Kula

Usnio sam jedan san
da sam kulu sagradio,
Bese vila vode donosila
i osmehom noci osvetlela.

Jutro dodje zavrnuh rukave
kesa puna u rukama snaga
kulu gradim i vilu dozivam.
Nema vile dok znoj s lica tece
nocu svrati i kule oblece.

Uporan da gradim
jos vilu dozivam
vilenjake teram i ratnike razne
od vile se samo
trag ogleda.

To iz snova samo
vila postojase.
Na javi se ona u zlo
pretvorila
sto ja danju gradim
ona nocu rusi
Iluziju pravi da
je kula jaka.

Pustih vilenjake i
ratnike druge
da tu kulu njenu
bez temelja i zida
provere na javi.

Sa strane pogledam
setaju se stranci
nigde kule nema
to je slika njena
providna i bleda.

Ne pravi se kula
od iluzija nekih,
vec od krvi i znoja,
a srcem i glavom.
 

Back
Top