Култ обзирности

Svetozar ot Ružičić

Veoma poznat
Poruka
12.186
Култ обзирности је друштвена пракса која се огледа у превисоком приоритизовању избегавања наношења штете другим људима.

Када је у питању говор, манифестује се као хиперфилтрираност ( "ходање по јајима" ) и цензура, јер сваки, макар и мали и безначајни, недостатак обзирности у начину изражавања, као и свака потенцијално непријатна тврдња, постаје друштвено неприхватљива.

Култ је базиран на погрешној премиси да је обзирност увек добра и да је сваки недостатак исте лош. Такође, чак и када недостатак обзирности јесте лоша ствар, његова реална негативност се преувеличава. Исто важи и за нанету штету.

Пример начина на који се поменути култ манифестује у данашње време био би политичка коректност.
 
Poslednja izmena:
1. МЕШАЊЕ ПОЈМОВА

Често када је намера да се каже да је неко обзиран или брижан, каже се да је емпатичан. То је погрешно јер су емпатија, брижност и обзирност три различита појма.

Емпатија је способност разумевања туђих мисли и осећања, независно од тога како ће то разумевање бити искоришћено. Например, човек може да разуме да би одређеним поступком повредио друге људе и да се свеједно одлучи на тај поступак. Битно је увидети да производ емпатије није одлука већ разумевање. Недостатак емпатије није ни довољан ни неопходан услов да би неко био деструктиван. И савршено емпатична особа може да буде најгори могући серијски убица.

Емпатичност подразумева способност разумевања туђих мисли и осећања као и настојање да се иста редовно користи. Емпатичан је неко ко разуме како се други људи осећају. Таква особа није нужно ни брижна ни обзирна.

Обзирност је настојање појединца да сопственим поступцима не наноси штету другима.

Брижност је настојање појединца да сопственим поступцима чини добро другима.
 
Vrlo dobra tema,
à la Svetozar ot Ruzic,
vrlo precizna i tacna definicija i razumevanje tri pojma, ali pojedostavljivanje kompleksnosti sveta i razlicitih tokova,
Sve zivotinjske vrste imaju svoju strategiju u borbi za opstanak- kod mrava i kod ljudi je strategija- kooperacija i zbog toga je potrebna obazrivost prema drugim ljudima, nivo obazrivosti pak zavisi od razvijenosti drustva- u nekim zajednicama je na nizem negde na visem.
Ova tema je cini mi se, ili bar deluje tako- vezana za tzv zemlje zapadnog sveta-
no i tamo se ne moze nazvati kultom, i tzv woke kultura je porazena- jer je bila previse agresivna u svojim nastojanjima- preteruvali su iako ima dosta pozitivnih rezultata, i izbegavanje nanosenja povreda drugim je vrlo pozitivna stvar, a u vezi gnjavatora- njih se covek moze resiti na finiji nacin- izvinjavam se nisam zainteresivan itd ne moraju se koristiti derigativni, rasisticki itd… termini.
 
vrlo precizna i tacna definicija i razumevanje tri pojma, ali pojedostavljivanje kompleksnosti sveta i razlicitih tokova,
Можеш ли да ми наведеш шта од онога што сам написао поједностављује свет и различите токове?

Ova tema je cini mi se, ili bar deluje tako- vezana za tzv zemlje zapadnog sveta-
Није.
 
Nije svuda razvijen kult obzirnosti varijacije su ogromne- u podrucjima gde je zivot uvek tezak i opasan- saradnja i obziri su od najvece vaznosti, kao npr kod Eskima ili Ainu-a koji decu od malena da ne ulaze u rasprave i imaju citav elaboratni sistem izbegavanja sukoba i svadja, u nekim drugim npr ratnim podrucjima je spasavaj se ko moze, nema se vremena za obzire.

Pojednostavljanje se ocituje u izbegavanju da vidis neke sire i duze procese i uticaje, kulturoloske, politicke, ekonomske itd..
Pomalo mi deluje kao da ces spomenuti Udbu, kako ona stoji iza svega toga.
 
Nije svuda razvijen kult obzirnosti varijacije su ogromne- u podrucjima gde je zivot uvek tezak i opasan- saradnja i obziri su od najvece vaznosti, kao npr kod Eskima ili Ainu-a koji decu od malena da ne ulaze u rasprave i imaju citav elaboratni sistem izbegavanja sukoba i svadja, u nekim drugim npr ratnim podrucjima je spasavaj se ko moze, nema se vremena za obzire.
Култ обзирности подразумева претерани акценат на обзирност. Сматраш да Ескими и Аини претерују? 🤔

Pojednostavljanje se ocituje u izbegavanju da vidis neke sire i duze procese i uticaje, kulturoloske, politicke, ekonomske itd..
Како знаш шта видим и шта избегавам да видим?

Pomalo mi deluje kao da ces spomenuti Udbu, kako ona stoji iza svega toga.
То ми више личи на нешто што би рекао друг Ками 83. годиште.
 
Култ обзирности подразумева претерани акценат на обзирност. Сматраш да Ескими и Аини претерују?
Ne preteruju, zivot tamo je tezak, a priroda surova i kooperacija im svima olaksava zivot,
u modernim razvijenom svetu drzava i institucije olaksavaju zivot, pa u slucaju problema moze se (uglavnom) koliko toliko osloniti na sisteme socijalne zastite, policiju itd..
Poenta je da je obzirnost rezultat kooperativnisti- i razlog zasto ljudi dominiraju svetom, i u velikoj meri je to zapisano u genetskom kodu- ljudi su drustvena bica i ne podnose dobro izolaciju.

S velikom mobilnoscuvi kretanjima/migracijama dolaze nove komplikacije- koje prosiruju toleranciju jer treba biti tolerantan prema razlicitim religijama i etnickim grupama, zatim se u tolerancija prosiruje i naprimer na Lgbt i druge marginizovane grupe, i to je korisno jer zajednica jaca jer je vise ljudi ukljuceno u zivot i doprinose.
 
Ne preteruju, zivot tamo je tezak, a priroda surova i kooperacija im svima olaksava zivot,
Онда то што они практикују није култ обзирности.

Када кажем "култ" мислим на претерано уздизање одређене идеје од стране појединца или заједнице. Као што је "култ новца" прецењивање новца, тако је и "култ обзирности" прецењивање обзирности.

Poenta je da je obzirnost rezultat kooperativnisti- i razlog zasto ljudi dominiraju svetom, i u velikoj meri je to zapisano u genetskom kodu- ljudi su drustvena bica i ne podnose dobro izolaciju.
Тема није обзирност већ претерана обзирност.

S velikom mobilnoscuvi kretanjima/migracijama dolaze nove komplikacije- koje prosiruju toleranciju jer treba biti tolerantan prema razlicitim religijama i etnickim grupama, zatim se u tolerancija prosiruje i naprimer na Lgbt i druge marginizovane grupe, i to je korisno jer zajednica jaca jer je vise ljudi ukljuceno u zivot i doprinose.
Добро, то је твоје тумачење друштвених токова на западу. Поприлично наивно, ако се ја питам, али тема нису дешавања у свету.
 
Када кажем "култ" мислим на претерано уздизање одређене идеје од стране појединца или заједнице. Као што је "култ новца" прецењивање новца, тако је и "култ обзирности" прецењивање обзирности.
Onda moram priznati da sam pogresno procenio i temu, a verovatno i tvoje stavove,
posto se ne secam da sam ikad naisao na neki kult, tek neke pojedince, ili npr Japanci se narocito trude da ne pokazuju negativne emocije iz obzira prema drugima- no opet to je stvar kulture ili mozda cak i civilizacije, a ne kult.
Uopste nisam siguran da mozes biti preterano obziran, sem ako je na licnu stetu- no opet i to je vrlo relativna stvar.
Tako da nisam siguran o cemu se ovde radi.
 
Uopste nisam siguran da mozes biti preterano obziran, sem ako je na licnu stetu- no opet i to je vrlo relativna stvar.
Потпуна обзирност се манифестује као начин одлучивања где се у свакој ситуацији бира она одлука чија је перципирана штета по друге људе најмања. Особа која је потпуно обзирна, например, не би могла да се одбрани од нападача уколико то захтева наношење штете истом. Претераним настојањем да не нанесе штету другима, човек наноси штету себи. Обзирност, као већина ствари, јесте средство које је добро само онолико колико ти служи.
 
Потпуна обзирност се манифестује као начин одлучивања где се у свакој ситуацији бира она одлука чија је перципирана штета по друге људе најмања. Особа која је потпуно обзирна, например, не би могла да се одбрани од нападача уколико то захтева наношење штете истом. Претераним настојањем да не нанесе штету другима, човек наноси штету себи. Обзирност, као већина ствари, јесте средство које је добро само онолико колико ти служи.
I ti zaista misliš da ovaj primer ima veze sa onim što si napisao u prvom postu?
 
Потпуна обзирност се манифестује као начин одлучивања где се у свакој ситуацији бира она одлука чија је перципирана штета по друге људе најмања. Особа која је потпуно обзирна, например, не би могла да се одбрани од нападача уколико то захтева наношење штете истом. Претераним настојањем да не нанесе штету другима, човек наноси штету себи. Обзирност, као већина ствари, јесте средство које је добро само онолико колико ти служи.
Problemi koje vidim u ovoj poruci jesu:

- percipirana opasnost vs jasna i neposredna opasnost, u mnogo slucajeva dolazi do sukoba (u sirem znacenju) zbog lose komunikacije, nerazumevanja i zato sto dve strane smatraju da brane sebe- pokazivanje obzira nekad sprecava nepotrebnu eskalaciju

-stratesko razmisljanje+diolomatija; umesto suceljavanja ponekad je dobro pokazati obzira, spustiti loptu i diplomatskim ponasanjem i dijalogom be samo da se moze izbeci sukob- moze se doci doprijateljskih odnosa ili cak saveznistva

-Kao sto rece Roki, parafraziram: “Nije jak onaj koji moze da. udari jako- vec onaj koji moze da pretrpi jak udarac i nastavi dalje”
pokazivanje velikog obzira prema drgima je cesto odraz snage, a ne slabosti- cesto to ljudi prepoznaju,
licno kad dodje do neke rasprave i ako ja izgubim glavu i budem bezobrazan, a druga osoba spusti lootu i nastavi racionalno s konkretnim argumentima- kod mene “wins big”, dobije ogroman respekt i prestiz- jer je pokazala vecu samodisciplinovanost i zrelost i vecu kontrolu nad sopstvenim egom.

-Postoji mnogo nacina i taktika da covek zastiti svoje interese, nekad je situacija boks- razmena udaraca dok se neko ne stroposta na patos, nekad je to dzudo pa se protivnikova energija moze iskoristiti protiv njega samog, ponekad to moze biti dogovor, a nekad je bolje izmaknuti se;
najbolji scenario je saradnja i kad obe strane pokazuju obzirnost.

Naravoucenije:
“Najbolje vojskovodje pobedjuju bez borbe”
-Sun Tzu
 
Ти заиста мислиш да нема? 🤔
Mislim da potpuna obzirnost kao takva ne postoji, to što ti pišeš je problem ličnosti a ne odnosa. Ako neko nema dovoljno dobro formiranu ličnost da se odbrani u situacijama koje opisuješ, onda to nije stvar obzirnosti nego lična patologija.

Obzirnost je što se mene tiče apsolutno poželjna osobina koja podrazumeva da se radi o zdravoj interakciji.
 
Mislim da potpuna obzirnost kao takva ne postoji
Није речено да је потпуна обзирност реално постојање, већ да је могуће. Страхиња је рекао да није сигуран да претерана обзирност може да постоји. Ја сам му навео пример како човек може бити претерано обзиран.

Наравно, потпуна обзирност је екстрем. Вероватно га нико никада није практиковао, нити ће икада. Али такође није једина врста ирационалне обзирности. Између оптималне и максималне обзирности, налази се широк спектар ирационалне обзирности. У пракси се чешће јављају благе варијанте -- варијанте ближе оптимуму.

Биће више речи о томе, али другом приликом.
 
Није речено да је потпуна обзирност реално постојање, већ да је могуће. Страхиња је рекао да није сигуран да претерана обзирност може да постоји. Ја сам му навео пример како човек може бити претерано обзиран.
Razlika je u perspektivi, ti si bolje “potkovan” u filozofiji i lingvistici, koje nisu moja jaca strana i ja vise gledam kroz stanoviste psihologije i tu dolazi do razlike,
s moje tacke gledista je upitno da li je uopste moguce biti preterano obziran, obzirnost je ne samo prema drugima nego i prema sebi samom- tako da ako je neko preterano obziran prema drugima onda je neobziran prema sebi- sto onda ne moze biti preterana obzirnost.

Takodje kad se ljudi cine kao preterano obzirni- to je rezultat nekih drugih stvari koji se manifestuju kao preterana obzirnost- npr mozda su impulzivni pa na taj nacin zele da izbegnu konflikt ili tretiraju druge vrlo obzirno jer na taj nacin zele da dobiju vise paznje ili pohvala ili naklonost- a to bih nazvao taktikom.
 
Takodje kad se ljudi cine kao preterano obzirni- to je rezultat nekih drugih stvari koji se manifestuju kao preterana obzirnost- npr mozda su impulzivni pa na taj nacin zele da izbegnu konflikt ili tretiraju druge vrlo obzirno jer na taj nacin zele da dobiju vise paznje ili pohvala ili naklonost- a to bih nazvao taktikom.
Ovo sam imala na umu, tipičan primer je recimo codependency, i dalje nemam adekvatnu srpsku reč za to.
 
Особа која је потпуно обзирна, например, не би могла да се одбрани од нападача уколико то захтева наношење штете истом. Претераним настојањем да не нанесе штету другима, човек наноси штету себи.

Nedostatak volje, želje da se bori protiv napadača je kod bogumila bilo pravilo. To je bilo jedno od pravila.

Bogumili su srednjevekovni hrišćanski pokret koji je osnovan u Bugarskoj i koji se proširio na ostale balkanske zemlje.

Ne poznajem nikoga ko je potpuno, ekstremno obziran.

Ja sam obzirna ( tolerantna ) do određenih granica.

Znam ljude koji uopšte nisu obzirni i ne razmišljaju da je to loše.
 
Nedostatak volje da se bori protiv napadača je kod bogumila bilo pravilo. To je bilo jedno od pravila.
Ovde se radi o verovanjima,
obazrivost ne iskljucuje pravo na samoobranu.

Dobar primer su filmovi Bruce Lee-a, njegovi karakteri u filmovima su bili obazrivi, uvek se ponasao obazrivo prema drugima i pokusao izbeci konflikt- no kad bi granica bila predjena (kap krvi) onda bi uzvratio svom silom, i dan danas mislim da je Bruce Lee dobar uzor i primer.
 
Poslednja izmena:
obazrivost ne iskljucuje pravo na samoobranu.
Претерана обзирност је искључује, мада не свака врста.

Обзирност није по дефиницији рационална. Обзирност је дефинисана као настојање да се другим људима не наноси штета.
 
Обзирност није по дефиницији рационална. Обзирност је дефинисана као настојање да се другим људима не наноси штета.
Nastojati ne nanositi drugim ljudima je vrlo racionalno, nanositi stetu drugim ljudima je uglavnom iracionalno, sem ako se radi o samoobrani ili nekim slucajevima gde je to za “vece dobro”.
Obzirnost i saradnja povecava sansu za pozitivan ishod za obe strane.
“Zero sum theory” tj teorija nulte sume (dok jednom ne smrkne, drugom ne svane) je tacna ako se radi o partiji pokera, ali u vecini zivotnih situacija- obe strane mogu imati koristi (i uglavnom imaju) od saradnje i tu je obzirnost vrlo korisna osobina.
 

Back
Top