Kontradiktornost nasih postupaka.Da li smo svesni?

Ajd ovako.Svaka osoba na ovom svetu gradi odbrambeni mehanizam.Da bi sebe zastitio.Sve ono sto smatramo licnim i jedinstvenim.Sta se desava kad sve te zidove podignemo,trazimo neimar da to sve srusi ili sta?Ili jednog obicnog pojedince cisto tako odbacimo zato sto nije dorastao zadatku,da ispravi nase sopstvene greske.Jer Boze moj,najveci je luksuz u zivotu priznati sopstvenu gresku.Tezimo i kunemo se u jedno a onda se pola zivota trudimo da blokiramo saputnika.U cemu je stvar po vama?Ja mislim da je samo ono cisto osecanje koje smo imali kad smo se rodili.STRAH.
Paralizuje.
nije mi problem da saslušam kritiku sebe i da se suočim s tim...
 
Ajd ovako.Svaka osoba na ovom svetu gradi odbrambeni mehanizam.Da bi sebe zastitio.Sve ono sto smatramo licnim i jedinstvenim.Sta se desava kad sve te zidove podignemo,trazimo neimar da to sve srusi ili sta?Ili jednog obicnog pojedince cisto tako odbacimo zato sto nije dorastao zadatku,da ispravi nase sopstvene greske.Jer Boze moj,najveci je luksuz u zivotu priznati sopstvenu gresku.Tezimo i kunemo se u jedno a onda se pola zivota trudimo da blokiramo saputnika.U cemu je stvar po vama?Ja mislim da je samo ono cisto osecanje koje smo imali kad smo se rodili.STRAH.
Paralizuje.

:lol:
Inače nemam problema sa priznavanjem svojih grešaka, valjda zato što sam naučena da nisam savršena... isto tako nemam problema ni sa kajanjem...
 
ma jok, sad ce da se pozove na najbolje namere u kosmosu evr :lol:
zasto bi neko pozeleo da rusi tudji mukotrpni minuli rad? zato sto on zna sta je dobro, dok drugi to ne mogu da znaju.
kosmicka nepravda je sto posle jos i bude odbacen umesto da mu se zahvalju, strahota kako su ljudi nezahvalni i ne razumeju velike umove

zeli da nas prosveti,jer on zna znanje :malav:
 
Ajd ovako.Svaka osoba na ovom svetu gradi odbrambeni mehanizam.Da bi sebe zastitio.Sve ono sto smatramo licnim i jedinstvenim.Sta se desava kad sve te zidove podignemo,trazimo neimar da to sve srusi ili sta?Ili jednog obicnog pojedince cisto tako odbacimo zato sto nije dorastao zadatku,da ispravi nase sopstvene greske.Jer Boze moj,najveci je luksuz u zivotu priznati sopstvenu gresku.Tezimo i kunemo se u jedno a onda se pola zivota trudimo da blokiramo saputnika.U cemu je stvar po vama?Ja mislim da je samo ono cisto osecanje koje smo imali kad smo se rodili.STRAH.
Paralizuje.
au iebote koji tripovi imo si danas na pijaci u bubanj potoku nozeve po 700 kinti boli glava,i vise te glava ne bi bolela
 
meni i dalje nije jasno o cemu je tema
danas je bas vrucina, ne znam kako da se odbranim

Vidim da ti nije jasno.Ali nema veze i dalje ti ostaje sloboda da pljujes po svemu sto ne razumes.Nastavi tako i puno srece ti zelim u zivotu.

- - - - - - - - - -

zeli da nas prosveti,jer on zna znanje :malav:

Nije fora u tome,vec u konstruktivnosti,Ne mislim da znam ZNANJE.
 
:lol:
Inače nemam problema sa priznavanjem svojih grešaka, valjda zato što sam naučena da nisam savršena... isto tako nemam problema ni sa kajanjem...

E ovo je ok,Samo sto danas imamo mnogo ljudi koji su vecina i koji na neki nacin uspostavljaju pravilo,ne mislim nista protiv takvih,ali cinjenica je da osudjujemo druge kad ne uspeju da isprave ono sto smpo sami realno zasrali.Razni princevi i princeze.Kad ne uspeju,odbacimo ih u glavi i nastavljamo po starom.
 
Ajd ovako.Svaka osoba na ovom svetu gradi odbrambeni mehanizam.Da bi sebe zastitio.Sve ono sto smatramo licnim i jedinstvenim.Sta se desava kad sve te zidove podignemo,trazimo neimar da to sve srusi ili sta?Ili jednog obicnog pojedince cisto tako odbacimo zato sto nije dorastao zadatku,da ispravi nase sopstvene greske.Jer Boze moj,najveci je luksuz u zivotu priznati sopstvenu gresku.Tezimo i kunemo se u jedno a onda se pola zivota trudimo da blokiramo saputnika.U cemu je stvar po vama?Ja mislim da je samo ono cisto osecanje koje smo imali kad smo se rodili.STRAH.
Paralizuje.

Niko ne može da ispravi tvoje pogreške , u biti do tebe samoga. Može samo da ti pomogne utoliko što će biti spreman da razume, da se trudiš. Da sasluša. Ili da pusti vreme, da pokaže. Da vidi, da hoćeš. Da želiš. Niko nije niti nesagrešiv. Niti nepogrešiv. Svi grešimo. Ali nije poenta u tome..poJenta je u onome ustati. Ja kada sam shvatila, ono u čemu ja mislim da sam grešila, ja htela sam da ispravim. Nisam sujetna, da to ne priznam.

Ja jesam pogrešila. Ali sam se svim silama trudila da ispravim. Da popravim. I jesam se pokajala. Nisam uspela, ali nisam se više ni zavaravala. Vremenom sam shvatila da više nemam ni šta da dam a ni kome. Danas, mirno spavam i savest mi je apsolutno čista. Sve što sam znala, umela, mogla...ja sam učinila i uradila.

Tačno, strah parališe i ja sam se bojala. A onda sam skupila hrabrost, i rešila prvo da popravim a ako ne bude, ja znam kako biće dalje i kako sa mnom, završiće se. Koja biće cena, "proračunala rizik", skupila petlji i krenula. I nije mi žao ničega. Zato što jeste bilo važno. Bitno. Meni nešto najdivnije.

Ali...prvo je bilo ralaišuće, kasnije je preraslo u borbenost. Zato što je želja za onim šta voli se, nadjačala taj strah. I to je ululo veru u venama, borbenost u okama i istrajnost u umu i srculencetu u grudancima.

Prvi strah me je porazio. Drugi strah, mi je dao neverovatnu hrabrost.

Bojala sam se, više nego ikada.

Ali ono što sam osećala..bilo je jače od ičega.

:bye:
 
Ajd ovako.Svaka osoba na ovom svetu gradi odbrambeni mehanizam.Da bi sebe zastitio.Sve ono sto smatramo licnim i jedinstvenim.Sta se desava kad sve te zidove podignemo,trazimo neimar da to sve srusi ili sta?Ili jednog obicnog pojedince cisto tako odbacimo zato sto nije dorastao zadatku,da ispravi nase sopstvene greske.Jer Boze moj,najveci je luksuz u zivotu priznati sopstvenu gresku.Tezimo i kunemo se u jedno a onda se pola zivota trudimo da blokiramo saputnika.U cemu je stvar po vama?Ja mislim da je samo ono cisto osecanje koje smo imali kad smo se rodili.STRAH.
Paralizuje.

"Doživljaji Toma Sojera - misli o životu"
5- M. Božičnik
 

Back
Top