КРАЂА КУЛТУРНЕ БАШТИНЕ: ГУСЛЕ ХРВАТСКЕ, СВЕТИ САВА АЛБАНСКИ !!!???

[Casual Observer]

Pa jeste to srpsko nasledje ,al da je zavijanje to stoji ,nisam ja kriv što je tako ,ili barem meni tako zvuči i pored najbolje volje ,a ne vidim da je nešto baš i šire popularno.

Zavijaj, ko ti brani.

 

[Casual Observer]

Opet hrpa senzacionalističkih gluposti, poluistina i neistina.

Glede EKM (Evanđelistara Kneza Miroslava), nije lingvist Kuhar komu je "nješto
palo na pamet", već se bar 50 godina vuče, manje poznato, rasprava o tom gdje
je najjasnija bila hrv. palegrafkinja Benedikta Zelić-Bučan, koja je tvrdila da je EKM hrvatski tekst.

Argumente nalazite ovdje, kao prijeslike tekstova:
http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/rasclane1.html

Nisam pratio baš u detalje taj simpozij, no iz pozivnice bih rekao da
ga se drži za djelo nestale kulture humsko-dukljanskoga kruga, koja je prestala
postojati u 13. st. Također, on nije po pravoslavnom obredu, nego bizantskom prije reformi,
a u srpskoj pismenosti predstvalja bijelu vranu bez prethodnika i nastavljača- dok njeke
njegove morfološke i slovopisne inovacije imaju bogatih nasljednika u
hrvatskoj pismenosti na ćirilici, recimo u spisima krstjana kao što je Hvalov zbornik ili
franjevačkoj književnosti Matije Divkovića, Stjepana Margitića, Pavla Papića itd.

http://www.hrvatska-rijec.com/2011/...o-hercegovacke-i-hrvatske-knjizevnosti-u-bih/

Teze da su Hrvati izumili glagoljicu su smiješne, i to nitko normalan ne tvrdi.

Vuk Karadžić je u svom radu prepisvao i iz hrvatskih djela, napose Mikalje, Stulića
i Kačića Miošića, ali ne od Bartola Kašića. Kašić, isto, nije autor izrjeke da se piše
kao što se govori (što je nemoguće), nego Nijemac Adelung.

O tom je već rečeno, a dostajat će ovo:
http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac478.nsf/AllWebDocs/Na_Istoku_nista_novo

To sve pokazuje da književna štokavština nije ono što bi učeni Srbi toga vremena očekivali u svojoj knjizi: njihove su knjige
ispunjavali srpskoslavenski pa poslije ruskoslavenski. Sama srpska filologija iznijela je podatke (Sima Milutinović Sarajlija)
kako je Dositej Obradović poticaje da se narodni jezik uzme za temelj književnoga jezika dobio čitajući Kačića, Došena i
Reljkovića, a i Vuk Karadžić višeput je priznao da je poticaje za svoju jezičnu koncepciju našao u hrvatskoj tradiciji.
U polemici s M. Svetićem napisao je:

„Mi svi znamo da se u nas počelo pisati narodnijem jezikom od vremena Dositija Obradovića koji je 1783 godine
počeo Srpski pisati i govoriti da treba tako pisati. Ali da rečemo da su to počeli i prije Dositija Orfelin i Janković,
koji su Srpski samo počinjali pisati ne kazujući za što to čine; opet svakojako mi nijesmo u tome uranili prije druge
polovine osamnaestoga vijeka; a braća naša zakona Rimskoga, osobito Dubrovčani i Dalmatinci, pisali su u šesnaestome
vijeku u najveći jek!! I naš Dositije mjesto ostaloga dokazivanja da valja za Srbe Srpski pisati, ili barem uz ono,
mogao je slobodno kazati da se ugledamo na braću svoju zakona Rimskoga. Istina da ni oni svi nijesu pisali dobro
i lijepo, kao ni u nas sad što se ne piše; ali su mnogi pisali tako čisto i dobro da im jezik i mi danas možemo uzeti
za ugled, i da je u ostalijem Slavenskijem narodima teško naći spisatelja onoga vremena koji bi se s njima mogli isporediti.“


Povelja Kulina bana je:
a) u Hrvatskoj
b) dio baštine hrvatske ili bosanske ćirilice
c) nema veze sa Srbima ni u pismu, ni spomenu- ni u čem

Može se tretirati kao dvojna baština Hrvatske i BH, i to je max.

Borojević i Uzelac su se osobno izjašnjavali Hrvatima, a Uzelac je usto bio- da se lako provjeriti- visoki
časnik u NDH.

U Dubrovniku s espominje izraz "lingua seviana"- ali uvijek na latinskom i talijanskom, a nikad
na slavenskom. To je preostatak sjećanja na srpsku ili slavensku kancelariju, koja je osnovana u 13. st.
radi dopisivanja sa srpskim dvorom zbog trgovine, a učenici u toj kancelariji su išli na školovanje
u Srbiju da se nauče tom načinu pisanja.

Nijedan dubrovački posac iz zaltne dobe, 1500-1800, ne zove svj jezik srpskim. Zovu ga najčešće
slovinskim (ikavski-opet nješto hrvatski), ilirskim, te hrvatskim (ovo zadnje oko 1/3).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Govori_o_hrvatskom_jeziku

 

[KESH]

Već se ponadao da se shtovani kolega Eremita vratio

 

[Kerkyra]

Već se ponadao da se shtovani kolega Eremita vratio

I ja. Nema vise takvog, niti ce ga biti.