Jedan od najlepših primeraka grčke umetnosti pronađen u našim krajevima sigurno je oštećeni reljef grčkog boga Kairosa iz IV veka p.n.e. Danas se čuva u umetničkoj zbirci “Kairos”, samostana Sv. Nikole u Trogiru.
Neka novija istraživanja ovog reljefa pokazuju da nije nađen u Trogiru, već je u doba renesanse donešen verovatno iz Grčke. Pronađen je u potkrovlju kuće koja je nekada bila u vlasništvu porodice Statilić (Statileo) koja je dala niz uglednih ljudi – diplomata, umetnika povezanih s ugarskim dvorom, svetskih putnika. Stoga se pretpostavlja da je neko od njih pronašao ovaj reljef negde u svetu i doneo ga u Trogir.
Smatra se da je ovaj prikaz najmlađeg Zevsovog sina najsličniji bronzanoj statui Kairosa, koju je izrezbario Lisip. Nažalost, statua nije uspela da se sačuva u minulim vekovima i danas je znamo jedino iz opisa u starim pisanim dokumentima. Prikazivala je boga srećnog trenutka kao mladića s krilima kako stoji na kugli s britvom u ruci. U kasnijem vremenu prikazivali su ga kao mladića bujne, na temenu kratko podšišane kose, sa vagom u ruci. Smatralo se da Kairos budno motri trenutak u kojem će tasovi vage doći u ravnotežan, povoljan položaj – trenutak sreće.
Neka novija istraživanja ovog reljefa pokazuju da nije nađen u Trogiru, već je u doba renesanse donešen verovatno iz Grčke. Pronađen je u potkrovlju kuće koja je nekada bila u vlasništvu porodice Statilić (Statileo) koja je dala niz uglednih ljudi – diplomata, umetnika povezanih s ugarskim dvorom, svetskih putnika. Stoga se pretpostavlja da je neko od njih pronašao ovaj reljef negde u svetu i doneo ga u Trogir.
Smatra se da je ovaj prikaz najmlađeg Zevsovog sina najsličniji bronzanoj statui Kairosa, koju je izrezbario Lisip. Nažalost, statua nije uspela da se sačuva u minulim vekovima i danas je znamo jedino iz opisa u starim pisanim dokumentima. Prikazivala je boga srećnog trenutka kao mladića s krilima kako stoji na kugli s britvom u ruci. U kasnijem vremenu prikazivali su ga kao mladića bujne, na temenu kratko podšišane kose, sa vagom u ruci. Smatralo se da Kairos budno motri trenutak u kojem će tasovi vage doći u ravnotežan, povoljan položaj – trenutak sreće.
