Lepotica i zver su zaista postojali

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
389.531
Bajka "Lepotica i Zver" inspirisana je francuskim romanom iz 1740. godine, "La Belle et La Bete" Gabrijel-Suzan Barbo de Vilnev,
baziranu na životu čoveka i njegove porodice koji se zvao Petrus Gonsalvus.
Lepotica+i+zver.jpg


Petrus Gonsalvus je rođen oko 1537. godine i poticao je sa Kanarskih ostrva. Život je počeo kao rob, ali ne bilo kakav!
Petrus je rođen sa hipertrihozom tj. “sindromom vukodlaka”. Čitavo njegovo lice i telo bilo je prekirvenom dugim dlakama i maljama zbog čega su ga prozvali “divlji čovek”.

Kada mu je bilo samo 10 godina poklonjen je novom kralju Francuske Anriju II i na dvoru je ostao duže od 40 godina uživajući zaštitu monarha, a naročito njegove supruge - kraljice Katarine de Mediči, piše portal Allthatsinteresting.
Anri II je posvećivao mnogo pažnje Petrusu. Umesto da ga zaključa u kavez (kao što su neki predlagali) omogućio mu je klasično obrazovanje na kome bi mu pozavidela sva gospoda onog vremena - od vojnih taktika do latinskog jezika, Petrus je naučio sve što se očekivalo da zna jedan mladi plemić tog vremena. Zapravo, zahvaljujući kralju, bio je obrazovaniji od većine aristokratije sa dvora.

Upravo tu, Petrus je upoznao, zaljubio se i oženio sa devojkom koja se zvala Ketrin. Prema dostupnim podacima, i ona je njega volela, a u godinama koje su usledile par je zasnovao porodicu. Živeli su u skladnom braku i imali mnogo dece.

U Italiji, 1594. godine, tokom posete prijatelju u Bolonji, Ulis Aldrovandi, slavni italijanski naučnik je upoznao Petrusovu ćerku Antoanetu koja je takođe imala hipertrihozu. Ostao je fasciniran izgledom devojke i počeo je da izučava njeno neobično stanje na kraju ga ivrstivši i u svoju knjigu o deformitetima kod ljudi.
Antoaneta se takođe našla i na portretu bolonjske slikarke Lavinije Fontane. Zapravo. čitava porodica Gonsalvus privlačila je mnogo pažnje gde god se pojavila. Ipak, nikada ih nisu tretirali ka čudovišta! Umesto toga, umetnici su se otimali za priliku da urade njihove portrete kao što je to bio slučaj sa bilo kojom drugom porodicom aristokrata.

Lepotica+i+zver1.jpg


I od francuskog dvora pa sve do italijanskih vila, porodica je videla više sveta nego mnogi plemići tog vremena. Bili su izuzetno obrazovani i stalaji su ponosno pored kraljeva, naučnika i umetnika.

Ipak, bilo je i onih, naručito među nižim slojevima stanovništva, koji Petrusa i njegovu “dlakavu porodicu” nisu smatrali potpuno ljudskim bićima. Na kraju, povukli su se u jedno malo italijansko selo gde su nestali sa istorijske scene ostavljajući samo portrete koji će večno svedočiti o njihovim životima
( izvor:net)
 
Kažete da je bajka inspirisana porodicom čoveka sa sindromom vukodlaka.
Evo šta kažu ljudi koji razumeju pozadinu kreativnosti:
„Kreativni proizvodi umetnika, arhitekata, pisaca i pronalazača - - često su rezultat astralnog putovanja. Svakako, oni ne znaju da su izvan tela, zato što je kretanje svesti suptilno i ne aktivira fizička čula. Oni jednostavno osećaju uzvišeno stanje svesti, sa uveliko povećanim tokom inspiracija i sa suspendovanim osećajem za vreme.
Ovi ljudi bi se smejali ako bi iko istakao da je putovanje izvan tela odgovorno za njihove ideje.
Sva kreativnost, međutim, dolazi od ekspandirane svesti – što je kretanje svesti u subjektivnoj realnosti. Za većinu ljudi, međutim, subjektivna iskustva nisu realna...."

Baš zbog ovakve kreativnosti ova bajka nosi neverovatno otkrivanje procesa duhovnog sazrevanja ili unutarnju trtansformaciju kako muškarca tako i žene. Ako nekog interesuje rado bih ga izneo ovde.
 
Kažete da je bajka inspirisana porodicom čoveka sa sindromom vukodlaka.
Evo šta kažu ljudi koji razumeju pozadinu kreativnosti:
„Kreativni proizvodi umetnika, arhitekata, pisaca i pronalazača - - često su rezultat astralnog putovanja. Svakako, oni ne znaju da su izvan tela, zato što je kretanje svesti suptilno i ne aktivira fizička čula. Oni jednostavno osećaju uzvišeno stanje svesti, sa uveliko povećanim tokom inspiracija i sa suspendovanim osećajem za vreme.
Ovi ljudi bi se smejali ako bi iko istakao da je putovanje izvan tela odgovorno za njihove ideje.
Sva kreativnost, međutim, dolazi od ekspandirane svesti – što je kretanje svesti u subjektivnoj realnosti. Za većinu ljudi, međutim, subjektivna iskustva nisu realna...."

Baš zbog ovakve kreativnosti ova bajka nosi neverovatno otkrivanje procesa duhovnog sazrevanja ili unutarnju trtansformaciju kako muškarca tako i žene. Ako nekog interesuje rado bih ga izneo ovde.
Samo izvoli
 
Слично као у Алиси у земљи чуда која је провела дане са енглеским принцом док је веслао и студирао у Оксфорду он је био бели зец а зла краљица његова мајка краљица Викторија.

Alisa je objavljena 1865. godine, tri godine nakon što su Čarls Latvidž Dodžson i velečasni Robinson Dakvort veslali u čamcu 4. jula 1862.[4] (ovaj popularni datum „zlatnog poslepodneva”[5] može biti zbunjujuću ili čak još jedna Alisinih priča, jer je taj specifični dan je bio hladan, oblačan i kišovit[6]), uzvodno Temzom sa tri mlade kćeri Henrija Lidela (zamenika kancelara Oksfordskog univerziteta i dekana Hristove crkve), koje su se zvale: Lorina Šarlot Lidel (13 godina, rođena 1849) („Prima” u uvodnom stihu knjige); Alis Plezans Lidel (10 godina, rođena 1852) („Sekunda” u uvodnom stihu); Edit Meri Lidel (8 godina, rođena 1853) („Tercija” u uvodnom stihu)
 
Mene interesuje!
Najdragoceniji tekstovi na Krstarici potiču od tvog pera, dragi Louis!
Hvala unapred...
:vzagrljaj: :heart2::ceka:

Hvala vam!

Ova bajka je iznešena u knjizi "On The Breath of The Gods" radi same duhovne analize koju je učinio jedan od duhovnih učitelja starosti od oko 600 godina.
Ako neko želi, ako se dobro sećam, ovu sam bajku pogledao na YouTube-u, i ima je u nekoliko prikaza pod naslovom "The Beauty and The Beast."

Evo i sadržaja ali ukratko:
"Otac Lepotice ide na put. Na putu kući zaluta i dobije gostoprimstvo u magičnoj kući.. Međutim, bez dozvole je ubrao ružu u bašti domaćina, Zveri, za svoju kći Lepoticu. Za razliku od svoje dve sestre koje su tražile materijalne poklone Lepotica je tražila samo jednu ružu.
Ali zato što je uzeo ružu bez dozvole otac lepotice je morao umreti osim ako Lepotica ne dođe da živi u toj kući sa Zveri. Iz velike ljubavi prema ocu ona na to pristaje. Zver je strpljivo pita da se uda za njega a ona uporno odbija. Iako je Zver izuzetno ljubazna prema njoj ona nije mogla prihvatiti i živeti sa tako odvratnim stvorenjem.
Jednoga dana Lepotica dobija dozvolu da poseti oca i sestre uz obećanje da će se vratiti do određenog dana. U protivnom Zver će umreti. Lepotica zaboravlja na svoje obećanje ali se setila i juri nazad u kuću Zveri ali stiže sa zakašnjenjem i zatiče Zver kako već umire. Počinje maziti ružno stvorenje koje je prema njoj bilo tako nežno. Onda izjavljuje ljubav prema Zveri tražeći oproštaj.
Zver oživljava transformisana u zgodnog mladog muškarca. On objašnjava Lepotici da je veštica bacila čini njemu – čini koje mogu biti prekinute samo ako ga zavoli lepa devojka takvog kakav je bio kao zver. Najzad Lepotica se udaje, sada za zgodnog mladića, princa koji je otkrio svoje pravo biće.
U celom ovom procesu Lepotica je prošla veliku transformaciju kao i sama Zver, stim što je njena promena manje vidna."
Evo analize:
"U početku Lepotice se ticala samo emocionalna ljubav, koju simbolizuje ruža koju je tražila od oca. Takođe na početku priče Lepotica je bila vezana za oca, čime se prikazuje njeno stanje nezrelosti, što je njena zavisnička uloga u vezi sa muškarcem.

Zbog ubrane ruže Lepotica je izazvana da ode dalje od površnog razumevanja ljubavi i nađe njeno dublje značenje u sebi samoj. Ponuđena joj je prilika da postane duhovno jednaka sa muškim partnerom, umesto da nastavi sa zavisničkom pozicijom.

Mnogi ljudi počnu svoj odnos sa idealom emocionalne ljubavi. Testovi braka ih guraju da nadmaše takvu poziciju. Povratak očevoj kući bio je duhovni test za Lepoticu, hoće li se odlučno pokrenuti napred ka višoj ljubavi ili će pasti nazad u prethodno, udobno ali nezrelo stanje, oblast emocija i zavisnosti. Svaki brak podleže ovakvom testu.

Zver je uvek bila princ što je i pokazala svojim akcijama, unutarnjom otmenosti. Uprkos njegovim seksualnim željama i potrebi za ljubavlju Lepotice, on ništa nije prisiljavao. Ovo ukazuje na značaj samodiscipline u ljubavi, i poželjnosti da se čeka dok dar prave ljubavi ne bude ponuđen pre nego se uzme. To je bio test za Zver i njegov solarni centar- da se odnosi prema Lepotici onako kao što se odnosi prema sebi kao Duši.

Lepotica u početku nije mogla dati svoju ljubav jer je bila duhovno nezrela. Test otvaranja Duhovnog Oka Lepotici bio je da li će ona pored spoljašne ružnoće videti unutarnju otmenost Zveri. Kada je najzad prošla njen ograničeni pogled pored sebe je videla princa umesto zveri. Obe strane su se srele sa svojim izazovima i božanski brak je kompletiran."

NAPOMENA: Pominju se Duhovno Oko i Solarni centar gde je Duhovno Oko organ svesti a Solarni Centar u predelu pleksisa je organ podsvesti. Uzajednici rade na realizaciji onoga što je nama potrebno kao iskustvo, onoga što biva donošeno u našu realnost preko snage imaginacije. Praktično preko zajedničkog rada ova dva kreiramo sva naša iskustva. Analizom pojedinih događaja iz naših života možemo videti tu spregu i ta skrivena mala čuda. Čuda koja funkcionišu baš onako kako govori bajka "Aladinova čarobna lampa."
Pozdrav!
 
Hvala vam!

Ova bajka je iznešena u knjizi "On The Breath of The Gods" radi same duhovne analize koju je učinio jedan od duhovnih učitelja starosti od oko 600 godina.
Ako neko želi, ako se dobro sećam, ovu sam bajku pogledao na YouTube-u, i ima je u nekoliko prikaza pod naslovom "The Beauty and The Beast."

Evo i sadržaja ali ukratko:
"Otac Lepotice ide na put. Na putu kući zaluta i dobije gostoprimstvo u magičnoj kući.. Međutim, bez dozvole je ubrao ružu u bašti domaćina, Zveri, za svoju kći Lepoticu. Za razliku od svoje dve sestre koje su tražile materijalne poklone Lepotica je tražila samo jednu ružu.
Ali zato što je uzeo ružu bez dozvole otac lepotice je morao umreti osim ako Lepotica ne dođe da živi u toj kući sa Zveri. Iz velike ljubavi prema ocu ona na to pristaje. Zver je strpljivo pita da se uda za njega a ona uporno odbija. Iako je Zver izuzetno ljubazna prema njoj ona nije mogla prihvatiti i živeti sa tako odvratnim stvorenjem.
Jednoga dana Lepotica dobija dozvolu da poseti oca i sestre uz obećanje da će se vratiti do određenog dana. U protivnom Zver će umreti. Lepotica zaboravlja na svoje obećanje ali se setila i juri nazad u kuću Zveri ali stiže sa zakašnjenjem i zatiče Zver kako već umire. Počinje maziti ružno stvorenje koje je prema njoj bilo tako nežno. Onda izjavljuje ljubav prema Zveri tražeći oproštaj.
Zver oživljava transformisana u zgodnog mladog muškarca. On objašnjava Lepotici da je veštica bacila čini njemu – čini koje mogu biti prekinute samo ako ga zavoli lepa devojka takvog kakav je bio kao zver. Najzad Lepotica se udaje, sada za zgodnog mladića, princa koji je otkrio svoje pravo biće.
U celom ovom procesu Lepotica je prošla veliku transformaciju kao i sama Zver, stim što je njena promena manje vidna."
Evo analize:
"U početku Lepotice se ticala samo emocionalna ljubav, koju simbolizuje ruža koju je tražila od oca. Takođe na početku priče Lepotica je bila vezana za oca, čime se prikazuje njeno stanje nezrelosti, što je njena zavisnička uloga u vezi sa muškarcem.

Zbog ubrane ruže Lepotica je izazvana da ode dalje od površnog razumevanja ljubavi i nađe njeno dublje značenje u sebi samoj. Ponuđena joj je prilika da postane duhovno jednaka sa muškim partnerom, umesto da nastavi sa zavisničkom pozicijom.

Mnogi ljudi počnu svoj odnos sa idealom emocionalne ljubavi. Testovi braka ih guraju da nadmaše takvu poziciju. Povratak očevoj kući bio je duhovni test za Lepoticu, hoće li se odlučno pokrenuti napred ka višoj ljubavi ili će pasti nazad u prethodno, udobno ali nezrelo stanje, oblast emocija i zavisnosti. Svaki brak podleže ovakvom testu.

Zver je uvek bila princ što je i pokazala svojim akcijama, unutarnjom otmenosti. Uprkos njegovim seksualnim željama i potrebi za ljubavlju Lepotice, on ništa nije prisiljavao. Ovo ukazuje na značaj samodiscipline u ljubavi, i poželjnosti da se čeka dok dar prave ljubavi ne bude ponuđen pre nego se uzme. To je bio test za Zver i njegov solarni centar- da se odnosi prema Lepotici onako kao što se odnosi prema sebi kao Duši.

Lepotica u početku nije mogla dati svoju ljubav jer je bila duhovno nezrela. Test otvaranja Duhovnog Oka Lepotici bio je da li će ona pored spoljašne ružnoće videti unutarnju otmenost Zveri. Kada je najzad prošla njen ograničeni pogled pored sebe je videla princa umesto zveri. Obe strane su se srele sa svojim izazovima i božanski brak je kompletiran."

NAPOMENA: Pominju se Duhovno Oko i Solarni centar gde je Duhovno Oko organ svesti a Solarni Centar u predelu pleksisa je organ podsvesti. Uzajednici rade na realizaciji onoga što je nama potrebno kao iskustvo, onoga što biva donošeno u našu realnost preko snage imaginacije. Praktično preko zajedničkog rada ova dva kreiramo sva naša iskustva. Analizom pojedinih događaja iz naših života možemo videti tu spregu i ta skrivena mala čuda. Čuda koja funkcionišu baš onako kako govori bajka "Aladinova čarobna lampa."
Pozdrav!

Hvala! :heart2:
Uživanje je čitati ovu materiju napisanu na tako pitak način!
Svi mi živimo bajke i mitove. To su naše životne lekcije koje ćemo naučiti, ili - ne...
Kada bacimo pogled unazad, možemo prepoznati koju bajku smo živeli...
Inače, sve bajke i svi mitovi su napisani. Ne postoje novi...
Prelepa tema, Louis! Pišite još!
:vzagrljaj:
 

Back
Top