- Poruka
- 30.209
Karingtonski događaj je naziv za najjaču zabeleženu solarnu oluju koja je pogodila Zemlju 1. septembra 1859. godine.
Evo šta ga čini toliko fascinantnim:
Britanski astronom Ričard Karington posmatrao je Sunčeve pege kada je primetio iznenadnu i snažnu solarnu baklju.
Ta eksplozija na Suncu izbacila je ogromnu količinu naelektrisanih čestica (koronalna masa) koje su stigle do Zemlje za samo 17,6 sati.
Posledice na Zemlji:
Polarna svetlost (aurora borealis) bila je vidljiva čak u tropskim krajevima poput Kube i Havaja.
Telegrafske linije širom Evrope i Severne Amerike su otkazale; neki operateri su zadobili strujne udare, a žice su čak planule.
U nekim mestima bilo je toliko svetlo da su ljudi mogli da čitaju novine napolju usred noći.
S obzirom na našu zavisnost od elektronike, sličan događaj danas bi mogao da:
-Ošteti satelite i komunikacione sisteme
-Uzrokuje masovne nestanke struje
-Nanese štetu u vrednosti milijardi dolara
Sta nas spašava da se ovo danas ne desi?
Jel biste voleli da vas struja malo pecne, dadu li vam konzumersku?
Evo šta ga čini toliko fascinantnim:
Britanski astronom Ričard Karington posmatrao je Sunčeve pege kada je primetio iznenadnu i snažnu solarnu baklju.

Ta eksplozija na Suncu izbacila je ogromnu količinu naelektrisanih čestica (koronalna masa) koje su stigle do Zemlje za samo 17,6 sati.
Posledice na Zemlji:
Polarna svetlost (aurora borealis) bila je vidljiva čak u tropskim krajevima poput Kube i Havaja.
Telegrafske linije širom Evrope i Severne Amerike su otkazale; neki operateri su zadobili strujne udare, a žice su čak planule.
U nekim mestima bilo je toliko svetlo da su ljudi mogli da čitaju novine napolju usred noći.

S obzirom na našu zavisnost od elektronike, sličan događaj danas bi mogao da:
-Ošteti satelite i komunikacione sisteme
-Uzrokuje masovne nestanke struje
-Nanese štetu u vrednosti milijardi dolara
Sta nas spašava da se ovo danas ne desi?
Jel biste voleli da vas struja malo pecne, dadu li vam konzumersku?
