Sve u Univerzumu sa temperaturom višom od apsolutne nule – uključujući i ljude – emituje vrstu infracrvenog zračenja koja se naziva toplotno zračenje. Međutim, kada govorimo o ultraslabom emitovanju fotona, to je fenomen koji se razlikuje od toplotnog zračenja.
Ultraslaba emisija fotona je u opsezima talasnih dužina od skoro vidljivih do vidljivih, i rezultat su elektrona koji emituju fotone dok gube energiju, što je normalan nusproizvod metabolizma.

Budući rad, kažu istraživači, mogao bi da se pozabavi time kako neuroanatomija može uticati na izlaz EEG, kao i kako se različite aktivnosti manifestuju u obrascima EEG, a ne samo dva stanja odmora mozga i moždane aktivnosti.Takođe nije poznato da li svaka osoba ima „otisak prsta“ odnosno jedinstvenost u ovoj vrsti aktivnosti.

Buduće studije bi mogle biti uspešne u korišćenju odabranih filtera i pojačala za prosejavanje i poboljšanje karakteristika ovih signala kako kod zdravih ljudi tako i kod onih koje imaju neko obolenje mozga, što govori o mogućnostima budućih metoda lečenja i terapija.

Rad je objavljen u časopisu Current Biology.
link
 

Back
Top