Kako će izgledati predsednički izbori 2024. u Rusiji? Postoji nekoliko scenarija za Putina

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.859

Kako će izgledati predsednički izbori 2024. u Rusiji? Postoji nekoliko scenarija za Putina

vecernji.hr
2022-07-31T100051Z_486038800_RC2WMV9B615M_RTRMADP_3_UKRAINE-CRISIS-RUSSIA-NAVY-PUTIN-scaled-e1664232363955.jpg


17. marta 2024. – datum je kada bi se, ako sve prođe prema planu, trebali održati predsednički izbori u sada zaraćenoj Rusiji, a pripreme u Kremlju već su krenule.

Iako zasad još nema službene potvrde aktualnog predsednika Vladimira Putina, izvori ruskog lista Kommersanta navode kako će on na njima itekako učestvovati.
Na vlasti kao premijer ili predsednik od 1999., Putinu su se ovlašćenja 2020. dodatno proširile izmenama Ustava kada je odlučeno kako predsednik može tražiti poverenje za peti mandat, čime je njegova kandidatura na izborima 2024. i omogućena, prenosi Vecernji.hr

Izvori Kommersanta tako veruju kako je njegova kandidatura čak i verovatna, s obzirom da je navodno već obavljao razgovore sa stručnjacima o sprovođenju izborne kampanje.

Tema zajedništva

“Ideologija ovih izbora još je nejasna, ali se pretpostavlja kako će se temeljiti na temi zajedništva“, navodi list.
Službena kampanja započinje u decembru 2023. godine, a pre njih održatće se i izbori za guvernera u najmanje 20 regija, kao i izbori za zakonodavnu skupštinu najmanje 16 regija.

Prethodni predsednički izbori bili su zakazani za 17. decembar 2017., a Putin je svoju kandidaturu najavio tek 6. decembra.

Jedan od izvora ruskog lista uključen je pripremu ovih izbora te tako navodi kako će ovi predsednički izbori imati posebne uslove s kojima će se Kremlj morati suočiti.

“Postoji gigantski broj zadataka za ovu godinu. Izbori će se održati u uslovima specijalne vojne operacije, sankcija, eskalacije međunarodnih odnosa. Već ove godine moći će da se pogledaju tehnološka rešenja protivnika. Dakle, ovo je stvarno dobra godina za testiranje ovih ili onih rešenja“, navodi tako izvor.

Drugi sugovornik pak navodi kako će Rusija po prvi puta morati raditi i s biračkim tijelom nove četiri regije koje će učestvovati na izborima.

“Usvojeni ustavi u Donjecku i Lugansku predviđaju neizravne izbore glavara, što znači da je pitanje legitimiteta tamo posebno upitno“, navodi izvor.

Nekoliko scenarija

Prema jednom izvoru već je sada razvijeno nekoliko scenarija za predstojeće predsedničke izbore, a voditelj znanstvenog Veća Centra za aktualnu politiku Aleksej Česnakov već je ranije najavio kako će ključnu ulogu pre početka kampanje odigrati upravo poruka Putina Saveznoj skupštini, koja se nije dogodila prošle godine.

Politolog Vladimir Šemjakin pak navodi kako će regionalni izbori prije predsedničkih moći “testirati opštu ispravnost izborne mašine“, navodeći kako su oni inače vrlo ograničeno polje za eksperimentiranje.

“Regionalne kampanje mogu istaknuti neke zajedničke probleme, a nije činjenica da tamo gde ih nije bilo, neće se pojaviti za godinu dana. Štoviše, kampanja 2024. razlikuje se od svih prethodnih po tome što se neće održavati u servilnim uslovima, a do njenog početka sve se može jako promeniti“, zaključuje. https://www.danas.rs/svet/kako-ce-i...-rusiji-postoji-nekoliko-scenarija-za-putina/






Pred izbore 2024., Putin je defakto izgubio rat, Rusija u Ukrajini čini strašne zločine nad civilnim stanovništvom, izolovana je, njena ekonomija propada, a Europski parlament ju je s pravom proglasio terorističkom državom. Rusija je s Putinom postala država parija čija je politika nespojiva sa standardima civiliziranog sveta. Što će biti s Putinom? Ilja Ponomarjov, jedini poslanik ruskog parlamenta koji je glasao protiv aneksije Krima 2014. godine, smatra da slabljenje podrške i strah od suđenja za ratne zločine može značiti da će Putina ove godine ubiti ljudi iz njegovog najužeg kruga.
 

Bugajski: Predstoji raspad Rusije

"Zapadni zvaničnici izgleda da su zaglavljeni u prošloj eri, verujući da mogu da se vrate na status kvo posle Hladnog rata"​


janusz-bugajski-foto-n1-2-1024x576.jpeg


Trenutno smo svedoci revolucije u globalnoj bezbednosti na koju zapadni kreatori politike očigledno nisu spremni — predstojećeg kolapsa Ruske Federacije, za Politiko piše Januš Bugajski, viši saradnik Džejmstaun fondacije.

Međutim, umesto da planiraju nepredviđene slučajeve za eksterna prelivanja i da iskoriste rusku deimperijalizaciju, zapadni zvaničnici izgleda da su zaglavljeni u prošloj eri, verujući da mogu da se vrate na status kvo posle Hladnog rata.

Ali Rusija je propala država. Nije bila u stanju da se transformiše u nacionalnu državu, građansku državu ili čak stabilnu imperijalnu državu.

To je federacija samo po imenu, jer centralna vlada vodi politiku etničke i jezičke homogenizacije i uskraćuje bilo kakva ovlašćenja 83 republike i regiona u zemlji.

Međutim, hipercentralizacija je razotkrila višestruke slabosti zemlje, uključujući smanjenu ekonomiju pritisnutu međunarodnim sankcijama, vojne poraze u Ukrajini koji otkrivaju nesposobnost i korupciju njene vladajuće elite, i uznemirenost u brojnim regionima zbog njihovog sve manjeg budžeta.
Moskva je konačno razotkrivena kao grabežljiv imperijalni centar koji iscrpljuje svoje kapacitete da drži zemlju celovitom. Ipak, većina zapadnih lidera i dalje ne vidi koristi od raspada Rusije.

Raspad Ruske Federacije biće treća faza imperijalnog kolapsa nakon raspada sovjetskog bloka i raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih. Pokreću ga borba za moć elita i intenziviranje rivaliteta između centralne vlade i nezadovoljnih regiona, što bi u nekim delovima zemlje moglo da dovede do građanskih ratova i graničnih sporova.

Međutim, to će takođe podstaći pojavu novih država i međuregionalnih federacija, koje će kontrolisati sopstvene resurse i više neće slati svoje ljude da ginu za moskovsko carstvo.

Kako se Moskva okreće ka unutra, njen kapacitet za spoljnu agresiju će se smanjiti. A kao krnja država, pod intenzivnim međunarodnim sankcijama i lišena baze resursa u Sibiru, imaće ozbiljno smanjene sposobnosti da napadne susede.

Od Arktika do Crnog mora, istočni front NATO-a će postati sigurniji; dok će Ukrajina, Gruzija i Moldavija povratiti svoje okupirane teritorije i peticiju za integraciju u Evropsku uniju i NATO bez straha od reakcije Rusije.
Zemlje centralne Azije će se takođe osećati sve oslobođenije i moći će da se okrenu Zapadu za energetske, bezbednosne i ekonomske veze. Kina će biti u slabijoj poziciji da proširi svoj uticaj jer više ne može da sarađuje sa Moskvom, a nove prozapadne države mogu se pojaviti unutar Ruske federacije, poboljšavajući stabilnost u nekoliko regiona Evrope i Evroazije.

Iako će nuklearno oružje ostati potencijalna pretnja, ruski lideri neće izvršiti nacionalno samoubistvo lansirajući ga protiv Zapada. Umesto toga, oni će pokušati da spasu svoju političku budućnost i ekonomsko bogatstvo — kao što je to činila sovjetska elita. Čak i ako neke države u usponu nabave takvo oružje, neće imati razloga da ga koriste dok traže međunarodno priznanje i ekonomsku pomoć. Umesto toga, postruske države će verovatno težiti nuklearnom razoružanju — slično kao Ukrajina, Belorusija i Kazahstan nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Ideja da zapadni lideri samo pomažu predsedniku Vladimiru Putinu govoreći o kolapsu Rusije je pogrešna. Kremlj tvrdi da Zapad želi da uništi Rusiju bez obzira na stvarnu politiku, a poricanja Vašingtona i Brisela jednostavno podstiču zavere Kremlja.

Umesto toga, mnogo efikasniji pristup bi bio da se jasno precizira šta Zapad podržava. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, građanskim pravima i autonomiji njenih republika i regiona može pomoći da se građani Rusije ohrabre pokazujući da nisu globalno izolovani. Biće im potreban i pristup informacijama koje Moskva potiskuje, posebno kada je reč o obezbeđenju bezbednosti, ekonomskom razvoju i negovanju mirnih, produktivnih odnosa sa susedima.

Čak i nakon užasa ruskog napada na Ukrajinu i opravdanja koje su čelnici vlade i savetnici zemlje dali za genocid, nada zapadnih zvaničnika da se mogu uspostaviti korisni odnosi sa post-putinskim Kremljom, ili da liberali mogu demokratizovati carstvo, je poželjno razmišljanje.

Danas
 

PROCURILA SNIMKA: Putinov ratni huškač i terorist u panici, spominje izbijanje građanskog rata…


U međuvremenu, neki od kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina i ranije su upozorili na mogućnost izbijanja građanskog rata u Rusiji.


girkin_sb.jpg


Igor Ivanovič Girkin, bivši ruski agent te paravojni zapovjednik proruskih separatističkih snaga u istočnoj Ukrajini, između ostaloga i terorist, osuđen u Nizozemskoj na doživotnu kaznu zatvora zbog rušenja malezijskog zrakoplova na letu iz Amsterdama u Kuala Lumpur iznad istočne Ukrajine, kada je život izgubilo 298 osoba, poznat i kao Igor Strelkov, nedavno je upozorio na mogućnost izbijanja "građanskog rata" u Rusiji, koji bi mogao rezultirati "milionima žrtava", dok se ruski vojnici bore u posrnulom ruskom ratu u Ukrajini.

"Ima svakakvih vrsta građanskih ratova. Ima građanskih ratova koji mogu ubiti našu zemlju zimi za tri dana. I završili bi za tri dana, ali bi ubili zemlju", rekao je Girkin u videosnimci koju je objavio u nedjelju na Twitteru Anton Geraščenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine, javlja Newsweek. Girkin je dodao da bi Moskva mogla "zapasti u građanski rat s milionima žrtava, uz potpuni kolaps i defragmentaciju".

Moskva nastavlja s borbama u Ukrajini unatoč teškoćama u nabavi vojne opreme, nedostatku ljudstva, niskom moralu među vojnicima i, kako neki smatraju, unutarnjim podjelama u krugu vojnog i paravojnog vodstva. U međuvremenu, neki od kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina i ranije su upozorili na mogućnost izbijanja građanskog rata u Rusiji.

Mark Fejgin, bivši zastupnik u Državnoj dumi i advokat za ljudska prava, rekao je za Newsweek prošlog oktobra da bi sveobuhvatni poraz Putina u Ukrajini mogao rezultirati "krvavim" građanskim ratom i nastankom niza frakcija te regija koje bi tražile način da se dokopaju jačih pozicija moći.

"Što će biti uveliko ovisi o načinu na koji će ovaj rat završiti", rekao je tada Fejgin, dodajući da bi Ukrajina mogla "srušiti" Putinovu vladu čak i bez povratka Krima pod svoju kontrolu, ako bi ukrajinske snage bile u stanju u potpunosti osloboditi regije Herson, Zaporižje, Luhansk i Donjeck.

Procurili e-mailovi ‘zviždača‘


"Najlakše bi bilo kada bi se elite unutar Rusije odlučile i izabrale zamjenu za Putina, zamjenu koja bi mogla pregovarati sa Zapadom, koja bi mogla pružiti neki početni okvir za zatvaranje logistike tog rata, a zatim također raditi na budućim izborima", rekao je Fejgin.

Prošlog novembra procurili su e-mailovi ‘zviždača‘ iz ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) koji su podijeljeni Newsweekom i koji otkrivaju kako bi mogući građanski rat mogao izbiti zbog sukoba među Putinovim najbližim saveznicima. Agent pod nadimkom ‘Vjetar promjene‘ redovno piše poruke ruskom disidentu u egzilu Vladimiru Osečkinu, ruskom aktivisti za ljudska prava koji vodi antikorupcijsku internetsku stranicu Gulagu.net, izražavajući frustraciju i nezadovoljstvo unutar FSB-a zbog rata u Ukrajini.

E-mailovi detaljno opisuju unutarnja previranja i sukobe u kremaljskim krugovima, predviđajući "neizbježan" građanski rat te da će zemlja uskoro "pasti u ponor terora", dok građani istovremeno postaju sve umorniji od rata. Newsweek je u vezi ove tematike zatražio komentar od ruskog ministarstva vanjskih poslova, kojeg još uvijek nema.

 

Putin u strahu od državnog udara: Ruski predsjednik pravi potez koji vjerovatno niko nije očekivao?


1673844613839.png


Njegov plan je da izabere svog nasljednika i povuče se u palaču u blizini Crnog mora, što bi značilo izbjegavanje državnog udara

Pojedini izvori iz Rusije tvrde kako je popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina u ovoj zemlji na najnižem nivou ikada, a sve zbog nepusjeha prouzrokovanog vojnom agresijom na Ukrajinu.

Britanski Daily Mail, pozivajući se na neimenovani izvor blizak predsjedniku Rusije, piše kako bi Putin već ove godine mogao izabrati svog nasljednika na poziciji predsjednika.

Svjestan je, navodno, Putin svog lošeg imidža među ruskim naroda, te zbog toga želi izbjeći sudbinu nekih drugih diktatora poput Muamera Gadafija.

Njegov plan je da izabere svog nasljednika i povuče se u palaču u blizini Crnog mora, što bi značilo izbjegavanje državnog udara.

Isti izvor tvrdi je da će Putin nastojati da odustane od vlasti, pregovarati o okončanju rata u Ukrajini i također neće biti dio izbora koji su planirani za 2024. godinu.
 

Bugajski: Predstoji raspad Rusije

"Zapadni zvaničnici izgleda da su zaglavljeni u prošloj eri, verujući da mogu da se vrate na status kvo posle Hladnog rata"​


janusz-bugajski-foto-n1-2-1024x576.jpeg


Trenutno smo svedoci revolucije u globalnoj bezbednosti na koju zapadni kreatori politike očigledno nisu spremni — predstojećeg kolapsa Ruske Federacije, za Politiko piše Januš Bugajski, viši saradnik Džejmstaun fondacije.

Međutim, umesto da planiraju nepredviđene slučajeve za eksterna prelivanja i da iskoriste rusku deimperijalizaciju, zapadni zvaničnici izgleda da su zaglavljeni u prošloj eri, verujući da mogu da se vrate na status kvo posle Hladnog rata.

Ali Rusija je propala država. Nije bila u stanju da se transformiše u nacionalnu državu, građansku državu ili čak stabilnu imperijalnu državu.

To je federacija samo po imenu, jer centralna vlada vodi politiku etničke i jezičke homogenizacije i uskraćuje bilo kakva ovlašćenja 83 republike i regiona u zemlji.

Međutim, hipercentralizacija je razotkrila višestruke slabosti zemlje, uključujući smanjenu ekonomiju pritisnutu međunarodnim sankcijama, vojne poraze u Ukrajini koji otkrivaju nesposobnost i korupciju njene vladajuće elite, i uznemirenost u brojnim regionima zbog njihovog sve manjeg budžeta.
Moskva je konačno razotkrivena kao grabežljiv imperijalni centar koji iscrpljuje svoje kapacitete da drži zemlju celovitom. Ipak, većina zapadnih lidera i dalje ne vidi koristi od raspada Rusije.

Raspad Ruske Federacije biće treća faza imperijalnog kolapsa nakon raspada sovjetskog bloka i raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih. Pokreću ga borba za moć elita i intenziviranje rivaliteta između centralne vlade i nezadovoljnih regiona, što bi u nekim delovima zemlje moglo da dovede do građanskih ratova i graničnih sporova.

Međutim, to će takođe podstaći pojavu novih država i međuregionalnih federacija, koje će kontrolisati sopstvene resurse i više neće slati svoje ljude da ginu za moskovsko carstvo.

Kako se Moskva okreće ka unutra, njen kapacitet za spoljnu agresiju će se smanjiti. A kao krnja država, pod intenzivnim međunarodnim sankcijama i lišena baze resursa u Sibiru, imaće ozbiljno smanjene sposobnosti da napadne susede.

Od Arktika do Crnog mora, istočni front NATO-a će postati sigurniji; dok će Ukrajina, Gruzija i Moldavija povratiti svoje okupirane teritorije i peticiju za integraciju u Evropsku uniju i NATO bez straha od reakcije Rusije.
Zemlje centralne Azije će se takođe osećati sve oslobođenije i moći će da se okrenu Zapadu za energetske, bezbednosne i ekonomske veze. Kina će biti u slabijoj poziciji da proširi svoj uticaj jer više ne može da sarađuje sa Moskvom, a nove prozapadne države mogu se pojaviti unutar Ruske federacije, poboljšavajući stabilnost u nekoliko regiona Evrope i Evroazije.

Iako će nuklearno oružje ostati potencijalna pretnja, ruski lideri neće izvršiti nacionalno samoubistvo lansirajući ga protiv Zapada. Umesto toga, oni će pokušati da spasu svoju političku budućnost i ekonomsko bogatstvo — kao što je to činila sovjetska elita. Čak i ako neke države u usponu nabave takvo oružje, neće imati razloga da ga koriste dok traže međunarodno priznanje i ekonomsku pomoć. Umesto toga, postruske države će verovatno težiti nuklearnom razoružanju — slično kao Ukrajina, Belorusija i Kazahstan nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Ideja da zapadni lideri samo pomažu predsedniku Vladimiru Putinu govoreći o kolapsu Rusije je pogrešna. Kremlj tvrdi da Zapad želi da uništi Rusiju bez obzira na stvarnu politiku, a poricanja Vašingtona i Brisela jednostavno podstiču zavere Kremlja.

Umesto toga, mnogo efikasniji pristup bi bio da se jasno precizira šta Zapad podržava. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, građanskim pravima i autonomiji njenih republika i regiona može pomoći da se građani Rusije ohrabre pokazujući da nisu globalno izolovani. Biće im potreban i pristup informacijama koje Moskva potiskuje, posebno kada je reč o obezbeđenju bezbednosti, ekonomskom razvoju i negovanju mirnih, produktivnih odnosa sa susedima.

Čak i nakon užasa ruskog napada na Ukrajinu i opravdanja koje su čelnici vlade i savetnici zemlje dali za genocid, nada zapadnih zvaničnika da se mogu uspostaviti korisni odnosi sa post-putinskim Kremljom, ili da liberali mogu demokratizovati carstvo, je poželjno razmišljanje.

Danas
Nije realno da se Rusija raspadne.
Rusi čine preko 80% stanovništva; nema regionalnih jakih napetosti; nema brojnih manjina,a drčni Čečeni su 1.2 milijuna i prevrtljiv su narod; opasnost od nuklearnog rata, bar regionalnih, bila bi višestruko uvećana, nakon raspada Rusije.

Doduše i zapad je htio da ostane SSSR (Bushev govor u Kijevu), pa od toga ništa.


Realnije je da se Putin posklizne na koru od banane 10-50 puta.
 
Putin se povlačio koliko i Vučić kod nas.
Ako će Bajden sa 80+ da vlada onda to mora i Putko.

Razlika je u tome sto Bajden nema stvarnu vlast vec je samo ikebana duboke drzave kao i Dodik,Vucic njih sve moze da zamjeni i Paja Patak nece se nista sustinski promjeniti jer su svi oni lutke na koncu
 

Kako će izgledati predsednički izbori 2024. u Rusiji? Postoji nekoliko scenarija za Putina

vecernji.hr
2022-07-31T100051Z_486038800_RC2WMV9B615M_RTRMADP_3_UKRAINE-CRISIS-RUSSIA-NAVY-PUTIN-scaled-e1664232363955.jpg


17. marta 2024. – datum je kada bi se, ako sve prođe prema planu, trebali održati predsednički izbori u sada zaraćenoj Rusiji, a pripreme u Kremlju već su krenule.

Iako zasad još nema službene potvrde aktualnog predsednika Vladimira Putina, izvori ruskog lista Kommersanta navode kako će on na njima itekako učestvovati.
Na vlasti kao premijer ili predsednik od 1999., Putinu su se ovlašćenja 2020. dodatno proširile izmenama Ustava kada je odlučeno kako predsednik može tražiti poverenje za peti mandat, čime je njegova kandidatura na izborima 2024. i omogućena, prenosi Vecernji.hr

Izvori Kommersanta tako veruju kako je njegova kandidatura čak i verovatna, s obzirom da je navodno već obavljao razgovore sa stručnjacima o sprovođenju izborne kampanje.

Tema zajedništva

“Ideologija ovih izbora još je nejasna, ali se pretpostavlja kako će se temeljiti na temi zajedništva“, navodi list.
Službena kampanja započinje u decembru 2023. godine, a pre njih održatće se i izbori za guvernera u najmanje 20 regija, kao i izbori za zakonodavnu skupštinu najmanje 16 regija.

Prethodni predsednički izbori bili su zakazani za 17. decembar 2017., a Putin je svoju kandidaturu najavio tek 6. decembra.

Jedan od izvora ruskog lista uključen je pripremu ovih izbora te tako navodi kako će ovi predsednički izbori imati posebne uslove s kojima će se Kremlj morati suočiti.

“Postoji gigantski broj zadataka za ovu godinu. Izbori će se održati u uslovima specijalne vojne operacije, sankcija, eskalacije međunarodnih odnosa. Već ove godine moći će da se pogledaju tehnološka rešenja protivnika. Dakle, ovo je stvarno dobra godina za testiranje ovih ili onih rešenja“, navodi tako izvor.

Drugi sugovornik pak navodi kako će Rusija po prvi puta morati raditi i s biračkim tijelom nove četiri regije koje će učestvovati na izborima.

“Usvojeni ustavi u Donjecku i Lugansku predviđaju neizravne izbore glavara, što znači da je pitanje legitimiteta tamo posebno upitno“, navodi izvor.

Nekoliko scenarija

Prema jednom izvoru već je sada razvijeno nekoliko scenarija za predstojeće predsedničke izbore, a voditelj znanstvenog Veća Centra za aktualnu politiku Aleksej Česnakov već je ranije najavio kako će ključnu ulogu pre početka kampanje odigrati upravo poruka Putina Saveznoj skupštini, koja se nije dogodila prošle godine.

Politolog Vladimir Šemjakin pak navodi kako će regionalni izbori prije predsedničkih moći “testirati opštu ispravnost izborne mašine“, navodeći kako su oni inače vrlo ograničeno polje za eksperimentiranje.

“Regionalne kampanje mogu istaknuti neke zajedničke probleme, a nije činjenica da tamo gde ih nije bilo, neće se pojaviti za godinu dana. Štoviše, kampanja 2024. razlikuje se od svih prethodnih po tome što se neće održavati u servilnim uslovima, a do njenog početka sve se može jako promeniti“, zaključuje. https://www.danas.rs/svet/kako-ce-i...-rusiji-postoji-nekoliko-scenarija-za-putina/






Pred izbore 2024., Putin je defakto izgubio rat, Rusija u Ukrajini čini strašne zločine nad civilnim stanovništvom, izolovana je, njena ekonomija propada, a Europski parlament ju je s pravom proglasio terorističkom državom. Rusija je s Putinom postala država parija čija je politika nespojiva sa standardima civiliziranog sveta. Što će biti s Putinom? Ilja Ponomarjov, jedini poslanik ruskog parlamenta koji je glasao protiv aneksije Krima 2014. godine, smatra da slabljenje podrške i strah od suđenja za ratne zločine može značiti da će Putina ove godine ubiti ljudi iz njegovog najužeg kruga.

Lukasenko je novi Predsednik ujedinjene Rusije i Belorusije. Medvedev ce biti Premijer.
 

Počele pripreme za predsjedničke izbore u Rusiji. Putin još nije objavio kandidaturu

Počele pripreme za predsjedničke izbore u Rusiji. Putin još nije objavio kandidaturu

Foto: EPA

ORGANIZACIJA odgovorna za provođenje federalnih izbora u Rusiji počela je pripreme za predsjedničke izbore sljedeće godine, rekla je Ella Pamfilova, predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva, piše CNN.

"Sada to izlažemo imajući u vidu predsjedničku kampanju jer razumijemo što su predsjednički izbori u trenutnim uvjetima", rekla je Pamfilova danas novinarima, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.

Putin još nije objavio kandidaturu

Očekuje se da će Rusija održati predsjedničke izbore u proljeće 2024. Aktualni predsjednik Rusije Vladimir Putin još nije objavio svoju odluku o kandidaturi.

Putin je dugo na vlasti. Bio je predsjednik od 2000. do 2008., a zatim mu je zamjena poslova s tadašnjim premijerom Dmitrijem Medvedevom 2008. omogućila povratak na mjesto predsjednika 2012.

Od tada je na toj funkciji. Po zakonu bi morao odstupiti nakon ovog mandata, koji završava 2024., ali je 2021. potpisao zakon koji mu je otvorio put da se kandidira za još dva predsjednička mandata. Tako si je Putin potencijalno produljio vladavinu do 2036.
 

ZELENSKI NIJE SIGURAN DA LI JE PUTIN ŽIV?!

1674224309116.png

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tokom jučerašnjeg video-obraćanja na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je da nije „sasvim siguran“ da je ruski predsednik Vladimir Putin živ i da donosi odluke u Rusiji.

- Ne razumem baš s kim da razgovaram i o čemu. Nisam siguran da je predsednik Rusije, koji se ponekad pojavljuje uz pomoć tehnike hroma-ki, zaista on - rekao je Zelenski, komentarišući mogućnost mirovnih pregovora Kijeva i Moskve.

„Hroma-ki“ je tehnika vizuelnih efekata koja se koristi kako bi se izmenila pozadina iza osobe na snimku. Kako prenosi „Kijev Independent“, postoje osobe koje veruju da je Putin koristi tokom televizijskih nastupa kako bi delovalo da je na određenom mestu, dok se zapravo nalazi na bezbednoj lokaciji.
 

ZELENSKI NIJE SIGURAN DA LI JE PUTIN ŽIV?!

Pogledajte prilog 1286176

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tokom jučerašnjeg video-obraćanja na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je da nije „sasvim siguran“ da je ruski predsednik Vladimir Putin živ i da donosi odluke u Rusiji.

- Ne razumem baš s kim da razgovaram i o čemu. Nisam siguran da je predsednik Rusije, koji se ponekad pojavljuje uz pomoć tehnike hroma-ki, zaista on - rekao je Zelenski, komentarišući mogućnost mirovnih pregovora Kijeva i Moskve.

„Hroma-ki“ je tehnika vizuelnih efekata koja se koristi kako bi se izmenila pozadina iza osobe na snimku. Kako prenosi „Kijev Independent“, postoje osobe koje veruju da je Putin koristi tokom televizijskih nastupa kako bi delovalo da je na određenom mestu, dok se zapravo nalazi na bezbednoj lokaciji.
Dijagnoza: opsesija Rusijom i Rusima.
 

Back
Top