Kako detlić ne dobije potres mozga

[Nina]

U potrazi za hranom, partnerom i pri svijanju gnezda prosečan detlić besomučno udari kljunom u drvo od 8000 do 12000 puta u toku dana, silom koja je 1200 puta veća od gravitacione. Kako ove ptice ne zadobiju ozbiljne povrede, niti imaju glavobolje?

Kako se obično priroda za sve pobrine tako je detlića obdarila brojnim karakteristikama tako osmišljenim da zaštite njegov malen i gladak mozak. Za razliku od većine drugih ptica čije su lobanje krhke, detlić ima veoma snažnu lobanju od koštanog tkiva sunđeraste strukture i velike gustine koje je neravnomerno raspoređeno, odnosno najviše je koncentrisano na čelu i potiljku. Za razliku od ljudskog mozga koji pluta u likvoru, mozak detlića je čvrsto zatvoren u lobanji sa vrlo malo cerebrospinalne tečnosti, što znači da mozak detlića nema prstora za kretanje i zahvaljujući tome sila pri udaru se ravnomernije prenosi na veću površinu. To je verovatno najvažnija karakteristika koja pomaže detliću da izbegne potrese. Kompjuterske simulacije su pokazale da 99,7 procenata energije od udarca u drvo apsorbuju jaki vratni mišići i spovode u telo dok zanemarljivih 0,3% utiče na mozak.

 

[Nina]

 

[Nina]

Građa kljuna takođe ima veliku ulogu u ublažavanju udara. Spoljno tkivo gornjeg kljuna je duže od donjeg dok je struktura donjeg kljuna jača, pa se sila prenosi na donji deo lobanje a zatim u telo. Osim toga kljun i lobanja su povezani elastičnim hrskavičavim tkivom koje značajno amortizuje udarac. Kako ova energija greje mozak, detlići kucaju u kratkom rafalnom intervalu nakon koga prave pauzu da bi se mozak ohladio.

Oči detlića su opremljene posebnim membranama koje se delić sekunde pre kontakta kljuna sa drvetom spontano zatvaraju i na taj način štite oči od krhotina i sprečavaju odvajanje mrežnjače, dok su nozdrve zaštićene od iverja i prašine finim gustim perjem.

U svetu je registrovano više od 180 vrsta ovih ptica dok naše krajeve naseljava tek nekoliko i to su: Troprsti detlić (Picoides tridactylus), Srednji detlić (Leiopicus medius), Mali detlić (Dryobates minor), Planiniski detlić (Dendrocopos leucotos), Seoski detlić (Dendrocopos syriacus) i Veliki detlić (Dendrocopos major). (Medias)

 

[Nina]

 

[Nina]

 

[Nina]

 

[Nina]

 

[Skafander]

Ja sam mislio da je jezik veliki i obmotan oko mozga pa da ga tako štiti.

 

[Skafander]

Ja sam mislio da je jezik veliki i obmotan oko mozga pa da ga tako štiti.

Da li znate da detlićev jezik štiti njegov mozak?
Između ostalog, upravo jezik ima ključnu ulogu u zaštiti od potresa! Toliko je dug da se obavija oko lobanje, prolazi iza glave i deluje kao prirodni amortizer koji ublažava udarac pri kljucanju drveta.
Uz to, detlić ima i posebnu građu lobanje, mišića vrata i kljuna — sve zajedno čini savršenu „antiprotresnu“ konstrukciju.
Zahvaljujući tome, može da udara i do 20 puta u sekundi bez ikakve štete po mozak!

 

[Skafander]

Da li znate da detlićev jezik štiti njegov mozak?
Između ostalog, upravo jezik ima ključnu ulogu u zaštiti od potresa! Toliko je dug da se obavija oko lobanje, prolazi iza glave i deluje kao prirodni amortizer koji ublažava udarac pri kljucanju drveta.
Uz to, detlić ima i posebnu građu lobanje, mišića vrata i kljuna — sve zajedno čini savršenu „antiprotresnu“ konstrukciju.
Zahvaljujući tome, može da udara i do 20 puta u sekundi bez ikakve štete po mozak!

 

[salko dinamitas]

Pogledajte prilog 1799371

U potrazi za hranom, partnerom i pri svijanju gnezda prosečan detlić besomučno udari kljunom u drvo od 8000 do 12000 puta u toku dana, silom koja je 1200 puta veća od gravitacione. Kako ove ptice ne zadobiju ozbiljne povrede, niti imaju glavobolje?

Kako se obično priroda za sve pobrine tako je detlića obdarila brojnim karakteristikama tako osmišljenim da zaštite njegov malen i gladak mozak. Za razliku od većine drugih ptica čije su lobanje krhke, detlić ima veoma snažnu lobanju od koštanog tkiva sunđeraste strukture i velike gustine koje je neravnomerno raspoređeno, odnosno najviše je koncentrisano na čelu i potiljku. Za razliku od ljudskog mozga koji pluta u likvoru, mozak detlića je čvrsto zatvoren u lobanji sa vrlo malo cerebrospinalne tečnosti, što znači da mozak detlića nema prstora za kretanje i zahvaljujući tome sila pri udaru se ravnomernije prenosi na veću površinu. To je verovatno najvažnija karakteristika koja pomaže detliću da izbegne potrese. Kompjuterske simulacije su pokazale da 99,7 procenata energije od udarca u drvo apsorbuju jaki vratni mišići i spovode u telo dok zanemarljivih 0,3% utiče na mozak.

Kako ti je ovo palo na pamet

 

[Nina]

Koliko jako kljuca drvo non stop mora da ti padne na pamet

 

[Pešadinac]

I sve je ovo nastalo slučajno, samo od sebe , kroz mutacije u toku više hiljada godina. Pa kako su onda preživljavali oni početni detlići koji nisu imali toliko dugačak jezik, posebne membrane za oči, specijalne vratne mišiće i sve drugo?
Ono zvekne kljunom u drvo i padne mrtav na zemlju, prvi, drugi, hiljaditi. Onda onaj hiljadu prvi pomisli - čekaj brate, nema ovo smisla, da sečekamo mi koju tisuću godina da nam se razviju zaśtitni mehanizmi, pa ćemo onda da glumimo Tajsona .

 

[jolemisa]

Pogledajte prilog 1799371

U potrazi za hranom, partnerom i pri svijanju gnezda prosečan detlić besomučno udari kljunom u drvo od 8000 do 12000 puta u toku dana, silom koja je 1200 puta veća od gravitacione. Kako ove ptice ne zadobiju ozbiljne povrede, niti imaju glavobolje?

Kako se obično priroda za sve pobrine tako je detlića obdarila brojnim karakteristikama tako osmišljenim da zaštite njegov malen i gladak mozak. Za razliku od većine drugih ptica čije su lobanje krhke, detlić ima veoma snažnu lobanju od koštanog tkiva sunđeraste strukture i velike gustine koje je neravnomerno raspoređeno, odnosno najviše je koncentrisano na čelu i potiljku. Za razliku od ljudskog mozga koji pluta u likvoru, mozak detlića je čvrsto zatvoren u lobanji sa vrlo malo cerebrospinalne tečnosti, što znači da mozak detlića nema prstora za kretanje i zahvaljujući tome sila pri udaru se ravnomernije prenosi na veću površinu. To je verovatno najvažnija karakteristika koja pomaže detliću da izbegne potrese. Kompjuterske simulacije su pokazale da 99,7 procenata energije od udarca u drvo apsorbuju jaki vratni mišići i spovode u telo dok zanemarljivih 0,3% utiče na mozak.

Zasto bi.On kljuca trulo drvo,ne bi li nasao nekog crva da pojede,ili gde je trulo drvo,tu napravi gnezdo,a trece,pa rodjen je za to da tako kljuca.

 

[dakyorlando]

Evo, i ovde je objašnjeno.