Kineska soba

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
389.200
Mnogi od skorašnjih velikih napredaka u tehnologiji, poput softvera za prepoznavanje lica i automobila kojima nije potreban vozač, imaju ključnu stvar u srcu - veštačku inteligenciju.Veštačka inteligencija (AI), omogućava računarima da koriste ogromnu količinu podataka kako bi sami doneli odluku ili izvršili aktivnost.

Kineska soba je misaoni eksperiment osmišljen od strane filozofa Džona Serla. Kineska soba je namenjena da pokaže da ljudska bića poseduju svest koja može da proizađe samo iz ljudskog uma, a ne iz mašine koja izvršava program. Cilj eksperimenta je da ospori filozofsku poziciju koju je Serl imenovao "jaka VI(veštačka inteligencija)" i definisao kao:

Prikladno programiran program sa odgovarajućim ulazima i izlazima bi samim tim imao um na isti način kao što ljudi imaju um.
Serlov argument se prvi put pojavio u javnosti 1980.te godine u papiru Umovi, Mozgovi i Programi objavljenom u naučnom časopisu Nauke Ponašalja i Mozga.
Na pitanje da li je moguće da će ljudi stvoriti mašinu koja ima ne samo inteligenciju već i svest, Serl smatra da nije dok se ne shvati kako ljudski mozak radi.
Program, prema Serlu, ne stvara um, niti je dovoljan za um.

Wikipedija


Šta vi mislite? U SF filmovima odavno veštacka inteligencija ima osecanja i svest i to nas navodi da ce tehnologija narednih godina storiti VA koja ce imati i svest.

Neki opisuju veštačku inteligenciju (eng. artificial intelligence) kao novu generaciju softvera koji mogu samostalno da donose odluke, uče i napreduju, bez ljudske intervencije. AI tehnologija može predvideti ono što ljudski mozak ne može, i u tome mnogi vide najveći potencijal ove tehnologije - AI prevazilazi ljudsko rezonovanje. S druge strane, uverenje da je tehnologija sama po sebi dovoljna, jedan je od razloga što većina AI projekata propada. Prave koristi se dobijaju kada su AI rezultati kombinovani sa ljudskim iskustvom i odlukama

1997. godine, kao rezultat veštačke inteligencije u mašinskom učenju, superkompjuter je prvi put pobedio čoveka protiv šaha, a tek 14 godina kasnije kompjuter po imenu Watson porazio je dva čoveka u konkurenciji Jeopardy koja je američka televizijska igra koju je stvorio Merv Griffin. Emisija predstavlja takmičenje u kvizu u kome se takmičarima predstavljaju tragovi opšteg znanja u obliku odgovora, koji moraju svoje odgovore izraziti u obliku pitanja
 
Imaš Web stranicu staru 10 godina koja se zove Cleverbot. Četuješ sa kompijiterom, imaš jedan sasvim normalan razgovor, i onda shvatiš da on sve što ga pitaš odgovara preko googla ili softverski daje uvek identične odgovore na identično postavljeno pitanje. Kompjuter razmišlja ovako : ako ovo, onda ovo, ako ovo, onda ovo itd. Nema tu nikakve inteligencije već je mnogo više dresura. Kera dresiraš, računar programiraš ali on nikako ne zna šta radi, ne razume smisao i stoga je nesposoban da donosi sopstvene zaključke ili samostalno rešava probleme u novoonastalim situacijama. Dakle nema kreativnost nikakvu niti ideju.

Kompjuter ti je na nivou inteligencije prosečnog čoveka, ali sa izuzetnom memorijom i brzinom obrade podataka. Tek se sa IQ +106 javlja kreativnost odnosno sposobnost samostalnog zaključivanja i kreiranja originalnih misaoni ideja. Ispod ovog nivoa ljudi su dresirani ali ne i inteligentni jer su sve upili spolja kao sunđeri a nijedna misao nije došla samostalno iznutra.
 
Poslednja izmena:
Mnogi od skorašnjih velikih napredaka u tehnologiji, poput softvera za prepoznavanje lica i automobila kojima nije potreban vozač, imaju ključnu stvar u srcu - veštačku inteligenciju.Veštačka inteligencija (AI), omogućava računarima da koriste ogromnu količinu podataka kako bi sami doneli odluku ili izvršili aktivnost.

Kineska soba je misaoni eksperiment osmišljen od strane filozofa Džona Serla. Kineska soba je namenjena da pokaže da ljudska bića poseduju svest koja može da proizađe samo iz ljudskog uma, a ne iz mašine koja izvršava program. Cilj eksperimenta je da ospori filozofsku poziciju koju je Serl imenovao "jaka VI(veštačka inteligencija)" i definisao kao:

Prikladno programiran program sa odgovarajućim ulazima i izlazima bi samim tim imao um na isti način kao što ljudi imaju um.
Serlov argument se prvi put pojavio u javnosti 1980.te godine u papiru Umovi, Mozgovi i Programi objavljenom u naučnom časopisu Nauke Ponašalja i Mozga.
Na pitanje da li je moguće da će ljudi stvoriti mašinu koja ima ne samo inteligenciju već i svest, Serl smatra da nije dok se ne shvati kako ljudski mozak radi.
Program, prema Serlu, ne stvara um, niti je dovoljan za um.

Wikipedija


Šta vi mislite? U SF filmovima odavno veštacka inteligencija ima osecanja i svest i to nas navodi da ce tehnologija narednih godina storiti VA koja ce imati i svest.

Neki opisuju veštačku inteligenciju (eng. artificial intelligence) kao novu generaciju softvera koji mogu samostalno da donose odluke, uče i napreduju, bez ljudske intervencije. AI tehnologija može predvideti ono što ljudski mozak ne može, i u tome mnogi vide najveći potencijal ove tehnologije - AI prevazilazi ljudsko rezonovanje. S druge strane, uverenje da je tehnologija sama po sebi dovoljna, jedan je od razloga što većina AI projekata propada. Prave koristi se dobijaju kada su AI rezultati kombinovani sa ljudskim iskustvom i odlukama

1997. godine, kao rezultat veštačke inteligencije u mašinskom učenju, superkompjuter je prvi put pobedio čoveka protiv šaha, a tek 14 godina kasnije kompjuter po imenu Watson porazio je dva čoveka u konkurenciji Jeopardy koja je američka televizijska igra koju je stvorio Merv Griffin. Emisija predstavlja takmičenje u kvizu u kome se takmičarima predstavljaju tragovi opšteg znanja u obliku odgovora, koji moraju svoje odgovore izraziti u obliku pitanja
moguće je napraviti veštačku inteligenciju koja radi kao asocijativna neuralna mreža sa ogrominim brojem samopodešavajućih parametara, ali za sad mislim nema načina da se napravi jeftina AI koja modeluje svet oko sebe koristeći apstrakciju, logiku, poređenje, mapiranje na model.Jedan od problema je i to što je naša inteligencija izrasla dobrim delom iz vizuelne percepcije sveta dok se u programiranju veštačka inteligencija radi odvojeno od obrade video signala pa se veštačka inteligencija eventualno primenjuje posle obrade video signala.Ipak verujem da je generalna veštačka inteligencija moguća i da će doći kad se bolje shvati funkcioisanje mozga. Naravno postoji i mogućnost da nije mozak taj ko misli nego duša.U tom slučaju oponašanje mozga neće dovesti do generalne veštačke inteligencije.
 

Back
Top