Kiseli kupus NEMA vitamin C!

Poruka
9.345
da se raščisti već jednom sa ovom LAŽI novog svetskog poredka,
KISELI KUPUS NEMA VITAMIN C!
tj ima ga, al 7x manje nego SVEŽ KUPUS! i trebate jesti dnevno ogromne količine da bi ste postigli samo količinu koja ima u 100gr svežeg kupusa.
ZAŠTO SU NAS LAGALI?! e pa ne znam pitajte njih....znači mora SVEŽ KUPUS, južno voće, inače ostadoste bez vitamina C!

Vitamina C nema, to je mit, može opklada u šta hoćete, ima ga svež kupus ali kiseli nema...znam, pričali su nam godinama,al svašta su nam još pričali godinama...zato se ljudi oslone ne kiseli kupus, i ostanu bez vitamina C do proleća, jeste kiseo, al od mlečne kiseline a ne od vitamina C, DOKAZ gugl > "Quality Characteristics of Sauerkraut from Cabbage (Brassica oleracea) during Fermentation and Variation of Salt Concentration"!


Quality Characteristics of Sauerkraut from Cabbage (Brassica oleracea) during Fermentation and Variation of Salt Concentration

https://www.researchgate.net/figure/Vitamin-C-of-sauerkraut-during-fermentation_fig3_337680331

Vitamin C of sauerkraut during fermentation​


1677753046461.png
 

Paprika je rezervoar vitamina C​

Paprika sadrži još: vitamine A (dosta beta karotena), B grupe, C, E i P. Takođe, deo sastava paprike su i kalijum, magnezijum, kalcijum, natrijum, fosfor, gvožđe, hlor, jod, kobalt, fluor, hrom i cink.

Paprika sadrži više vitamina C čak i od citrusnog voća, za koje se smatra da je lider u sadržaju ovog vitamina. Takođe, sadrži više vitamina C i od nekih drugih voćki, pa i bobica. Na primer, crvena paprika ima čak 4 puta više vitamina od limuna.
 
Ljudi danas ionako unose mnogo više vitamina C nego što im zaista treba.

Jedina dobra strana vitamina C je u tome što se njime praktično ne možeš "overdozirati", inače bismo verovatno svi pocrkali do sada. Zato se toliko reklamiraju suplementi i tablete vitamina C - možeš da ga piješ do sutra, i neće ti ništa biti (ni štetno ni korisno). A prilično je jeftin da se proizvede, dakle čist profit - duga ljubav.

Tako da je totalno nebitno da li kiseli kupus ima ili nema vitamin C.
 
Ljudi danas ionako unose mnogo više vitamina C nego što im zaista treba.
Jedina dobra strana vitamina C je u tome što se njime praktično ne možeš "overdozirati", inače bismo verovatno svi pocrkali do sada. Zato se toliko reklamiraju suplementi i tablete vitamina C - možeš da ga piješ do sutra, i neće ti ništa biti (ni štetno ni korisno). A prilično je jeftin da se proizvede, dakle čist profit - duga ljubav.
Tako da je totalno nebitno da li kiseli kupus ima ili nema vitamin C.

odakle?
iz kojih izvora?
cedjene pomorandže i kivi jede 2% stanovništva, većina se davi u ugljenim hidratima koji opasno troše vitamin C.
Itekako je bitno da li kiseli kupus ima vitamin C ili nema, jer SVI misle da ako njega jedu da su bezbedni.
paprike su 300din kilo a ove zimske i nemaju baš mnogo vitamina.

Ништа, онда ћемо уз кисео купус да једемо и дражеје витамина Ц

okači mačku o rep, dražeja vitamina C NIJE vitamin C tj jeste samo jedan njegov DEO
kiselina, nedostaje još dosta delova....

 
Poslednja izmena:
Nije u pitanju toliko C vitamin nego žive bakterije koje postoje u kiselom kupusu. Fermentisana hrana je recept za dug i kvalitetan život, jer je probiotska. Najvažnije je da u crevima postoji što više različitih sojeva korisnih bakterija. Kiseli kupus i kefir su nam najdostupniji. Najbolje je kupiti gljivicu i praviti svoj kefir, em je jeftijnije em je neuporedivo bolje. Druga korisna hrana koja ima prebiotski efekat je cikorija, dakle stopostotni prah od cikorije od kog se pravi ukusan napitak. Sledeći su sve vrste luka i banane. Generalno treba jesti što raznovrsniju hranu da bi se imao što više različitih bakterija. Za to je neophodno jesti redovno hranu koja nije uništena termičkom obradom, dakle salate i voće. Nisu bitne količine, važno je da je redovno i raznovrsno. Zeleni čaj je takođe dobar za ovo. Šećer maksimalno izbegavati jer pogoduju razvoju loših bakterija na račun korisnih.
 
Dobro, nisam ni očekivala da kiseli kupus sadrži isto vitamina C kao i svež...
Ovo za neke mlađe ljude može da bude rebus, ali, bre... koliko ljudi u nekim zrelim godinama ovo nije znalo???
Kupus se kiselio da bi u zimskom periodu bilo neke salate. Salata od kiselog kupusa sa svežim crnim lukom mi je zimi hit, pa neka i nema neke bog zna kakve nutritivne vrednosti!
Danas na tržištu imaš svež kupus tokom cele godine, ali se zimnica i dalje sprema jer se ide na kartu-neka ima, ja to volim, a i to je izvor nekakvih vitamina i minerala, konačno.
 

Paprika je rezervoar vitamina C​

Paprika sadrži još: vitamine A (dosta beta karotena), B grupe, C, E i P. Takođe, deo sastava paprike su i kalijum, magnezijum, kalcijum, natrijum, fosfor, gvožđe, hlor, jod, kobalt, fluor, hrom i cink.

Paprika sadrži više vitamina C čak i od citrusnog voća, za koje se smatra da je lider u sadržaju ovog vitamina. Takođe, sadrži više vitamina C i od nekih drugih voćki, pa i bobica. Na primer, crvena paprika ima čak 4 puta više vitamina od limuna.
Zelena ljuta uz kiseli kuvani kupus i zitamina C koliko hoces.
 
не једем кисели купус због Ц витамина.
не размишљам о витаминима ни кад једем сирови.
могла бих се запитати чега корисног има у пластенички узгојеном поврћу,
па и купусу, и то кад му време није. :aha:

сећам се да је мама остављала купус преко зиме тако што би завила у новине,
па у неку оставу, подрум... немам појма колико је трајао.
 
Ima raznih studija, recimo ova

[Uporedno proučavanje vitamina C sorti kupusa (Brassica oleraceae L., var. capitata L.), pre i posle njihove prerade u kiseli kupus]

J S Goldoni, I A Bonassi, F A Conceicao
PMID: 6625831

Apstrakt

Određivanje vitamina C sprovedeno je u 23 sorte kupusa pre i posle prerade kao kiselog kupusa prirodnom mlečno-kiselom fermentacijom. Askorbinska kiselina je određena Tillmans-ovom kolorimetrijskom metodom. Utvrđeno je da se sadržaj vitamina C u kupusu kretao od 12,0 do 112,5 mg/100g. U kiselom kupusu nivoi su se kretali od 5,8 do 52,0 mg/100g, au sokovima od kiselog kupusa askorbinska kiselina se kretala od 2,1 do 48,8 mg/100g. Procenat zadržavanja vitamina C u kiselom kupusu i soku od kiselog kupusa kretao se između 61,9% i 100,0%. Najveći sadržaj vitamina C imale su rane sorte kupusa. U kiselom kupusu i salamuri askorbinska kiselina je bila u direktnoj vezi sa njenim sadržajem u sirovini. Procenat zadržavanja askorbinske kiseline u finalnim proizvodima nije pokazao nikakvu vezu sa njenim sadržajem u sirovini.
 
Ima vec nekoliko godina unazad ne moze da mi se odrzi kupus,potruli,a isto sve stavljam kako sam i ranije ostavljao.Sve vise mi je u misli da vise te vrste kupusa nisu za kiseljenje,a i kada jedem presan,posto volim,naidjem na neke koji nema ukus,a ima ukus stiropora.
 
Ima vec nekoliko godina unazad ne moze da mi se odrzi kupus,potruli,a isto sve stavljam kako sam i ranije ostavljao.Sve vise mi je u misli da vise te vrste kupusa nisu za kiseljenje,a i kada jedem presan,posto volim,naidjem na neke koji nema ukus,a ima ukus stiropora.

koju vodu stavljaš?
ako je iz vodovoda biće da je zbog previše hlora koji pobije dobre mlečne bakterije
koje ga drže da se ne ukvari hlora rokaju sve više i više......
....
moraš da kupiš flaširanu sa što manje HLORA a to je za sada ona iz Lidla...od 6L najjeftinija što je ....
gledaj sastav al to je ta.
 
Ima raznih studija, recimo ova

[Uporedno proučavanje vitamina C sorti kupusa (Brassica oleraceae L., var. capitata L.), pre i posle njihove prerade u kiseli kupus]

J S Goldoni, I A Bonassi, F A Conceicao
PMID: 6625831

Apstrakt

Određivanje vitamina C sprovedeno je u 23 sorte kupusa pre i posle prerade kao kiselog kupusa prirodnom mlečno-kiselom fermentacijom. Askorbinska kiselina je određena Tillmans-ovom kolorimetrijskom metodom. Utvrđeno je da se sadržaj vitamina C u kupusu kretao od 12,0 do 112,5 mg/100g. U kiselom kupusu nivoi su se kretali od 5,8 do 52,0 mg/100g, au sokovima od kiselog kupusa askorbinska kiselina se kretala od 2,1 do 48,8 mg/100g. Procenat zadržavanja vitamina C u kiselom kupusu i soku od kiselog kupusa kretao se između 61,9% i 100,0%. Najveći sadržaj vitamina C imale su rane sorte kupusa. U kiselom kupusu i salamuri askorbinska kiselina je bila u direktnoj vezi sa njenim sadržajem u sirovini. Procenat zadržavanja askorbinske kiseline u finalnim proizvodima nije pokazao nikakvu vezu sa njenim sadržajem u sirovini.

ne kažu posle koliko DANA je to mereno
treba biti oprezan i u načelu studija koji govori GORE je najverovatnije i istinita!
....
NE KAŽU DA LI JE KORIŠĆEN I NATRIJIM HLORID,tj kohunjska sol....a NaCl, ubija zapravo vitamin C!

Ascorbigen synthesis occurred during white cabbage fermentation. Brining cabbage at low salt concentration (0.5% NaCl) improved ascorbigen content in sauerkraut after 7 d of fermentation at 25 degrees C. The highest ascorbigen concentration was observed in low-sodium (0.5% NaCl) sauerkraut produced from cabbage cultivated in winter submitted to either natural (109.0 micromol/100 g dw) or starter-induced fermentation (108.3 and 104.6 micromol/100 g dw in cabbages fermented by L. plantarum and L. mesenteroides, respectively). Ascorbic acid content was found higher in cabbage cultivated in summer and fermentation process led to significant reductions. Therefore, the selection of cabbages with high glucobrassicin content and the production of low-sodium sauerkrauts may provide enhanced health benefits towards prevention of chronic diseases.
 

Back
Top