.
.
.
Ma gdje da čovjek ode i ma gdje da se zadrži i bude, u njemu ostane sjećanje na mjesto, na ljude, na duh sredine (naroda i prirode) gdje se rodio...
Tako i u meni taj duh uvijek pjeva a često, da l' sam za sebe il' za druge da ga čuju, ja mu pustim glas.
Zahvaljujem se Timostenu za ovu divnu produkciju, napravi je čovjek kao da je sve imao u rukavu...

Hvala!
Na ovom klipu je prvi, nedovršeni, probni snimak (prije 2-3 godine) gdje jedan prijatelj iz Melbourna svira harmoniku a ja pjevam...nadam se da će vam se svidjeti i otkriti vam taj duh koji u meni stalno pjeva...
.
.
.
.
.