Која је најпрофитабилнија воћарска култура?

Па то и није много, волео бих да ми неко каже где се могу набавити саднице и да ли успевају свуда у Србији...

Ako si ozbiljanz:lol: cu ti prevedem sa nemackog silne informacije u vezi tog pitomog kestena, danas je sve brze, efikasnije,
Francuska je zemlja gde se taj kesten sadi, ali bogami i francuska kuhinja je puna raznoraznih specijaliteta sa tim kestenom, mada
je meni licno najukusnuji u najprimitivnijem obliku ( Siptar ga pece na ulici pa ga uvija u novinski fishek).

Guske, patke, curke se pune kestenom, kesten pire se koristi na stotine tona u poslasticarskoj industriji, ima oko 700 vrsta kestena.
od nekih zbunastih koji jako brzo daju plodove do onih visokih kao orah a gde izmedju njih pasu ovce, goveda.

Napisacu kasnije koja i kakva zemlja i klima ( mada je u Srbiji klima slicna kao u Francuskoj) garantuje uspehz:)
 
Ako si ozbiljanz:lol: cu ti prevedem sa nemackog silne informacije u vezi tog pitomog kestena, danas je sve brze, efikasnije,
Francuska je zemlja gde se taj kesten sadi, ali bogami i francuska kuhinja je puna raznoraznih specijaliteta sa tim kestenom, mada
je meni licno najukusnuji u najprimitivnijem obliku ( Siptar ga pece na ulici pa ga uvija u novinski fishek).

Guske, patke, curke se pune kestenom, kesten pire se koristi na stotine tona u poslasticarskoj industriji, ima oko 700 vrsta kestena.
od nekih zbunastih koji jako brzo daju plodove do onih visokih kao orah a gde izmedju njih pasu ovce, goveda.

Napisacu kasnije koja i kakva zemlja i klima ( mada je u Srbiji klima slicna kao u Francuskoj) garantuje uspehz:)

Тражио сам у међувремену оно што ми треба, у Војводини на жалост не успевају јер им не одговара алкално земљиште.
 
Тражио сам у међувремену оно што ми треба, у Војводини на жалост не успевају јер им не одговара алкално земљиште.

Pa ko te tera da gajis kestenje po Vojvodini. Pazari neku zemlju na Jugu Srbije pa zasadi na 100 hektara , isplatice ti se jednog dana.
 
Тражио сам у међувремену оно што ми треба, у Војводини на жалост не успевају јер им не одговара алкално земљиште.

Evo, sacu ti kazem sta da gajis po Vojvodini. Spargle. Razmisli malo o tome, spargle kostaju i 7-8 evra kilo ( ima ih i po 10-12), ako uspevaju u Nemackoj ( ali samo ravnica),
Francuskoj, Italiji, Slavoniji, ali i Peruu, Argentini, onda sigurno i u Vojvodini. Ima belih i onih zelenih, ali su bele na visokoj ceni.
 
Дакле, питање је, улагати у повртарство или воћарство? Повртарство је вероватно профитабилније у краћем временском периоду.

Да имате 50 ари, шта бисте ви од воћа или поврћа посадили?z:p Претпостављам да би за повртарство требала пластеничка производња, али она би она тражила већа новчана улагања.z:cry: На отвореном без пластеника повртарство је неисплативо јер нема раних приноса. Онда преостаје питање: Које воће бисте ви посадили у нади да би вам донело профит? z:hm:

Drinjaca, na tako maloj otvorenoj povrsini samo neko jagodicasto voce ili cvece....
 
Drinjaca, na tako maloj otvorenoj povrsini samo neko jagodicasto voce ili cvece....
То сам и рекао на теми - јагоде. Ево неке рачунице..требало би 20-25.000 хиљада садница, повраћај око 350.000 динара на саднице и око 40% на систем за наводњавање. Папирологија је страшна чујем увек траже неке допуне.:zima:
 
То сам и рекао на теми - јагоде. Ево неке рачунице..требало би 20-25.000 хиљада садница, повраћај око 350.000 динара на саднице и око 40% на систем за наводњавање. Папирологија је страшна чујем увек траже неке допуне.:zima:

Dobro, i sta da radis sa nekoliko tona jagoda?

Mozes samo da ih prodajes na lokalnoj pijaci.
 
Evo, sacu ti kazem sta da gajis po Vojvodini. Spargle. Razmisli malo o tome, spargle kostaju i 7-8 evra kilo ( ima ih i po 10-12), ako uspevaju u Nemackoj ( ali samo ravnica),
Francuskoj, Italiji, Slavoniji, ali i Peruu, Argentini, onda sigurno i u Vojvodini. Ima belih i onih zelenih, ali su bele na visokoj ceni.

Мрзиме сад да гуглам, шта је шпаргла?
 
Мрзиме сад да гуглам, шта је шпаргла?
šparoge, spárga, espargo, chřest, asparges, esparrcgos, spargel, špargle, šparga, sparris, šparogama, parsa, asperge, aspersie, Spargel, šparoga, šparugama, ...
 

Prilozi

  • spargel.jpg
    spargel.jpg
    28,8 KB · Pregleda: 7
Drinjaca, ja sve u životu shvatam preozbiljno, pa ću tako i da ti predložim.U proleće se poseje neki niski pasulj,koji ujednačeno stiže,gradišianac na primer,s jeseni imaš od njega korist kad ga prodaš u kešu, a zemljište ti je obogaćeno azotom,bez obzira na tip zamljišta,osim ako nije močvarno i zabareno,obezbedi zeolit,u brusu je naj jeftiniji, a ostalo odradi po preporuci vezano za vrstu voća za koju se odlučiš.Pošto se ovde spominje i aronija,njene prednosti su u onome što ona nudi organizmu ali to nije zadovoljstvo čula ukusa,opora je,spada u familiju gde i naša oskoruša, mukinja, brekinja,divlja ruža...Aronija je zahvalna za proizvođača jer sadrži 30%suve materije,što znači da se lako suši. ako na taj tvoj voćnjak(nadam se da je u ataru) postaviš deset košnica to je petsto kg meda, pa prosušenu aroniju spakuješ u tegle od trista grama, pa zaliješ medom,dve hiljade tegli,od toga se živi i to nije sve, u oktobru se obere list,prosuši i proda kao čaj, a hvala Bogu i preostala aronija.Aronija je zahvalna jer se ne bere u jednom dahu do pogibije, ceo mesec je pted tobom, desat ljudi bere pun rod po hektaru.Pravi porodični posao.Ako su naši stari sušili onoliku šljivu sa 88% vode,sušenje aronije je smešno.Malo mašte malo literature u kombinueš u svoje uslove,povežeš se sa udruženjem iz Šumadije i ide to nema pravog rada koji se neisplati, upornost je najbitnija.Ne zavisiš od hladnjičara, ne zavisiš od otkupljivača, potrudiš se i sve sam prodaš(preko sindikalne prodaje po firmama).Izvedi računicu.Moja porodica je počela s medum sad gledamo gde ćemo voćnjak, a sa spoljašnje strane voćnjaka oko ograde posadoćemo lavandu.Kad je lepo za videti neka je za divljenje, a pritom je korisno.
 
Dobro, i sta da radis sa nekoliko tona jagoda?

Mozes samo da ih prodajes na lokalnoj pijaci.
Руси узимају и добро плаћају, накупци, купци на пијацама, "Нектар" за сокове.. Човек на југу Србије имао десетак ари данас има преко 5 хектара.
 

Back
Top