Linije na dnu okeana

siniskovic

Početnik
Poruka
44
Tragajući na netu, laički, za nekim mišljenjima o poreklu vrlo izraženih, mnogobrojnih i dugačkih pravih linija na okeanskom dnu svetskih okeana vidljivih iz satelita na Google earth-u, odnosno na Google maps-u, došao sam na ideju da otvorim temu o tome, ako temu smatrate interesantnom, barem za laike.
Kada se zumiraju, linije izgledaju veoma pravilne, u raznim pravcima, što nije baš forma svojstvena nepravilnim oblicima u prirodi.
Nikakva mišljenja, bar na srpskom, nisam našao na netu.
 
Prvo, odlična tema. Imam dva odgovora.

1. Normalno je da se erozijom dovodi do pojavljivanja određenih linija. Ponekad su pravilne, ponekad su ovalne, ponekad prate dužinu kontinenata, ponekad ne.

Priroda je u stanju da stvori fantastično pravilne oblike oko kojih samo možemo da se iščuđavamo, a takvi objekti nam golicaju maštu sa ''šta ako'', pogotovo ako ukombinujemo sa konkretno čitavim svetom i ljudskom istorijom, te mestima gde čovek nije mogao da poseti nogom, a ni mašinama.

Ipak, ne treba uzimati bilo koju mapu za 100% tačnu jer postoje stvari koje su i grafički bagovi. Ovo je pogotovo primetno kod internet skica i fotografija satelitskih koje su se morale uskladiti sa ogromnim internet bazama podataka i da se grafički podudare sa slikanjem i skeniranjem u odnosu na različite dane i tim ljudi koji su radili na dizajnu koji se morao pogoditi što preciznije i tačnije.

Samim tim dobijamo bagove, gličeve ili čudniji odnos boja mora i okeana u jednoj slici, sa naglom izmenom boje ili okeana u drugoj slici. Ponekad su pravilne linije samo na velikoj udaljenosti, a kada se pogleda izbliza videćemo da su to korali ili preseci koji su nastali zbog potencijalnih bagova, ili tektonskim pomeranjima naše planete Zemlje.

Ponekad su to samo formacije kamena koje su dug niz godina pod visokim pritiskom, a pogotovo kada nema puno strujenja vode ili okeana pri dnu. Uz takav pritisak stvara se četvrtast ili kockastiji oblik, pravilnijih linija, koji deluje kao da je neko prošao kamionom ili crtao nešto. Mislim da je ovo baš primetno na površinama gde je okean konstantno, a manje primetno na površinama gde su ostrva.

2. Ili idemo logikom - koja ekipa ili broj ljudi je potrebno aktivirati što satelitski, što sonarski, što dubokookeanski, da bi se dobila što preciznija slika morskog ili okeanskog dna? Imajmo u vidu da svetlost Sunčeva ne dopire do dna okeana, tek najviše nekih 15%-20% u najboljoj meri. Sve posle toga je mrkli mrak.

Linije koje vidiš su kompjuterski error, ili anomalija, ili nemar ljudi koji su radili jer ih uopšte ne interesuje da taj deo mapiraju tako da on ima nekakvog smisla.
 

Back
Top