Iako ovo svakako nije bio prvi put da mladi student priča priče malim devojčicama, izgleda da im se ova posebno svidela,
pa je sama Alis zamolila Luisa da istu zapiše, što je i uradio, a onda joj je, dve godine kasnije, za Božić poklonio roman,
ukrašen ilustracijama, jer mu je Alis tada uveliko postala miljenica.
Pogledajte prilog 1442186
Alis Lidel
Mnogi se slažu da je gajio osećanja prema Alis, ali se veoma trudio da ih potisne.
Čitajući njegove dnevnike, jasno je da su dani u kojima je viđao Alisu bili mnogo emotivniji za njega.
Često bi gubio san. Tokom intervjua, praunuka Alis Lidel, Vanesa Tejt, rekla je:
„Mislim da je bio zaljubljen u nju, ali ne mislim da bi to sebi priznao."
Obzirom na to da je Dodžson uvek bio u društvu njene dadilje ili roditelja kada ju je viđao malo je verovatno da se nešto neprikladno zaista dogodilo.
Ipak, i ovom neobičnom prijateljstvu je došao kraj 1863. godine, kada je došlo do razdora,
nakon što je Dodžson izrazio želju da oženi tada 11 godina staru devojčicu
dok su drugi nagađali da se u njega zaljubila Alisina starija sestra Lorina,
pa su ga roditelji oterali kako bi se izbegao skandal.
Iako je već sledeće godine došlo do pomirenja porodice sa piscem, nikada mu više nije bilo dozvoljeno da se druži sa decom.
Međutim, izgleda da se do nekih novih dokaza "nedavno" došlo kada se pre nekoliko godina pojavilo Dodžsonovo pismo,
naslovljeno na "dragu gospođicu Lidel", napisano samo tri godine pre Alisine udaje,
u kom je odgovarao na komentare upućene njemu, između "gospođice Lidel" i njene prijateljice,
koje mu je prenela treća osoba, a u kome objašnjava i ističe kako su njegove reči, kako voli decu, pogrešno shvaćene.
Prava Alis
------Kada je o drugoj varijanti intriga vezanih za ovu bajku reč, a prema kojoj ona uopšte nije za decu,
jer njena tematika zapravo odgovara odraslima, stoji to da se prvobitno nevini elementi sada često koriste
kao reference na supstance koje menjaju svest: gusenica koja puši lulu, pečurke, sleđenje belog zeca.....
------Tako je 1971. godine edukativni film američke vlade, Radoznala Alisa, opisao likove iz Zemlje čuda kao različite tipove zavisnika od narkotika:
gusenica je bila navučena na travu, Martovski zec na amfetamine, puh na barbiturate.
Namera je bila da se od ove aktivnosti odvrate deca, ali je ipak to sa sobom povuklo i nagađanja o pravom licu poznate bajke,
te da li je ono zaista namenjeno deci, ili se iza toga krije nešto drugo.