Karađorđević i Mika Alas bili homoseksualci!

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Poruka
4.285
Prvenac kralja Petra princ Đorđe Karađorđević i general Petar Živković, predsednik vlade u vreme šestojanuarske diktature, bili su homoseksualci, a to bi se sa velikom verovatnoćom moglo reći i za matematičara Mihaila Petrovića Alasa, pa možda i za jednog od najvećih srpskih predratnih intelektualaca Slobodana Jovanovića.

Ovo su podaci koji će biti objavljeni u knjizi koju sprema istoričar Predrag Marković sa saradnicima, a čije objavljivanje, kako kaže za „Alo!“, zbog obimne građe očekuje tek naredne godine.
- Ova tema je zaista malo delikatna jer se mnogo toga krilo. Danas, i da hoćemo, možemo vrlo malo saznati o ljubavnom životu naših prababa jer one nisu ni znale da pišu, a kamoli da su o tome pričale. Ipak, ostalo je zapisano da se na demonstracijama protiv šestojanuarske diktature demonstriralo: „Dole Pera *****!“, a bilo je i pritužbi da je general Živković „zloupotrebljavao“ svoje gardiste - kaže za „Alo!“ Marković.
Prema njegovim rečima, ostalo je zapisano i to da se kralj Petar prijateljima žalio na Miku Petrovića.

- Kralj se žalio da mu Mika Alas „pečati sina odostrag“. Možda je ova romansa uticala na to što je Đorđe Karađorđević morao da se odrekne prestola - smatra Marković.
Što se tiče Drugog svetskog rata, i partizani i četnici su imali strog stav.
- Poznato je da partizani nisu odobravali ni heteroseksualnu ljubav u svojim redovima. Što se tiče četnika, ostalo je zabeleženo da su streljali nekoliko homoseksualaca u skladu sa pravilima kraljeve vojske - kaže Marković.
Sklonost ka istom polu među muškarcima jača u patrijarhalnim i ratničkim kulturama, tvrdi on i naglašava da je ona često povezana sa prezirom prema ženama („popišuljama“, „ženetinama“).
- Homofobija je izražena u društvima u krizi, u kojima ekonomskim i političkim gubitnicima „muškost“ ostaje jedino što još imaju - objašnjava naš sagovornik.

http://www.alo.rs/vesti/35868/Karadordevic_i_Mika_Alas_bili_homoseksualci
 
Задатак историје као науке јесте да на основу поузданих доказа, до којих се долази проучавањем историјских извора, тачно опише и објасни развој људског друштва у прошлости. Историја треба да одговори на питања: шта, где, када, како и зашто.
 
Novinari senzacionalisti su šljam.

Овде нису проблем новинари већ историчари који да би остварили егзистенцију руже науку.
Док се од стране појединих кругова у окружењу и на Западу врши прекрајање историје, наши историчари ваљда ради егзистенице баве се чаршијским поговарањем с'краја XIX и почетка ХХ века.
Мада треба бити резервисан, јер прво треба прочитати књигу и доказе који аутор у њој презентује да би се нешто критиковало, није довољно само интерпретација новинара.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top