gost 336946
Elita
- Poruka
- 23.437
Viteški Red Svetoga Groba u Jerusalimu (lat. Ordo Equestris Sancti Sepulcri Hierosolymitani) ili Sepulkralci je rimokatolički crkveni red osnovan 1099. godine nakon ulaska katolika u Jerusalim, "Kanonici Svetoga Groba" kako su bili u početku nazivani, bili su pod izravnom zapovijedi Godefroy de Bouillonskog, a glavni zadatak im je bio čuvanje Hristovog groba.
Jovanovci (Lat. Iohannites) danas, Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jerusalimu, a osnovao ga je blaženi Gerard.
Glavna svrha mu je bila pomagati bolesnima. Ime je dobio po prvom samostanu u Jerusalimu kraj crkve sv. Jovana Krstitelja. Odjeća im je bila redovnička halja ili oklop, a preko toga su nosili crni plašt s bijelim krstom na leđima. Iako su većina članova ovog reda bili redovnici, koji su polagali tri tradicionalna redovnička zavjeta: siromaštvo, poslušnost, čistoću, u Redu su postojale tri vrste članova: oružani borci, bolničari, sveštenici.
Tevtonski vitezovi ili Tevtonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina. U srednjem su vijeku bili krstaški viteški red i nosili bijele ogrtače s crnim krstom. To je sada duhovni red sa sjedištem u Beču, Austrija.
Srednjovjekovni je red imao značajnu ulogu na Bliskom istoku kontrolirajući luku Akra. Nakon poraza hrišćanskih snaga na Bliskom istoku, Red se premjestio u Transilvaniju 1211. kako bi pomogao u obrani Ugarske od Kumana. Protjerani su 1225. pošto su se navodno pokušali postaviti pod papinski, a ne ugarski suverenitet.
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, lat. Fratres militiae Templi), katolički vojni red osnovan 1118. godine nakon prvog krstaškog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jerusalimskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice i pruže sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jerusalim nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao plemić Hugo de Payens sa svojim drugovima. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao jevrejski hram, Templum Salomonis, po čemu je i dobio ime.
Templari su, kao i ostali crkveni redovi, polagali vječni zavjet poslušnosti papi, a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti odbrani puteva do Jerusalima.
Red Svetog Lazara Jerusalimskog vodi porijeklo od monaške braće koji su kao bolničari lečili oboljele od lepre. Krstaši Jerusalimske kraljevine su osnovali Red u XII veku.
Jovanovci (Lat. Iohannites) danas, Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jerusalimu, a osnovao ga je blaženi Gerard.
Glavna svrha mu je bila pomagati bolesnima. Ime je dobio po prvom samostanu u Jerusalimu kraj crkve sv. Jovana Krstitelja. Odjeća im je bila redovnička halja ili oklop, a preko toga su nosili crni plašt s bijelim krstom na leđima. Iako su većina članova ovog reda bili redovnici, koji su polagali tri tradicionalna redovnička zavjeta: siromaštvo, poslušnost, čistoću, u Redu su postojale tri vrste članova: oružani borci, bolničari, sveštenici.
Tevtonski vitezovi ili Tevtonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina. U srednjem su vijeku bili krstaški viteški red i nosili bijele ogrtače s crnim krstom. To je sada duhovni red sa sjedištem u Beču, Austrija.
Srednjovjekovni je red imao značajnu ulogu na Bliskom istoku kontrolirajući luku Akra. Nakon poraza hrišćanskih snaga na Bliskom istoku, Red se premjestio u Transilvaniju 1211. kako bi pomogao u obrani Ugarske od Kumana. Protjerani su 1225. pošto su se navodno pokušali postaviti pod papinski, a ne ugarski suverenitet.
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, lat. Fratres militiae Templi), katolički vojni red osnovan 1118. godine nakon prvog krstaškog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jerusalimskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice i pruže sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jerusalim nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao plemić Hugo de Payens sa svojim drugovima. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao jevrejski hram, Templum Salomonis, po čemu je i dobio ime.
Templari su, kao i ostali crkveni redovi, polagali vječni zavjet poslušnosti papi, a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti odbrani puteva do Jerusalima.
Red Svetog Lazara Jerusalimskog vodi porijeklo od monaške braće koji su kao bolničari lečili oboljele od lepre. Krstaši Jerusalimske kraljevine su osnovali Red u XII veku.
Poslednja izmena:
