Kupus, brokoli, kelj, kafriol i ostale kupusnjače

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Jasna

Stara legenda
Banovan
Poruka
89.439
kupus.jpg


Vreme je da se kupusnjače rasade u baštu, pa da vidimo čega sve tu zanimljivog ima.


Meni je u rasadu uspela jedna keleraba. :zcepanje: Al dobro, neko staro seme sam imala,
pa je pravo čudo da je i jedna nikla.
Karfiol i brokoli ove godine nisam ni planirala. Neće da procveta i kad procveta bude
neki sitan, sitan žuti cvet. Nejestivo. Šteta. A baš volim i brokoli i karfiol.
Kupus lepo napreduje u rasadu i već mogu da ga presadim. Jedino što sam zasejala
baš malo. Mnogo mesta zauzima u bašti, a ja ne koristim mnogo slatkog kupusa.
Osim za salatu i kako skuvam u toku leta jednom ili dva puta. Ono što me je oduševilo
kada sam prvi put sadila kupus, je to što od jedne glavice kupusa ispadne salate
i za komšiluk. Kako to? Pa tako što su kupusi koje kupujemo na pijaci tretirani nečim
da upijaju vodu kao sunđeri. I onda dobiješ teške glavice, sa debelim liskama koje kad
ispuste vodu ne ostane ti praktično ništa.
I kupila sam rasad raštana. Nisam ga do sada gajila, a čula sam da je zanimljiv.

Šta vi gajite od kupusnjača? Imate li neke savete, ideje?
Šta se još može posaditi, dok još nije kasno?
 
Poslednja izmena:
Kelj
Istraživanja pokazuju da je kelj jedna od najboljih namirnica na svijetu, s malo kalorija i prepun vitamina, minerala, protuupalnih spojeva, antioksidativnih fitohranjivih sastojaka
Pojavile su se izvanredne studije o povrću iz ugledne i nadaleko poznate porodice krucifera tj. krstaša. Svi više-manje poznajemo njene dične pripadnike. U tu poznatu obitelj spadaju brokula, cvjetača i kelj.
Najprije recimo nešto o studiji o imunostimulirajućem djelovanju sirovog i kuhanog kelja. Ovdje se radi o kelju koji je poznatiji pod svojim latinskim nazivom kao Brassica oleracea. Znanstvenici su odlučili uzeti uzorke krvi ispitanika i nakapati par kapi ekstrakta kelja da provjere povećava li sposobnost krvi da stvara antitijela.
Mjerili su količinu našeg antitijela tipa IgM (imunoglobulin M). U kontrolnoj skupini koja uopće nije konzumirala kelj razina IgM je bila jedva 5 nanograma po mililitru. Druga skupina ispitanika (koja je jela tek cca. 200 grama kelja godišnje!!) dobiveno je 25 nanograma po mililitru. Čak 5x više IgM antitijela! Ovi podaci pružaju potvrdu još jedne korisne funkcije kelja. Kelj je zapravo imunostimulator.
Bijaše to priča o sirovom kelju. A što je s kuhanim? Ima li on ikakvog utjecaja na naš imunitet? Npr. što i kako djeluje kuhani kelj i to ne neki malo kuhani nego bar pola sata kuhani kelj? Je li kuhanje ukinulo njegov imunostimulirajući učinak? Na svu sreću proteini kelja su dovoljno čvrsti da se kuhanjem ne raspadnu u toksične produkte nego je porast imunoglobulina M bilo zapaženo čak i kod tog kuhanog kelja. Možda čak i malo bolje djelovanje kuhanog kelja.
Što je sa zeljem? Da li bi bilo bolje uzeti crveno zelje i fermentirati ga u kiselo zelje? Crveno ili ljubičasto zelje je povrće krcato antioksidansima, a još k tome i jeftino i čini se da ga možete sačuvati zauvijek u hladnjaku.
No, kad ga fermentirate, ne samo da dodate previše soli, već ćete na kraju izbrisati dio protuoksidativne snage koju posjeduje ta moćna namirnica. Naime, antioksidativnih sposobnosti krvotoka u satima nakon jela svježeg crvenog zelja – smanjuje se za gotovo 30 % ako ste pojeli istu količinu u fermentiranom obliku.
Da li to onda znači da bi se zelje moralo jesti sirovo? Ne. Neke tehnike kuhanja mogu poboljšati antioksidacijsko djelovanje u kelju i crvenom zelju. Učinci procesa kuhanja mogu biti pozitivni, jer kuhanje omekšava biljno tkivo, pomažući vašem tijelu da izvuče aktivne spojeve.
 

Back
Top