Koale su na drveću 99% vremena

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.671
Koala je australijski torbarski biljojed i jedini živi predstavnik istoimene porodice Phascolarctidae.

Reč koala dolazi od reči aboridžinskog australijskog jezika (Daruk jezika) gula. Opšte je prihvaćeno da je naziv „koala“ aboridžinska reč i znači „bez vode“. To je zbog činjenice da koale zapravo ne piju vodu, ili veoma retko, što zavisi od njihove ishrane koja se sastoji od lišća eukaliptusa koja sadrže dovoljnu količinu vode u sebi.

Spoljašnji izgled koale je najsličniji izgledu vombata, ali koala ima deblje, raskošnije krzno, mnogo veće uši, duže udove koji su opremljeni velikim, oštrim kandžama prilagođenim za penjanje po drveću. Masa varira od otprilike 14 kg kod većih, južnijih mužjaka, do 4 kg kod manjih, severnijih ženki. Koala je jedna od malo vrsta sisara koji imaju otisak prstiju. Zapravo, otisak prstiju koala je osobito sličan otisku prstiju čoveka; čak i pod elektronskim mikroskopom bi bilo teško razlikovati ova dva otiska.
Mozak koale je neobično malih dimenzija; oko 40% kranijalne šupljine je ispunjeno tečnošću. To je jedina životinja sa tako smanjenom veličinom mozga.
 
svetski-dan-divljih-kola-830x553.jpg
 
Generalno je tiha i mirna životinja, ali mužjaci proizvode veoma glasne oglašavajuće zvukove u vreme sezone parenja koji se mogu čuti sa daljine od skoro jednog kilometra. Ne postoje tačne informacije o životnom veku koala, ali se zna da koale u zatočeništvu žive i do 15 godina; s tim da ženke mogu živeti i do 20, dok mužjaci do 13 godina.

Koala skoro ceo svoj životni vek provede na drveću eukaliptusa. Kao i vombati i lenjivci, i koale imaju spor metabolizam za sisara (što čuva energiju), spavajući i po 20 sati dnevno. Ove životinje provode 3 od 5 njihovih aktivnih sati jedući, u bilo koje doba dana, obično noću. Prosečna koala pojede 500 grama lišća eukaliptusa dnevno, žvaćući ga svojim snažnim vilicama pretvarajući ga u finu kašu dok ga ne proguta. Koale ponekad jedu zemlju, koru drveta i šljunak da bi lakše svarile hranu. Hrana se vari u narednih 100 sati uz pomoć posebnih mikroba koji žive u njihovim crevima da bi se iskoristio svaki hranljivi molekul. Postoji više faktora koji određuju kojim će lišćem, od 800 vrsta drveća eukaliptusa, koala da se hrani.

Koale su na listi ugroženih vrsta u Australiji i jedan su od simbola ove zemlje, ali njihov broj dramatično opada zbog gubitka staništa, fragmentacije i bolesti, a vrlo malo se zna o preciznim kretanjima koala – posebno kada su na tlu. Novo istraživanje otkriva da koale provode samo oko 10 minuta dnevno na tlu, ali je to vreme provedeno na zemlji povezano sa dve trećine zabeleženih smrtnih slučajeva koala, piše Phys.org.
 
Populacija ovog torbara, nekada veoma brojna, smanjena je krčenjem šuma, požarima, sušama, bolestima i drugim pretnjama.
Savezna vlada saopštila je da lista važi za Kvinslend, Novi Južni Vels i Australijsku Prestoničku Teritoriju.
Istraživanje u Novom Južnom Velsu pokazalo je da će koale tamo izumreti do 2050. godine ako se nešto hitno ne preduzme.
Naučnici upozoravaju da će klimatske promene takođe pospešiti šumske požare i sušu i smanjiti kvalitet ishrane ove životinje kada je reč o listu eukaliptusa.
Koale takođe nastanjuju i Južnu Australiju i Viktoriju, ali je njihov broj u padu na nacionalnom nivou, prema podacima grupa za zaštitu prirode.
 
Koala je životinjica sivog krzna, ponekad s malo belog. Ima veliki crni gumasti nos i velike dlakave uši.
Koala ima dugačke ruke i kratke noge sa vrlo dugim i oštrim kandžama za lako penjanje i držanje na drveću. Gotovo nema repa.

Koala u snu
1280px-Koala02.jpg
 
sve je to kul, ali to sto male koale moraju godinu dana da jedu mamin izmet je malo gej
Za sve postoji razlog koji je priroda podesila
Koale se hrane listovima eukaliptusa koji su otrovni pa:

Koale se pare noću visoko u krošnjama drveća, glasno pevajući. Koale se pare između decembra i marta, a 35 dana kasnije, rodiće se samo jedno mladunče. Težak je samo 0,3 g, slep je i još nije prekriven krznom. Instinktivno će pronaći put kroz majčino krzno do njene torbe, koja se, za razliku od drugih torbara, otvara odozdo prema nazad. U torbici, beba koale će se čvrsto prilepiti za cuclu i sisati majčino mleko. Posle otprilike 22 nedelje, otvara oči i počinje da izlazi iz torbice.

Tokom ovog perioda, dodatna hrana koju dobija je mešavina koja se zove „pap“, što je zapravo posebna vrsta fecesa koju majka izlučuje upravo u tu svrhu. Ova smeša sadrži bakterije neophodne mladunčetu za varenje čvrste hrane. Ovo je najopasniji period u razvoju mladunčeta, jer ne uspevaju svi da pređu sa majčinog mleka na otrovnu hranu.

Ženka nosi mladunče u torbi dok ne postane dovoljno veliko da se samo drži, a onda ono jednostavno izlazi iz torbe i penje se na njena leđa, gde ostaje dok ne odraste.Sa šest meseci, mlada koala će prvi put napustiti torbu i popeti se na majčina leđa, gde će se čvrsto prilepiti za njeno krzno. Tri meseca kasnije, biće potpuno odraslo i moći će se samo hraniti. Mlade koale ostaju sa majkama do rođenja novog mladunčeta, kada ga majka otera, a mladunče mora da krene u potragu za svojom teritorijom. Ako majka nema novo mladunče, dozvoljava prethodnom mladunčetu da ostane sa njom dok ne napuni oko 3 godine. Mužjaci dostižu polnu zrelost sa 3 do 4 godine, dok ženke dostižu polnu zrelost sa 2 do 3 godine.
 

Back
Top