Kako sanjarenje i lutajuće misli utiču na rad našeg mozga?

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Autor: Ljubica Šaran

Matrik Vorld - https://matrixworldhr.com/

Sigurno ste imali priliku da osetite kako vam misli lutaju u svim pravcima, od posla do ljubavnih problema. Ovo je sasvim normalan proces koji se dešava veoma često. Ipak, sanjarenje može biti kontraproduktivno, pa čak i opasno ako, na primer, radite u kontroli leta. Ali nova naučna istraživanja sugerišu da naše lutajuće misli zapravo ne znače loše. Otkrivanje naših kognitivnih procesa može u velikoj meri doprineti samosvesti i ljudskom razvoju.
1-lutajuce-misli.jpg

Koji se procesi u mozgu dešavaju tokom sanjarenja i lutajućih misli?
U najnovijim naučnim studijama objavljenim u časopisu; Udruženje za psihološke nauke, otkrilo je kako naše sanjarenje funkcioniše u određenim situacijama i koliko su lutajuće misli povezane sa kognitivnim procesima koji utiču na radnu memoriju našeg mozga i njegovu izvršnu kontrolu.
 
Inspirisani rasejanošću: lutajuće misli olakšavaju stvaranje kreativnosti

Mnogi ljudi u najčudnijim situacijama imali su priliku da dožive napade kreativnosti, možda ste se vozili autom ili kuvali ručak, kada vam se iznenada sinula ideja sa kojom ste došli do rešenja za problem koji vas dugo zaokuplja. Brojne anegdote nam govore da ljudi zaista imaju slične kreativne „napade“ dok su bili zaokupljeni potpuno drugačijim zadacima. Naučnici su dugo bili zbunjeni takvim situacijama i nisu znali zašto naši umovi tako čudesno rešavaju probleme.

Istraživač Benjamin Baird sa Univerziteta Kalifornije, Santa Barbara, želeo je da detaljnije ispita ovaj proces, pa je osmislio eksperiment u kome su učesnici izveli UUT test. UUT ili „Zadatak neobične upotrebe“ znači eksperiment u kojem učesnici moraju smisliti što je moguće više neobičnih upotreba predmeta.

Koja je vaša distrakcija koja vam omogućava kreativna rešenja problema?

Učesnici su zatim podeljeni u četiri grupe, jedna grupa je morala da reši neki težak zadatak, a druga grupa lakši zadatak. Treća grupa je imala pauzu od 12 minuta, a četvrta grupa uopšte nije dobila pauzu, zatim su ponovo svi učesnici radili UUT.
 
Ipak, sanjarenje može biti kontraproduktivno, pa čak i opasno ako, na primer, radite u kontroli leta.
Ta, nemojte kasti!
Zanimalo me je mnogo toga u onom dobu kad se svi profiliramo i osećamo da možemo biti bilo šta...
Prva stvar koja je eliminisala mnogo poslova, a za koje sam možda bila zagrejana, je to koliko smem da plutam na sebi svojstven način negde između jave i sna, a ne ponesem gadnu odgovornost na vratu jer kasnim tričavih par sekundi.
Imala sam poslove na kojima je tajming sve, ali između tačke A i tačke B mogu da budem jednorog, i to se nikako nije odražavalo na efektivu samo ako tačka B bude ispoštovana.
To su idealni poslovi za mene.
 
Nakon poređenja rezultata, samo grupa koja je imala lak zadatak bolje je rešila drugi UUT, što pokazuje kako jednostavni zadaci omogućavaju da naše misli lutaju, što zauzvrat povećava kreativno rešavanje problema. Ova naučna studija objavljena je u časopisu Psichological Science.

O kreativnosti smo već pisali, ako želite da saznate kako da podstaknete svoju kreativnost, pročitajte tekst pod naslovom: 12 stvari o kreativnom razmišljanju koje nas nisu učili u školama.

Šta lutajuće misli otkrivaju o izvršnom upravljanju mozgom

Dok nas lutajuće misli mogu dovesti do neverovatnih kreativnih rešenja, nevoljne lutajuće misli i sanjarenje mogu da nas odvuku od obavljanja važnih aktivnosti i zadataka koje treba da obavljamo sa najvećom pažnjom. Majkl Kejn i njegov kolega Mekvej sa Univerziteta Severne Karoline u Grinsboru istraživali su odnose između radne memorije, nepovezanih zadataka i radnog učinka. Nakon poređenja podataka iz laboratorijskih eksperimenata i situacija iz stvarnog života, saznali su da ljudi sa manjim kapacitetom radne memorije mnogo više lutaju svojim mislima dok obavljaju zadatke. Takođe su otkrili da ti isti ljudi prave više grešaka dok obavljaju zadatke.
download-5.jpg

Ljudski mozak otkriva sve više svojih tajni, ali najnovija naučna istraživanja pobijaju sadašnje stavove.
Kejn i Mekvej veruju da nevoljno lutanje misli može pomoći u rasvetljavanju aspekata mentalnih mehanizama povezanih sa kognitivnom kontrolom, uključujući nedostatak ili neispravnost ovih mehanizama.

Ova naučna studija objavljena je u časopisu: Current Directions in Psichological Science.

Radna memorija našeg mozga

Radna memorija našeg mozga određuje neku vrstu mentalnog radnog prostora kojim možemo da "žongliramo" sa više misli odjednom, ali naučnici su se pitali da li to uključuje i lutajuće misli.
 
Naučnik Danijel Levinson i njegove kolege odlučili su da pronađu odgovor na to pitanje. Zamolili su mnoge volontere da rade dva jednostavna zadatka istovremeno, u jednom su morali da pritisnu dugme nakon što su videli slovo na ekranu, dok su drugim dugmetom pomerali sledeću sliku na ekranu, istovremeno gledajući koliko i kada su misli lutaju.

Da li ti je glava u oblacima?

Otkrili su da ljudi sa većim kapacitetom radne memorije sve češće lutaju svojim umom dok obavljaju jednostavan zadatak. Kada su isti volonteri dobili još jednostavniji zadatak koji je imao značajne senzorne distrakcije, onda je nestala razlika između onih sa većim i manjim kapacitetom radne memorije.

Ovi rezultati sugerišu da radna memorija jasno postavlja prioritete i odbacuje sve misli koje bi mogle da ugroze performanse, ali i dozvoljavaju našim mislima da odlutaju čim nam postane „dosadno“, odnosno kada je zadatak previše lak za naš um.

Studija objavljena u časopisu Psichological Science.

„Pustiti mozak na pašu“ ne znači lenjost: koliko odmor uma utiče na ljudski razvoj i obrazovanje?

Neka istraživanja sugerišu da davno izgubljena umetnost introspekcije - od lutanja umom do fokusiranog razmišljanja - može biti izuzetno vredan deo naših života.

O tome smo mnogo puta pisali u tekstovima koji se bave meditacijom, ali vratimo se na trenutak na neurološka istraživanja koja pokazuju koliko je „unutrašnja refleksija“ važna za naše mentalno zdravlje i mentalne sposobnosti.

Tim naučnika predvođen Meri Helen Imordino-Jang, Džoanom A. Kristodulu i Vanesom Sing objavio je naučnu studiju koja je otkrila šta se zapravo dešava kada se naš mozak „odmara“.

Osim što su naučili da mozak najviše može da nauči kada miruje, ovi naučnici su naučili i da se proces sticanja znanja najviše dešava kada odmaramo mozak.

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Perspectives on Psichological Science.

Već smo pisali o važnosti sna i odmora nakon učenja, ali je očigledno da se ti procesi ne dešavaju samo kada spavamo, već i kada zaista „pustimo mozak na pašu“.
 
Šta lutajuće misli otkrivaju o izvršnom upravljanju mozgom

Dok nas lutajuće misli mogu dovesti do neverovatnih kreativnih rešenja, nevoljne lutajuće misli mogu da nas odvuku od obavljanja važnih aktivnosti i zadataka koje treba da obavljamo sa najvećom pažnjom. Majkl Kejn i njegov kolega Mekvej sa Univerziteta Severne Karoline u Grinsboru istraživali su odnose između radne memorije, nepovezanih zadataka i radnog učinka. Nakon poređenja podataka iz laboratorijskih eksperimenata i situacija iz stvarnog života, saznali su da ljudi sa manjim kapacitetom radne memorije mnogo više lutaju svojim mislima dok obavljaju zadatke. Takođe su otkrili da ti isti ljudi prave više grešaka dok obavljaju zadatke.

Kejn i Mekvej veruju da nevoljno lutanje misli može pomoći da se rasvetle aspekti mentalnih mehanizama povezanih sa kognitivnom kontrolom, uključujući nedostatak ili neispravnost ovih mehanizama.

Ova naučna studija objavljena je u časopisu: Current Directions in Psichological Science.

Radna memorija našeg mozga

Radna memorija našeg mozga određuje neku vrstu mentalnog radnog prostora kojim možemo da "žongliramo" sa više misli odjednom, ali naučnici su se pitali da li to uključuje i lutajuće misli.

Naučnik Danijel Levinson i njegove kolege odlučili su da pronađu odgovor na to pitanje. Zamolili su mnoge volontere da rade dva jednostavna zadatka istovremeno, u jednom su morali da pritisnu dugme nakon što su videli slovo na ekranu, dok su drugim dugmetom pomerali sledeću sliku na ekranu, istovremeno gledajući koliko i kada su misli lutaju.
sanjarene-i-lutajuc487e-misli.jpg

Je li vam glava u oblacima?
 
Autor: Ljubica Šaran

Matrik Vorld - https://matrixworldhr.com/

Sigurno ste imali priliku da osetite kako vam misli lutaju u svim pravcima, od posla do ljubavnih problema. Ovo je sasvim normalan proces koji se dešava veoma često. Ipak, sanjarenje može biti kontraproduktivno, pa čak i opasno ako, na primer, radite u kontroli leta. Ali nova naučna istraživanja sugerišu da naše lutajuće misli zapravo ne znače loše. Otkrivanje naših kognitivnih procesa može u velikoj meri doprineti samosvesti i ljudskom razvoju.
1-lutajuce-misli.jpg

Koji se procesi u mozgu dešavaju tokom sanjarenja i lutajućih misli?
U najnovijim naučnim studijama objavljenim u časopisu; Udruženje za psihološke nauke, otkrilo je kako naše sanjarenje funkcioniše u određenim situacijama i koliko su lutajuće misli povezane sa kognitivnim procesima koji utiču na radnu memoriju našeg mozga i njegovu izvršnu kontrolu.
Ako su te lutajuce misli pozitivno,osecam se posle veoma dobro,na zalost ima i onih crnih misli kada nadodju.Tada nije lep osecaj.
 

Back
Top