Kivi – voće kao ptica

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
394.001
Kivi (lat. Actinidia deliciosa) jeste voće u čijem ukusu uživamo najviše zimi, iako je dostupno tokom cele godine. Uzgaja se širom sveta, a potekao je iz Kine, gde se smatra nacionalnim voćem. Otprilike kao šljiva kod nas. Danas se kivi komercijalno uzgaja širom sveta, a najveći izvoznici su Italija, Novi Zeland, Čile, Grčka i Francuska. Izvan Kine ovo slatko voće prvi put počelo je da se uzgaja na Novom Zelandu, ali pod drugim imenom jer je kineski naziv „jang-tao” bio potpuno neprikladan. Tako je dobio naziv koji svi znaju, prema ptici koja je zaštitni znak Novog Zelanda, a sve zato što je ovo voće malo, čupavo i braon boje poput ptice kivi.

Postoji više sorti kivija, oko 60, različitih vrsta teksture, ukusa, boje i sočnosti. Odličan je izvor enzima aktinidina koji služi za razgradnju belančevina, pa je najbolje da se konzumira kao užina. Zbog istog enzima, kivi nije prigodan za pripremu napitaka sa mlekom i jogurtom koji se ne služe odmah po pripremi. Zato u trgovinama nećete naći voćni jogurt sa kivijem. Ako volite ovo voće, pripremite svoj voćni jogurt i odmah ga konzumirajte.

Kivi je voće koje daje 40–61 kilokaloriju/100 g energije (u zavisnosti od sorte), a njegov sastav je sledeći: ugljenih hidrata ima 14 odsto, šećera 9 procenata, vlakana 3 odsto, masti, 0,5 procenata, belančevina 1,15 odsto, a sadrži i vitamine Be-1, Be-2, Be-3, Be-6, Be-8, Ce, E, Ka, i minerale kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum i cink. Zbog velikog sadržaja vitamina Ce, volimo ga naročito u zimskim mesecima, kada nas zajedno sa citrusnim voćem štiti od prehlade i gripa.
Može da se čuva u činiji na stolu ili u frižideru, gde može da se očuva i do dve nedelje.
 
kivi_2_7.webp
 
Mala crna zrnca – semenke kivija – sadrže u proseku, 62 odsto alfa-linoleinske kiseline, a to je omega 3 masna kiselina. Zbog umerenog sadržaja vlakana, dobar je i kao blago laksativno sredstvo. Pored toga, kivi sadrži karotenoide, kao što je provitamin A, beta karoten, lutein i zeaksantin. Sadržaj vitamina E sa gore pomenutim karakteristikama čini ovo voće vrednom namirnicom koja povoljno utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Studija rađena u Norveškoj pokazuje da konzumiranje 2-3 ploda dnevno na mesečnom nivou znatno smanjuje agregaciju trombocita i nivoa triglicerida u krvi, što opet smanjuje verovatnoću od začepljenja krvnih sudova.

Alergija na kivi može da se javi kod osoba koje su već alergične na lateks, banane, papaju ili ananas. Kivi sadrži kristale kalcijum-oksalata, a reakcije na ovu hemikaliju mogu biti grebanje u grlu i oticanje grla, usana i lica, osip, povraćanje i bol u stomaku, gorušica. Najčešće se ovako burne reakcije ne dešavaju, već samo blage, poput osećanja golicanja i bola u ustima i šištanja. Pošto su mala deca najosetljivija na alergije, kivi možete postepeno da uvodite u ishranu dece tek kada uvedete sve ostalo voće.
Jasna Vujičić, nutricionista
 

Back
Top