LAŽNI PAROVI
Lažni parovi, tj. lažni prijatelji (franc. faux amis), kako se u literaturi često sreću, predstavljaju međujezičke paronime ili homonime. Dakle, lažni parovi su lekseme istog ili sličnog oblika, ali različitog značenja i porekla. Ovaj pojam se javlja tridesetih godina XX veka. Obično se mogu naći u srodnim jezicima, poput ruskog i srpskog. ali se takođe mogu naći i u jezicima koji nisu iste vrste. Nasuprot njima, postoje i pravi prijatelji, tj. lekseme koje u dva upoređivana jezika imaju isti, tj. sličan oblik (franc. balcon - balkon).
Paronim je leksema koja je po obliku slična nekoj drugoj reči i/ili je izvedena od istog korena, ali njihova značenja se razlikuju. Primeri:
beliti (činiti belim) - beleti (postajati beo)
rumeniti - rumeneti
Homonimi su lekseme istog oblika, ali sa različitim značenjem. Međujezički homonimi imaju isto poreklo, formalnu i semantičku sličnost. Primeri srpskih homonima:
sud (ustanova) - sud (posuda)
kosa (dlake na glavi) - kosa (alat za poljoprivredu)
Elementi kod ponekih lažnih parova, poput izgovora i pisanja, mogu varirati u nekoj meri, ali je oblik jako sličan. Sa druge strane, značenje i, neretko, poreklo reči se razlikuju i obično nemaju veze jedno sa drugim. S obzirom da odnos reči u lažnim parovima grade paronimi ili homonimi između dva jezika, jasnu granicu između međujezičke paronimije ili međujezičke homonimije je teško odrediti. Osnovna razlika između njih je u stepenu sličnosti zvučnog oblika. Ali, ako je formalna bliskost veća, tj. ako se dve lekseme slično izgovaraju, radi se o međujezičkim homonimima. U suprotnom slučaju, gde je formalna bliskost manja, tj. drugačije se izgovaraju, radi se o međujezičkim paronimima. Po Tošiću (1985) je teško naći dve reči koje zvuče, tj. izgovaraju se isto u dva različita jezika, stoga je logičnije da stručni termin bude "međujezička paronimija". Ali, u literaturi je termin "međujezička homonimija" preovladao i pod tim terminom se uglavnom predstavlja objašnjenje lažnih parova.
Da bi se dve lekseme mogle smatrati lažnim prijateljima, moraju da budu ispunjeni određeni uslovi. Te lekseme moraju biti:
-savremene - moraju biti vremenski uporedive, dakle, ne može se uporediti arhaizam sa dijaletskom leksemom ili žargonizmom
-simetrične - moraju biti iz istog leksičkog sloja, tj. moraju biti iz standardnog jezika
-i moraju biti ista vrsta reči
Postoje dve vrste međujezičkih homonima, tj. lažnih parova. Te vrste se vezuju za samu formu leksema. Dakle, postoje lekseme koje se u potpunosti podudaraju jedna sa drugom ruski
Postoje dva značenja međujezičke homonimije: primarno i sekundarno. Kod primarne međujezičke homonimije, osnovna značenja dveju reči se ne podudaraju, dok je odnos kod sekundarne međujezičke homonimije takav da se između homonima podudaraju osnovna, ali ne i sekundarna značenja.
Upoređujući, u ovom slučaju konkretno, engleski i srpski jezik, nailaženje na reči engleskog jezika, koje podsećaju na reči srpskog, je donekle učestalo. Ali ono što je učestalije jeste prevod koji zna biti pogrešan. Posledica toga je nesemantički zadovoljavajuća rečenica. Primeri:
fabric (tekstil) - fabrika
Fabric je tekstil tj. materijal od koga se prave odevni predmeti, prekrivači i sl. Fabrika je industrijsko preduzeće koje se bavi preradom sirovina ili proizvodnjom. Zaključak je da ne postoji ni približna veza ili sličnost između dva, i to je u stvari ono što ih čini lažnim parovima.
Neke od čestih greški koje prevodioci prave prilikom prevođenja, tj. neki od slučajeva lažnih parova sa kojima je susretanje često, su:
sympathy (razumevanje, saosećanje) - simpatija
eventually (konačno) - eventualno
chef (glavni kuvar) - šef
actual (stvaran) - aktuelan
Lažni parovi, tj. lažni prijatelji (franc. faux amis), kako se u literaturi često sreću, predstavljaju međujezičke paronime ili homonime. Dakle, lažni parovi su lekseme istog ili sličnog oblika, ali različitog značenja i porekla. Ovaj pojam se javlja tridesetih godina XX veka. Obično se mogu naći u srodnim jezicima, poput ruskog i srpskog. ali se takođe mogu naći i u jezicima koji nisu iste vrste. Nasuprot njima, postoje i pravi prijatelji, tj. lekseme koje u dva upoređivana jezika imaju isti, tj. sličan oblik (franc. balcon - balkon).
Paronim je leksema koja je po obliku slična nekoj drugoj reči i/ili je izvedena od istog korena, ali njihova značenja se razlikuju. Primeri:
beliti (činiti belim) - beleti (postajati beo)
rumeniti - rumeneti
Homonimi su lekseme istog oblika, ali sa različitim značenjem. Međujezički homonimi imaju isto poreklo, formalnu i semantičku sličnost. Primeri srpskih homonima:
sud (ustanova) - sud (posuda)
kosa (dlake na glavi) - kosa (alat za poljoprivredu)
Elementi kod ponekih lažnih parova, poput izgovora i pisanja, mogu varirati u nekoj meri, ali je oblik jako sličan. Sa druge strane, značenje i, neretko, poreklo reči se razlikuju i obično nemaju veze jedno sa drugim. S obzirom da odnos reči u lažnim parovima grade paronimi ili homonimi između dva jezika, jasnu granicu između međujezičke paronimije ili međujezičke homonimije je teško odrediti. Osnovna razlika između njih je u stepenu sličnosti zvučnog oblika. Ali, ako je formalna bliskost veća, tj. ako se dve lekseme slično izgovaraju, radi se o međujezičkim homonimima. U suprotnom slučaju, gde je formalna bliskost manja, tj. drugačije se izgovaraju, radi se o međujezičkim paronimima. Po Tošiću (1985) je teško naći dve reči koje zvuče, tj. izgovaraju se isto u dva različita jezika, stoga je logičnije da stručni termin bude "međujezička paronimija". Ali, u literaturi je termin "međujezička homonimija" preovladao i pod tim terminom se uglavnom predstavlja objašnjenje lažnih parova.
Da bi se dve lekseme mogle smatrati lažnim prijateljima, moraju da budu ispunjeni određeni uslovi. Te lekseme moraju biti:
-savremene - moraju biti vremenski uporedive, dakle, ne može se uporediti arhaizam sa dijaletskom leksemom ili žargonizmom
-simetrične - moraju biti iz istog leksičkog sloja, tj. moraju biti iz standardnog jezika
-i moraju biti ista vrsta reči
Postoje dve vrste međujezičkih homonima, tj. lažnih parova. Te vrste se vezuju za samu formu leksema. Dakle, postoje lekseme koje se u potpunosti podudaraju jedna sa drugom ruski
Postoje dva značenja međujezičke homonimije: primarno i sekundarno. Kod primarne međujezičke homonimije, osnovna značenja dveju reči se ne podudaraju, dok je odnos kod sekundarne međujezičke homonimije takav da se između homonima podudaraju osnovna, ali ne i sekundarna značenja.
Upoređujući, u ovom slučaju konkretno, engleski i srpski jezik, nailaženje na reči engleskog jezika, koje podsećaju na reči srpskog, je donekle učestalo. Ali ono što je učestalije jeste prevod koji zna biti pogrešan. Posledica toga je nesemantički zadovoljavajuća rečenica. Primeri:
fabric (tekstil) - fabrika
Fabric je tekstil tj. materijal od koga se prave odevni predmeti, prekrivači i sl. Fabrika je industrijsko preduzeće koje se bavi preradom sirovina ili proizvodnjom. Zaključak je da ne postoji ni približna veza ili sličnost između dva, i to je u stvari ono što ih čini lažnim parovima.
Neke od čestih greški koje prevodioci prave prilikom prevođenja, tj. neki od slučajeva lažnih parova sa kojima je susretanje često, su:
sympathy (razumevanje, saosećanje) - simpatija
eventually (konačno) - eventualno
chef (glavni kuvar) - šef
actual (stvaran) - aktuelan