Kako Iran reguliše obojenu revoluciju

Sensei

Master
Moderator
Poruka
93.241
Iranski sud je osudio 19-godišnjeg demonstranta na smrt 20. decembra po optužbi "vođenja rata protiv Boga".

Sigurnosne snage uhapsile su Ali Makana Davarija tokom antivladinskog mitinga u severnom gradu Langarood.

Davari je optužen za "premećenja reda i mira, zaveru, vođenja rata protiv Boga, korupcije na Zemlji, širenja propagande protiv režima i vređanje lidera Islamske republike".


Iran je zahvatio talas protestanta zahtevajući više sloboda i prava žena nakon pogubljenja 22-godišnje žene u septembru, Mahsa Amini. Uhapšena je zbog navodnog kršenja strogog kodeksa o oblačenju u zemlji.

Iranske bezbednosne snage ubile su najmanje 469 ljudi od erupcije demonstracija, uključujući 63 mlađih od 18, navodi grupa za Iranska ljudska prava bazirana u Norveškoj. Najmanje 18.000 drugih je pritvoreno.

aRTZLlOCLUYVzqQ-800x450-noPad.jpg


Change.org je započelo peticiju ZAUSTAVITE POGUBLJENJE MAKANA DAVARIJA

Da li bi Iranska vlast ovako reagovala da nije videla šta su obojene revolucije uradile kroz svet?
 
Iranski sud je osudio 19-godišnjeg demonstranta na smrt 20. decembra po optužbi "vođenja rata protiv Boga".

Sigurnosne snage uhapsile su Ali Makana Davarija tokom antivladinskog mitinga u severnom gradu Langarood.

Davari je optužen za "premećenja reda i mira, zaveru, vođenja rata protiv Boga, korupcije na Zemlji, širenja propagande protiv režima i vređanje lidera Islamske republike".


Iran je zahvatio talas protestanta zahtevajući više sloboda i prava žena nakon pogubljenja 22-godišnje žene u septembru, Mahsa Amini. Uhapšena je zbog navodnog kršenja strogog kodeksa o oblačenju u zemlji.

Iranske bezbednosne snage ubile su najmanje 469 ljudi od erupcije demonstracija, uključujući 63 mlađih od 18, navodi grupa za Iranska ljudska prava bazirana u Norveškoj. Najmanje 18.000 drugih je pritvoreno.

aRTZLlOCLUYVzqQ-800x450-noPad.jpg


Change.org je započelo peticiju ZAUSTAVITE POGUBLJENJE MAKANA DAVARIJA

Da li bi Iranska vlast ovako reagovala da nije videla šta su obojene revolucije uradile kroz svet?

Apsolutno podrzavam najstroziju kaznu.
Za razliku od istocnoevropskih naroda, Persijanci su umeli da nauce iz sopstvene istorije.
Elem, prva obojena revolucija je izvedena u Teheranu.

Državni udar u Iranu koji su organizovale britanske i američke obaveštajne službe 1953. doveo je do svrgavanja demokratski izabrane vlade Iranskog nacionalnog fronta.
Operacija je nazvana „Ajaks“, u čast dva lika iz starogrčke mitologije – učesnika Trojanskog rata (Ajaks Veliki, Ajaks Mali).
Britanska tajna obaveštajna služba (SIS) nazvala je operaciju "Boot".
Bio je to plan da se svrgne iranski premijer Mohamed Mosadek i preuzme iranska nafta.
Ključne ličnosti u operaciji bili su američki državni sekretar pod predsednikom Dvajtom Ajzenhauerom - Džon Foster Dals i njegov zamenik Volter Bedel Smit, bivši šef američke CIA.

Direktnu kontrolu nad operacijom preuzeo je Kermit Ruzvelt (nadimak „Kim“), unuk predsednika Teodora Ruzvelta i karijerni oficir CIA.
Ruzvelt je u Iran stigao pod imenom Džejms Lokridž, uspostavio kontakte sa britanskim obaveštajnim centrom u Teheranu, počeo da podmićuje ogroman kontingent političara, urednika novina, izdavača, novinara, sveštenika, generala i bandita.
Korupcija je bila ključna za operaciju Ajaks. Za ove svrhe Kim je dodelio milion dolara, mnogo novca u to vreme.
Povod za operaciju bila je nacionalizacija iranske naftne industrije 15. marta 1951. godine.
Pre nacionalizacije, iransku naftu su kontrolisali britanski kapital i Medžlis (parlament) Irana.
Iran je 1952. prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom, na šta se žalio Međunarodnom sudu pravde, a potom i Savetu bezbednosti UN.
Usvajanje sankcija Iranu sprečili su SSSR i Indija.
Kao odgovor, Anglo-iranska naftna kompanija je aktivirala mehanizam globalnog bojkota iranskih naftnih derivata.
Iran nije mogao sam da prodaje svoju naftu. Iranska proizvodnja nafte pala je sa 666.000 barela dnevno 1950. godine na 20.000 barela dnevno 1952. godine. Zabrinuti zbog mogućnosti da Iran pređe u zonu uticaja SSSR-a i izgubi pristup nafti, Britanci i Amerikanci su odlučili da svrgnu Mosadika.

1675059086120.png


https://en.wikipedia.org/wiki/1953_Iranian_coup_d'état
 

Back
Top