Kako japanske pagode odolevaju najsnažnijim zemljotresima?

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
389.960
Zbog_cega_ni_najsnazniji_zemljotresi_ne_mogu_da_sruse_japanske_pagode_687385520.jpeg

link
Godinama niko nije mogao da razume kako u Japanu, seizmološki jednoj od najaktivnijih zemalja sveta, moderne zgrade nestaju sa lica zemlje pod njenim potresima
dok tradicionalne pagode ostaju netaknute. Zapisi pokazuju da su samo dve ovakve građevine srušene tokom zemljotresa u proteklih 1.400 godina.

Pagode predstavljaju indijske, kineske, korejske i japanske kultne građevine od kamena ili drveta. To su budistički hramovi nalik tornju, obično kružne osnove. Toji pagoda je najviša i visoka je 41 metar. Sagrađena je pre oko 400 godina i preživela je veliki broj snažnih zemljotresa i oluja. Katastrofalni Hanshin zemljotres koji je pogodio Japan 1995. godine, odneo je oko 6.400 života, srušio autoputeve, spljoštio poslovne prostorije i opustošio grad. Ipak, ostavio je veličanstvenih pet spratova Toji pagode.

Moderne studije bavile su se dizajnom pagoda i pokušavale da otkriju njihovu tajnu. One su, najpre, vrlo fleksibilne strukture, a drveni zglobovi i podupirači koji se nalaze u njihovoj unutrašnjosti nisu čvrsto pričvšćeni jedni za druge. Ipak, naučnici tvrde da je centralni stub u pagodama ključan razlog zašto ove građevine odolevaju brojnim zemljotresima.

Japanski naučnici posmatrali su način na koji se pagode njišu tokom zemljotresa i videli da se one u vazduhu pomeraju poput zmije koja gmiže. Pagode obično imaju pet spratova, međutim, svaki od njih ima sposobnost da se pomera nezavisno od onih drugih.



Kada je japanska građevinska industrija osetila dovoljno samopouzdanja za takav poduhvat, 1968. godine izgrađena je poslovna zgrada Kasumigaseki koja je sadržala podupirače nalik onim koje imaju pagode. Zgrada se i danas nalazi u centru Tokija, ima 36 spratova i smatra se remek-delom.
 
Drvene gradjevine se mogu ljuljati u vreme potresa, ali ne mogu da puknu...Drugo su gradjevine od betona koji je prenapregnut, on puca i one padaju... U USA su kuce od drveta, te im zemljotresi uglavnom ne mogu nista, ali zato moze vetar.... A sto se tice Japana, mislim da zgrade tamo vise ne padaju, jer se grade tako da mogu da izdrze i vece potrese, od onih koji se uglavnom desavaju...To su posebni temelji..
 
Mi u Vojvodini nismo trusno područje, ali sam se ja bavio uticajem i posledicama zemljotresa, pre negoli sam odlučio kakvu kuću da pravim.

Glavni neprijatelj građevina pri zemljotresu je težina same zgrade.
Znači drvene zgrade (pa i montažne) su u velikoj prednosti u odnosu na betonske ili od cigle. I zgrade od šupljih (ili Ytong (  siporeks)) blokova su u prednosti, pri zemljotrisima.
 
Старинске куће грађене од долме - дрвене конструкције пуњене непеченом циглом, блатом и сламом су такође веома отпорне на потрес, али поплава је за њих смрт - само их отопи.
dolme _drvene grede su bile povezane tz. kkamfe
Klanfa.jpeg

koje veze su davali elastičnost objekta
 
Poslednja izmena:

Back
Top