1904. godine: Fotografija je medij dobijen delovanjem svetlosti na površinu koja je osetljiva na svetlost. Fotografija može da postoji u fizičkom obliku (na papiru, staklu, limu...) ili u elektronskom obliku.
Prve eksperimente sa bojom na fotografijama izveo je francuski muzičar Luj Dik Doron oko 1868–1869. godine. Mada je dobio neke primerke fotografija u boji (a sačuvana je „Pogled na Angulem” iz 1877. godine) postupak je bio složen za izvođenje i nije imao većeg odjeka u javnosti.
Za prodor fotografije u boji zaslužni su Ogist i Luj Limijer, 1904. godine, braća koja su kasnije izumela film. Oni su izumeli postupak sa obojenim zrncima krompirovog skroba (autohrom), i to je prvi praktično primenljiv postupak za fotografiju u boji, uveden u fotografsku praksu 1907. godine. Međutim, do šire primene boje u fotografiji dolazi posle 1930. godine sa usavršavanjem filma u boji, najpre od nemačkog proizvođača „Agfa”, zatim i od američkog „Kodaka”. Naredno veliko otkriće na tom polju je trenutna polaroid-fotografija (izum Edvina Landa iz 1947. godine) kojom se neposredno posle snimanja dobija gotov pozitiv.
Prve eksperimente sa bojom na fotografijama izveo je francuski muzičar Luj Dik Doron oko 1868–1869. godine. Mada je dobio neke primerke fotografija u boji (a sačuvana je „Pogled na Angulem” iz 1877. godine) postupak je bio složen za izvođenje i nije imao većeg odjeka u javnosti.
Za prodor fotografije u boji zaslužni su Ogist i Luj Limijer, 1904. godine, braća koja su kasnije izumela film. Oni su izumeli postupak sa obojenim zrncima krompirovog skroba (autohrom), i to je prvi praktično primenljiv postupak za fotografiju u boji, uveden u fotografsku praksu 1907. godine. Međutim, do šire primene boje u fotografiji dolazi posle 1930. godine sa usavršavanjem filma u boji, najpre od nemačkog proizvođača „Agfa”, zatim i od američkog „Kodaka”. Naredno veliko otkriće na tom polju je trenutna polaroid-fotografija (izum Edvina Landa iz 1947. godine) kojom se neposredno posle snimanja dobija gotov pozitiv.