Kako su Demokrate LEGALNO opljackale 2.5 milijarde evra drzavnog novca!

vidim odlicno ga rade. uzeli su 5 milijardi tudjeg novca da bi ga drzali nagomili tj kako lazu cuvali monetarnu stabilnost, i zarad toga su sa strancima ukrali 3 milijarde evra iz budzeta. sad zamisli sta je sve u srbiji moglo da se izgradi. jos plus zbog ovakve politike mi imamo konstantnu inflaciju oko 10t5 a kurs ne prati inflaciju upravo zato da bi tadicevci na ovaj nacin pljackali drzavu

Opa Tihi...sad se fura htc touch pro 2.:cool: Eto vidis,da ti nije Tadica ti bi jos nosio nokiu 5110 i ne bi mogao da nam se javljas online dok cuvas ovce.:mrgreen:
 
87965789589173281781783.jpg


BEOGRAD - Narodna banka Srbije (NBS) od početka godine do septembra platila je 11,1 milijardu dinara, ili oko 120 miliona evra na ime kamata kupcima hartija od vrednosti (HOV) koje je ova državna institucija emitovala.
Prema podacima sa sajta NBS, guverner Radovan Jelašić omogućio je poslovnim bankama i drugim finansijskim institucijama da od početka ove godine kupe HOV u vrednosti od 2.084.573.864.042,90 dinara. Na ove hartije plaćana je kamata u iznosu od 12 do 17,75 odsto.
Prema rečima ekonomiste Danijela Cvijetičanina, ovakvo ponašanje NBS štetno je za državu, jer se tako veštački održava privid stabilnog kursa dinara, dok se građani osiromašuju kroz inflaciju, kojom se pokrivaju gubici.
- Činjenica da su ove transakcije oslobođene poreza samo znači da će troškovi koji će se prebijati preko leđa građana biti veći. Sve rupe koje nastanu zaduživanjem državnih institucija na kraju će platiti građani, kroz porez ili inflaciju. Plaćanjem tolikih kamata na duži vremenski period neutralisaće se i zajam MMF - objašnjava Cvijetičanin, i dodaje da se kao kupci ovih hartija NBS prevashodno pojavljuju poslovne banke čiji profiti u velikoj meri zavise od HOV NBS. Velimir Ilić, lider Nove Srbije, smatra da mnogi u Vladi imaju interes da se ovako radi jer su pojedinci i doveli te banke u našu zemlju.
- Zato se to radi. Srpska privreda duguje dve hiljade milijardi dinara, od čega je 1.500 milijardi dugoročnih, a 500 milijardi kratkoročnih kredita. Godišnja kamata nam je 200 milijardi dinara. Srpska privreda to ne može da plati i zato mnoge firme odlaze u stečaj, likvidaciju. Neko svesno radi da razori srpsku privredu, dok se stranim bankama omogućava da ostvare visoke profite u trgovini sa NBS - kaže Ilić.
Zoran Krasić, predsednik Odbora za finansije Skupštine Srbije, kaže da je posao sa emitovanjem hartija od vrednosti poguban za državu, ali da je to sve ugovoreno takozvanim „bečkim sporazumom“.
- Osnova za emitovanje HOV jeste takozvani bečki sporazum, na kom je Boris Tadić početkom 2009. godine obećao vodećim bankarima koji imaju svoje banke u Srbiji da će imati istu dobit kao i prethodne godine, odnosno oko 400 miliona evra. Razlog za to obećanje jeste što su neke banke, navodno, htele da se povuku sa našeg tržišta jer su građani tokom oktobra i novembra 2008. godine povukli oko 1,5 milijardi evra štednje. Pored toga, početkom godine banke su imale stagnaciju poslovanja na svim poljima - raskide ugovora o lizingu, nerealizovane hipoteke i slično. Kako je sa druge strane država imala rupu u budžetu, onda se donela odluka da se emituje HOV u ukupnom iznosu od oko 500 milijardi dinara, ali da se emituje sukcesivno. Tako su se emitovale HOV sa kamatnom stopom od 16,5 do 17 odsto. To se mnogo više isplatilo bankama nego da daju kredite privredi i fizičkim licima, od kojih bi zaradili 15 odsto - objašnjava Krasić. On kaže da ovo praktično znači da sada svi građani Srbije plaćaju kamatu bankama.
- U ovim poslovima budžet Srbije biće oštećen za onoliko koliko strane banke budu izvukle para iz Srbije - kaže Krasić. NBS je, inače, po osnovu kamata na HOV od početka 2006. godine bankama koje su ih kupovale platila 72,6 milijardi dinara.
 
Tabaković: Mešetari da plate porez

Ekonomista i poslanik SNS Jorgovanka Tabaković izjavila je za Kurir da bi prihod od 21 milijarde dinara mogao da se ostvari kada bi država sa samo 0,2 odsto oporezovala promet hartija od vrednosti između Narodne banke i poslovnih banaka. Prema njenim rečima, u najmanju ruku je „čudno“ da se predlaže povećanje PDV i prave spiskovi za otpuštanje radnika, a da se istovremeno zanemaruje najizdašniji izvor, odnosno finansijski sektor, koji i u uslovima krize ostvaruje značajne profite, i to ne zato što je efikasan, već zato što je zaštićen poreskom politikom.
- To što NBS radi je neviđen bezobrazluk! Mi već duže vreme ističemo problem neoporezivanja finansijskog sektora, a po našim računicama samo u 2008. godini oporezivanje transakcija između NBS i poslovnih banaka stopom od 0,2 odsto donelo bi budžetu 21 milijardu dinara ili 3,64 odsto ukupnih poreskih prihoda! Zato se pitam u čijem interesu radi ova vlada, u interesu građana ili finansijskog sektora koji reguliše - završila je Tabakovićeva.
 
ok ti je racunica,sto je i normalno ako znas da 1 $ danas nije isto sto i 1$ sledece godine a kamoli 1$ za 20 godina,ali nije pozajmljeno nista od stranaca za devizne rezerve,osim od mmf do sada 1 transa ali je tu kamatna stopa oko 1 %

ma daj ,nasi drze u raznim valutama rezerve ali primarno u evrima a on ne gubi na vrednosti jer se pare stampaju da prate rast kolicina proizvoda,uostalom opasce i vrednost dinara i to mnogo vise nego li evra, tako da cemo biti u jos vecoj BULI !
 
ma daj ,nasi drze u raznim valutama rezerve ali primarno u evrima a on ne gubi na vrednosti jer se pare stampaju da prate rast kolicina proizvoda,uostalom opasce i vrednost dinara i to mnogo vise nego li evra, tako da cemo biti u jos vecoj BULI !

А грешиш не држе се средства у валутама,главнина резерви је у акцијама и државним записим западних држава
 
ma daj ,nasi drze u raznim valutama rezerve ali primarno u evrima a on ne gubi na vrednosti jer se pare stampaju da prate rast kolicina proizvoda,uostalom opasce i vrednost dinara i to mnogo vise nego li evra, tako da cemo biti u jos vecoj BULI !

ne pricamo o istim stvarima 1 euro danas vredi ko 1.04 eura sledece godine ili kao 1.08 eura za dve godine(i u euro zoni imas inflaciju 2-3 %),bilo je price da se za odredjeni period udvostruci dug,a poenta je da nije zarada banke 100% tj. od 1 dobiju 2 eura za par godina
 

Back
Top