Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji

Берекин

Buduća legenda
Poruka
30.551

Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji

Betadanas 20:53

Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji 1
foto EPA/MATT CAMPBELL

Specijalna izvestiteljka UN za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja Ajrin Kan (Irene Khan) rekla je da međunarodna zajednica mora pomno da prati šta se dešava u Srbiji vezano za nezavisne medije, ukazujući da bez nezavisnih medija ne mogu da postoje medijske slobode.

Kan je u intervjuu za N1 objavljenom danas rekla da je zabrinuta kako predsednik Srbije zna šta će se desitu u novembru, komentarišući izjavu predsednika Aleksandra Vućića iz februara ove godine o tome kako će da izgledaju novembar i septembar za zaposlene u Junajted mediji, i ocenila da je to znak mešanja u nezavisnost medija i „potpuno kršenje zakona u Srbiji i međunarodnoh standarda“.

Ona je izrazila nadu da će nezavisni mediji preživeti i da će im biti dozvoljeno da nastave da rade.
„I nadam se da će novo rukovodstvo grupe poštovati međunarodne standarde. A svakako, sa strane međunarodne zajednice, mislim da moramo pomno pratiti šta se dešava u Srbiji, jer naravno, bez nezavisnih medija, ne može se reći da postoje medijske slobode“, odgovorila je ona na pitanje.

Kan je ukazala da je politički govor važan i da je zaštićen ali da u isto vreme postoji obavaze na strani političara da ne zloupotrebljavaju privilegiju koju imaju, i izrazila nadu da će prestati klevetanje novinara jer to ih ugrožava i čini rad novinara manje bezbednim.

„A kada sam predsednik kleveće jedno ugledno nezavisno televizijsko društvo nazivajući ga terorističkim, to zapravo šalje veoma opasnu poruku svima drugima u zemlji koji su učestvovali ili podsticali kampanje klevetanja, i to ugrožava, čini manje bezbednim za novinare da rade. To zapravo daje dozvolu. Daje dozvolu organima za sprovođenje zakona da se grubo ponašaju prema novinarima. Daje dozvolu drugima u javnosti da diskredituju posao koji radite ako ste oklevetani na ovaj način. I nadam se da će to prestati. Videli smo u drugim zemljama koliko je bilo opasno označiti novinare kao teroriste, jer to može čak dovesti do fizičkih napada“, rekla je Kan za N1.

Ona je izrazila mišljenje da je to „napad na medijske slobode u Srbiji“.

Rekla je da je u svom izveštaju pre dve godine ukazala „na veoma toksičan nivo političkog govora u Srbiji, govor visokih zvaničnika, način na koji su se obraćali novinarima, braniocima ljudskih prava, manjinama, u izuzetno grubim izrazima, gotovo podstičući još više mržnje protiv njih, podstičući u nekim slučajevima i nasilje i dodala da se to ponovo dešava dve godine kasnije bez ikakve promene.

Naglasila je da je sada postalo i gore i ocenila da je to „izuzetno alarmantno“.

„Posebno je alarmantno kada su novinari napadani, jer su novinari tu da govore istinu. Ali takođe sam naglasila u svom izveštaju da u Srbiji postoji mnogo populističkih medija koji se pridružuju vladi, koji zapravo šire toksičan govor državnih zvaničnika. I, između državnih zvaničnika i tih populističkih medija, to je veoma opasna situacija – verbalno, a naravno i fizički u stvarnom svetu. Ali i verbalni napadi vode ka više mržnje, više podela, većoj verovatnoći nasilja“, navela je Kan.

Komentarišući REM, odnosno to što nije formiran i samu medijsku situaciju u Srbiji, Kan je navela da ne razume kako Srbija može očekivati da ispuni evropske standarde ako nastavi na ovaj način da urušava pravni okvir i da napada nezavisne novinare i čini da je opasno za novinare da izveštavaju o onome što vide“.

„Nije bilo nikakvog napretka uopšte. Kada sam bila tamo, REM je imao direktora na mestu, sada razumem da je i to nestalo. Dakle, kakav god okvir, kakav god pravni regulatorni okvir je postojao, a nije radio ni tada – moram da naglasim, nije radio ni tada – to je bilo jedno od velikih otkrića mog izveštaja. Sada, kada je i to nestalo, nema ničega. Dakle, ne razumem kako Srbija može očekivati da ispuni evropske standarde ako nastavi na ovaj način da urušava kakav god pravni okvir je imala, ako nastavi da napada nezavisne novinare, ako nastavi da čini da je opasno za novinare da izveštavaju o onome što vide, onda mislim da ide unazad na veoma opasan način“, rekla je Kan.

U nedostatku REM-a nema više nikog da primi žalbe, nema više pravnog leka u situaciji koja se pogoršava, rekla je ona.

Govoreći o protestima u Srbiji, nasilju i prekomernoj upotrebi sile protiv demonstranata, Kan je ocenila da su ovi protesti na terenu „ponovo pokazali da vlada potpuno ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima“.

Rekla je da kada je bila u Srbiji pre dve godine puno je razgovarala sa tadašnjim vlastima i rekla da postoji zakonodavni okvir ali da postoji veliki jaz između zakona i onoga što vlada kaže o usklađivanju svojih zakona sa evropskim standardima i onoga što zapravo radi na terenu.

„Mislim da su na terenu ovi protesti ponovo pokazali da vlada potpuno ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima. Mirni demonstranti su bili tretirani veoma grubo i napadani. I sada, naravno, postoje čak i slučajevi ciljanih napada na pojedince. A zahtev za odgovornošću, koji je i započeo ove proteste još od novembra, nije video nikakav pomak uopšte“, rekla je ona.

Ona je rekla i da to dovodi u pitanje da li ova vlada uopšte ima bilo kakvu posvećenost međunarodnim obavezama o ljudskim pravima koje su prisutne u srpskom zakonodavstvu.

„I stoga, ovo je prilično opasna, potencijalno eksplozivna situacija koja se gradi“, smatra Kan.

Izrekla je zabrinutost zbog toga kako su vlasti reagovale na mirne demonstrante.

„Do nedavno je bilo veoma mirno, ali reakcija je bila izuzetno oštra. I još jednom, ljudi nisu bili saslušani od strane vlasti. U isto vreme, reakcija policije bila je veoma gruba. Dobila sam mnogo žalbi o tome da su posebno žene napadane, kao i žene i muškarci novinari. Dakle, situacija je zabrinjavajuća, s obzirom na to da se zapravo eskalirala u proteklim nedeljama“, dodala je ona.
*************************************************************************************************************************************
Баш "афирмативно" за жвалегу и жвалегаре. :super:
 

Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji

Betadanas 20:53

Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji 1
foto EPA/MATT CAMPBELL

Specijalna izvestiteljka UN za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja Ajrin Kan (Irene Khan) rekla je da međunarodna zajednica mora pomno da prati šta se dešava u Srbiji vezano za nezavisne medije, ukazujući da bez nezavisnih medija ne mogu da postoje medijske slobode.

Kan je u intervjuu za N1 objavljenom danas rekla da je zabrinuta kako predsednik Srbije zna šta će se desitu u novembru, komentarišući izjavu predsednika Aleksandra Vućića iz februara ove godine o tome kako će da izgledaju novembar i septembar za zaposlene u Junajted mediji, i ocenila da je to znak mešanja u nezavisnost medija i „potpuno kršenje zakona u Srbiji i međunarodnoh standarda“.

Ona je izrazila nadu da će nezavisni mediji preživeti i da će im biti dozvoljeno da nastave da rade.
„I nadam se da će novo rukovodstvo grupe poštovati međunarodne standarde. A svakako, sa strane međunarodne zajednice, mislim da moramo pomno pratiti šta se dešava u Srbiji, jer naravno, bez nezavisnih medija, ne može se reći da postoje medijske slobode“, odgovorila je ona na pitanje.

Kan je ukazala da je politički govor važan i da je zaštićen ali da u isto vreme postoji obavaze na strani političara da ne zloupotrebljavaju privilegiju koju imaju, i izrazila nadu da će prestati klevetanje novinara jer to ih ugrožava i čini rad novinara manje bezbednim.

„A kada sam predsednik kleveće jedno ugledno nezavisno televizijsko društvo nazivajući ga terorističkim, to zapravo šalje veoma opasnu poruku svima drugima u zemlji koji su učestvovali ili podsticali kampanje klevetanja, i to ugrožava, čini manje bezbednim za novinare da rade. To zapravo daje dozvolu. Daje dozvolu organima za sprovođenje zakona da se grubo ponašaju prema novinarima. Daje dozvolu drugima u javnosti da diskredituju posao koji radite ako ste oklevetani na ovaj način. I nadam se da će to prestati. Videli smo u drugim zemljama koliko je bilo opasno označiti novinare kao teroriste, jer to može čak dovesti do fizičkih napada“, rekla je Kan za N1.

Ona je izrazila mišljenje da je to „napad na medijske slobode u Srbiji“.

Rekla je da je u svom izveštaju pre dve godine ukazala „na veoma toksičan nivo političkog govora u Srbiji, govor visokih zvaničnika, način na koji su se obraćali novinarima, braniocima ljudskih prava, manjinama, u izuzetno grubim izrazima, gotovo podstičući još više mržnje protiv njih, podstičući u nekim slučajevima i nasilje i dodala da se to ponovo dešava dve godine kasnije bez ikakve promene.

Naglasila je da je sada postalo i gore i ocenila da je to „izuzetno alarmantno“.

„Posebno je alarmantno kada su novinari napadani, jer su novinari tu da govore istinu. Ali takođe sam naglasila u svom izveštaju da u Srbiji postoji mnogo populističkih medija koji se pridružuju vladi, koji zapravo šire toksičan govor državnih zvaničnika. I, između državnih zvaničnika i tih populističkih medija, to je veoma opasna situacija – verbalno, a naravno i fizički u stvarnom svetu. Ali i verbalni napadi vode ka više mržnje, više podela, većoj verovatnoći nasilja“, navela je Kan.

Komentarišući REM, odnosno to što nije formiran i samu medijsku situaciju u Srbiji, Kan je navela da ne razume kako Srbija može očekivati da ispuni evropske standarde ako nastavi na ovaj način da urušava pravni okvir i da napada nezavisne novinare i čini da je opasno za novinare da izveštavaju o onome što vide“.

„Nije bilo nikakvog napretka uopšte. Kada sam bila tamo, REM je imao direktora na mestu, sada razumem da je i to nestalo. Dakle, kakav god okvir, kakav god pravni regulatorni okvir je postojao, a nije radio ni tada – moram da naglasim, nije radio ni tada – to je bilo jedno od velikih otkrića mog izveštaja. Sada, kada je i to nestalo, nema ničega. Dakle, ne razumem kako Srbija može očekivati da ispuni evropske standarde ako nastavi na ovaj način da urušava kakav god pravni okvir je imala, ako nastavi da napada nezavisne novinare, ako nastavi da čini da je opasno za novinare da izveštavaju o onome što vide, onda mislim da ide unazad na veoma opasan način“, rekla je Kan.

U nedostatku REM-a nema više nikog da primi žalbe, nema više pravnog leka u situaciji koja se pogoršava, rekla je ona.

Govoreći o protestima u Srbiji, nasilju i prekomernoj upotrebi sile protiv demonstranata, Kan je ocenila da su ovi protesti na terenu „ponovo pokazali da vlada potpuno ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima“.

Rekla je da kada je bila u Srbiji pre dve godine puno je razgovarala sa tadašnjim vlastima i rekla da postoji zakonodavni okvir ali da postoji veliki jaz između zakona i onoga što vlada kaže o usklađivanju svojih zakona sa evropskim standardima i onoga što zapravo radi na terenu.

„Mislim da su na terenu ovi protesti ponovo pokazali da vlada potpuno ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima. Mirni demonstranti su bili tretirani veoma grubo i napadani. I sada, naravno, postoje čak i slučajevi ciljanih napada na pojedince. A zahtev za odgovornošću, koji je i započeo ove proteste još od novembra, nije video nikakav pomak uopšte“, rekla je ona.

Ona je rekla i da to dovodi u pitanje da li ova vlada uopšte ima bilo kakvu posvećenost međunarodnim obavezama o ljudskim pravima koje su prisutne u srpskom zakonodavstvu.

„I stoga, ovo je prilično opasna, potencijalno eksplozivna situacija koja se gradi“, smatra Kan.

Izrekla je zabrinutost zbog toga kako su vlasti reagovale na mirne demonstrante.

„Do nedavno je bilo veoma mirno, ali reakcija je bila izuzetno oštra. I još jednom, ljudi nisu bili saslušani od strane vlasti. U isto vreme, reakcija policije bila je veoma gruba. Dobila sam mnogo žalbi o tome da su posebno žene napadane, kao i žene i muškarci novinari. Dakle, situacija je zabrinjavajuća, s obzirom na to da se zapravo eskalirala u proteklim nedeljama“, dodala je ona.
*************************************************************************************************************************************
Баш "афирмативно" за жвалегу и жвалегаре. :super:
o čemu ova luda priča...neka se bori za medijske slobode i ljudska prava u EU i ukrajini...
 

Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji

Betadanas 20:53

Izvestiteljka UN za slobodu izražavanja: Međunarodna zajednica pomno da prati dešavanja u Srbiji 1
foto EPA/MATT CAMPBELL

Specijalna izvestiteljka UN za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja Ajrin Kan (Irene Khan) rekla je da međunarodna zajednica mora pomno da prati šta se dešava u Srbiji vezano za nezavisne medije, ukazujući da bez nezavisnih medija ne mogu da postoje medijske slobode.

Kan je u intervjuu za N1 objavljenom danas rekla da je zabrinuta kako predsednik Srbije zna šta će se desitu u novembru, komentarišući izjavu predsednika Aleksandra Vućića iz februara ove godine o tome kako će da izgledaju novembar i septembar za zaposlene u Junajted mediji, i ocenila da je to znak mešanja u nezavisnost medija i „potpuno kršenje zakona u Srbiji i međunarodnoh standarda“.

Ona je izrazila nadu da će nezavisni mediji preživeti i da će im biti dozvoljeno da nastave da rade.
„I nadam se da će novo rukovodstvo grupe poštovati međunarodne standarde. A svakako, sa strane međunarodne zajednice, mislim da moramo pomno pratiti šta se dešava u Srbiji, jer naravno, bez nezavisnih medija, ne može se reći da postoje medijske slobode“, odgovorila je ona na pitanje.

Kan je ukazala da je politički govor važan i da je zaštićen ali da u isto vreme postoji obavaze na strani političara da ne zloupotrebljavaju privilegiju koju imaju, i izrazila nadu da će prestati klevetanje novinara jer to ih ugrožava i čini rad novinara manje bezbednim.

„A kada sam predsednik kleveće jedno ugledno nezavisno televizijsko društvo nazivajući ga terorističkim, to zapravo šalje veoma opasnu poruku svima drugima u zemlji koji su učestvovali ili podsticali kampanje klevetanja, i to ugrožava, čini manje bezbednim za novinare da rade. To zapravo daje dozvolu. Daje dozvolu organima za sprovođenje zakona da se grubo ponašaju prema novinarima. Daje dozvolu drugima u javnosti da diskredituju posao koji radite ako ste oklevetani na ovaj način. I nadam se da će to prestati. Videli smo u drugim zemljama koliko je bilo opasno označiti novinare kao teroriste, jer to može čak dovesti do fizičkih napada“, rekla je Kan za N1.

Ona je izrazila mišljenje da je to „napad na medijske slobode u Srbiji“.

Rekla je da je u svom izveštaju pre dve godine ukazala „na veoma toksičan nivo političkog govora u Srbiji, govor visokih zvaničnika, način na koji su se obraćali novinarima, braniocima ljudskih prava, manjinama, u izuzetno grubim izrazima, gotovo podstičući još više mržnje protiv njih, podstičući u nekim slučajevima i nasilje i dodala da se to ponovo dešava dve godine kasnije bez ikakve promene.

Naglasila je da je sada postalo i gore i ocenila da je to „izuzetno alarmantno“.

„Posebno je alarmantno kada su novinari napadani, jer su novinari tu da govore istinu. Ali takođe sam naglasila u svom izveštaju da u Srbiji postoji mnogo populističkih medija koji se pridružuju vladi, koji zapravo šire toksičan govor državnih zvaničnika. I, između državnih zvaničnika i tih populističkih medija, to je veoma opasna situacija – verbalno, a naravno i fizički u stvarnom svetu. Ali i verbalni napadi vode ka više mržnje, više podela, većoj verovatnoći nasilja“, navela je Kan.

Komentarišući REM, odnosno to što nije formiran i samu medijsku situaciju u Srbiji, Kan je navela da ne razume kako Srbija može očekivati da ispuni evropske standarde ako nastavi na ovaj način da urušava pravni okvir i da napada nezavisne novinare i čini da je opasno za novinare da izveštavaju o onome što vide“.

„Nije bilo nikakvog napretka uopšte. Kada sam bila tamo, REM je imao direktora na mestu, sada razumem da je i to nestalo. Dakle, kakav god okvir, kakav god pravni regulatorni okvir je postojao, a nije radio ni tada – moram da naglasim, nije radio ni tada – to je bilo jedno od velikih otkrića mog izveštaja. Sada, kada je i to nestalo, nema ničega. Dakle, ne razumem kako Srbija može očekivati da ispuni evropske standarde ako nastavi na ovaj način da urušava kakav god pravni okvir je imala, ako nastavi da napada nezavisne novinare, ako nastavi da čini da je opasno za novinare da izveštavaju o onome što vide, onda mislim da ide unazad na veoma opasan način“, rekla je Kan.

U nedostatku REM-a nema više nikog da primi žalbe, nema više pravnog leka u situaciji koja se pogoršava, rekla je ona.

Govoreći o protestima u Srbiji, nasilju i prekomernoj upotrebi sile protiv demonstranata, Kan je ocenila da su ovi protesti na terenu „ponovo pokazali da vlada potpuno ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima“.

Rekla je da kada je bila u Srbiji pre dve godine puno je razgovarala sa tadašnjim vlastima i rekla da postoji zakonodavni okvir ali da postoji veliki jaz između zakona i onoga što vlada kaže o usklađivanju svojih zakona sa evropskim standardima i onoga što zapravo radi na terenu.

„Mislim da su na terenu ovi protesti ponovo pokazali da vlada potpuno ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima. Mirni demonstranti su bili tretirani veoma grubo i napadani. I sada, naravno, postoje čak i slučajevi ciljanih napada na pojedince. A zahtev za odgovornošću, koji je i započeo ove proteste još od novembra, nije video nikakav pomak uopšte“, rekla je ona.

Ona je rekla i da to dovodi u pitanje da li ova vlada uopšte ima bilo kakvu posvećenost međunarodnim obavezama o ljudskim pravima koje su prisutne u srpskom zakonodavstvu.

„I stoga, ovo je prilično opasna, potencijalno eksplozivna situacija koja se gradi“, smatra Kan.

Izrekla je zabrinutost zbog toga kako su vlasti reagovale na mirne demonstrante.

„Do nedavno je bilo veoma mirno, ali reakcija je bila izuzetno oštra. I još jednom, ljudi nisu bili saslušani od strane vlasti. U isto vreme, reakcija policije bila je veoma gruba. Dobila sam mnogo žalbi o tome da su posebno žene napadane, kao i žene i muškarci novinari. Dakle, situacija je zabrinjavajuća, s obzirom na to da se zapravo eskalirala u proteklim nedeljama“, dodala je ona.
*************************************************************************************************************************************
Баш "афирмативно" за жвалегу и жвалегаре. :super:

Ако прате као што су пратили растурање СФРЈ ..мрка капа
 
Ima neki link za njenu izjavu na njenom zvanicnom X ili nistagramu? Danas nije naveo, ja sam pogledao njen X ( <--- LINK LINK) i nigde nema ovoga o cemu pise N1 a ti prenosis Danas. U danasnje dane ako nema izjave na X-u ili nistagramu to se nije desiolo ili, citaj, mozda jos nesto gore je u pitanju, to je iskustveno.

Dakle, molim link.
sad i ti preterujes trazeci dokaze

dovoljno sto je n1 rekao. ne?
 
Ima neki link za njenu izjavu na njenom zvanicnom X ili nistagramu? Danas nije naveo, ja sam pogledao njen X ( <--- LINK LINK) i nigde nema ovoga o cemu pise N1 a ti prenosis Danas. U danasnje dane ako nema izjave na X-u ili nistagramu to se nije desiolo ili, citaj, mozda jos nesto gore je u pitanju, to je iskustveno.

Dakle, molim link.
Nema llink, Berekinesku rekao majke mi. To je dovoljno.
:lol:
 

Nikola Kovačević: Srbija može loše da prođe u Strazburu ako domaći organi ne budu reagovali na policijsku brutalnost

Betadanas 08:38

Nikola Kovačević: Srbija može loše da prođe u Strazburu ako domaći organi ne budu reagovali na policijsku brutalnost 1
foto (BETAPHOTO/MEDIJA CENTAR BEOGRAD/MO)

Pravnik i stručnjak za ljudska prava Nikola Kovačević ocenio je da bi Srbija, ukoliko se domaći organi ne probude i ne reaguju povodom policijske brutalnosti na protestima, mogla da bude osuđena pred međunarodnim institucijama koje se bave ljudskim pravima.

Kovačević je za današnje izdanje lista Nova kazao da prvo treba da se iscrpe sva sredstva u domaćem zakonodavstvu, da bi neki slučaj policijske brutalnosti završio pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu i pred Komitetom protiv torture Ujedinjenih nacija.

„Obaveza države Srbije je da istraži svaki takav slučaj i da se počinioci sankcionišu. Takođe, istraga mora da bude brza i efikasna, da se ustanovi šta se tačno dogodilo“, naveo je on.

Prema njegovim rečima, nije dovoljno da istraga bude samo formalno otvorena, a potom brzo zatvorena, da se oštećeni i svedoci saslušavaju nakon šest meseci, ili da se snimci sa video-nadzora pribavljaju kad već budu presnimljeni.

Kovačević smatra da pripadnici policije krše konvencije koje je Srbija ratifikovala, ali krše i Ustav Srbije.

„Država je u obavezi da ih otkrije i kazni, a to se ne dešava. Kod nas su prekršeni član 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima i član 4. Konvencije protiv tortutre“, naveo je pravnik.

Govoreći o snimku privedenih u Novom Sadu, koji kleče, sa rukama vezanim iza leđa i glavama naslonjenim na zid, dok iznad njih stoji po jedan policajcac, Kovačević kaže da je to „zaista mučna slika“, dodajući da su upotreba sredstava prinude i vezivanje lisicama regulisani zakonom.

„Teško je poverovati da svako od tih uhapšenih ljudi pruža otpor i da mora da bude vezan lisicama. Ali, čak i da je tako, nedopustivo je njihovo snimanje i emitovanje tog snimka. To je kršenje mnogih konvencija koje je Srbija potpisala, jer se uhapšeni na taj način ponižavaju“, rekao je Kovačević.

Dodao je da je taj slučaj u suprotnosti sa članom 4. povelje Ujedinjenih nacija o sprečavanju torture, i da ukoliko ne reaguje srpsko pravosuđe, i on može da završi pred komitetom Ujedinjenih nacija.
 

Poslanik CDU nikad žešće o Vučićevom režimu: „Brnabić širi besmislene tvrdnje – na taj nivo ne bi smeli da se spuštaju“

Svet Autor: Ivana Kešanski 22. avg 202519:08
https://nova.rs/vesti/svet/cdu-brnabicka-siri-teorije-zavere-o-tragediji-u-novom-sadu/?comments

Nemački zvaničnici su se izgleda probudili. Nakon dužeg ćutanja o brutalnom obračunu srpskog režima sa demonstrantima, osim medija, sada se oglašavaju i političari iz vladajuće stranke Hrišćansko-demokratske unije CDU.

Radio Dojčlandfunk je objavio izveštaj o dešavanjima u Srbiji, čije ćemo delove ovde preneti.

Dok svet gleda na ratove u Gazi i Ukrajini, Srbija je potresena žestokim sukobom između demonstranata i policije. Po nalogu predsednika Aleksandra Vučića, bezbednosne snage pokušavaju da uguše proteste koji već devet meseci traju širom zemlje. Nasilje na ulicama eskalira, a zahtevi za okončanjem korupcije i demokratizacijom sistema postaju sve glasniji.

Evropski susedi gotovo da ćute, a ni Brisel ne reaguje uprkos tome što je Srbija kandidat za članstvo u EU još od 2012. godine. Novi protesti i sukobi očekuju se svakodnevno, dok rat nerava između vlasti i građana ne jenjava.

Policija koristi suzavac, demonstranti odgovaraju Molotovljevim koktelima, a huligani bliski vlasti raspiruju nasilje pirotehnikom. Mirni protesti pretvorili su se u haos – kamenovani su lokali Srpske napredne stranke, a predsednik Vučić sa razbijenih ostataka poručuje da će se država obračunati sa onima koji „žele da unište normalan život“.

U praksi, to je značilo brutalne prebijanja. U Beogradu i Valjevu policija je napadala čak i prolaznike koji nisu učestvovali u demonstracijama. Jedan od njih, Predrag Vučić, opisuje da je bio žrtva ničim izazvanog nasilja, dok snimci koje pokazuje njegova advokatica Jana Aćimović prikazuju kako policajci tuku već oborenog čoveka i odvlače mlade i decu iz kafića i pekara.

Protesti su, prema rečima analitičara Florijana Bibera, dobili novu snagu upravo zbog represije. Vlada je računala da će nasilje ugasiti pobunu, ali dogodilo se suprotno – demonstracije su ponovo oživljene.

Njihov neposredni povod bio je kolaps nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 ljudi. Javnost sumnja da su korupcija i fušeraj uzrok tragedije – što mnogi vide kao simbol Vučićevog sistema.

Predsednica parlamenta Ana Brnabić, nekada percipirana kao glas razuma, sada je otišla korak dalje, tvrdeći na televiziji Pink da rušenje nije bila nesreća već „organizovani početak obojene revolucije“. Čak je i voditelja režimskog medija reagovala sa čuđenjem. Time je vlast posegla za teorijama zavere, što je, ocenjuju stručnjaci, dodatno urušilo poverenje građana u režim.

Nakon opširnijeg uvoda, usledio je i intervju sa Mihaelom Galerom, evroposlanikom iz redova CDU, inače stranke koja je kao i SNS deo Evropske narodne partije.

Na pitanje voditelja da li je EU spremna za novu, demokratsku Srbiju bez Vučića, Galer je dao kraći odgovor.

Mislim da sadašnja Srbija još nije spremna za članstvo. Ali mi jesmo, kako ste formulisali svoje pitanje, spremni za novu, demokratsku Srbiju. To važi i za sve ostale balkanske zemlje. I u Albaniji i u drugim državama postoje veliki izazovi. U sadašnjem stanju uslovi za članstvo još nisu ispunjeni“, rekao je Galer.

Na konstataciju voditelja da demonstranti u Srbiji misle da ih EU ostavlja na cedilu, Galer kaže da se ta situacija menja.

Sada imamo zaoštravanje situacije. Znam da je nemačka vlada 20. avgusta izrazila zabrinutost zbog slobode okupljanja. Novi šef delegacije EU (u Srbiji), Andreas fon Bekerat – ime zvuči nemački, ali on je Šveđanin – već prilikom prve posete ministru za evropske integracije jasno je stavio do znanja šta očekujemo: da se poštuje vladavina prava, sloboda okupljanja, da se sprovedu potrebne reforme koje smo jasno definisali. To je jasan plan koji Srbija mora da ispuni. Ako se ne napreduje tim putem, neće biti ni ulaska u EU“, kaže Galer.

On je izrazio zabrinutost zbog nepotkovanih tvrdnji da se radi o „obojenoj“ ili „cvetnaja revoluciji“ kako kažu Rusi.

Kada čujete argumente koji se sada iznose – da su protesti navodno organizovani iz inostranstva, da je to neka „cvetnaja revolucija“ – to gotovo identično zvuči kao argumenti koje smo već slušali iz Moskve kada su govorili o Gruziji ili Ukrajini. To je zabrinjavajuće. Naravno, među demonstrantima postoji čitav spektar stavova. Sam sam primio studente koji su biciklima stigli do Brisela u znak protesta. Rekao sam im: morate se odlučiti – vi ste proevropski, ali među vama ima i onih koji mašu ruskim zastavama. Dakle, ima onih koji kritikuju Vučića jer nije dovoljno energično sproveo reforme, ali ima i onih koji bi radije gledali ka Rusiji. Srbija mora odlučiti u kom pravcu želi da ide. Mi želimo da ostane, odnosno da krene pravim putem ka Evropi“, kaže Galer.

Rekao je da zahtevi demonstranata nisu jedinstveni, ali istakao i da vlada provocira batinaškim grupama.

Kao što rekoh, zahtevi nisu jedinstveni. Ali oni koji žele da zemlja ide ka Evropi, oni žele i kraj ove vladajuće stranke koja je na vlasti od 2012. Protesti su počeli vrlo mirno. Ali onda su očigledno – što se moglo videti i na televiziji – ubačeni maskirani batinaši, dovedeni na ulice, i naravno bilo je manjih grupa radikalizovanih demonstranata koji su uništavali prostorije vladajuće stranke ili ih palili. Tu se vidi radikalizacija. Mi možemo samo apelovati da se demonstranti u velikoj većini ponašaju mirno, ali i na vladu da ne provocira dodatno ubacivanjem tih batinaških grupa.

Na pitanje voditelja da li je dovoljno da EU samo apeluje i poziva, ili može i praktično da podrži proevropski deo protesta, Galer kaže da je bitno da EU unapredi rad na javnoj komunikaciji.

U zemlji poput Srbije, moskovska propaganda je već godinama vrlo prisutna i pada na plodno tlo, više nego u drugim delovima zapadnog Balkana. Zato bi trebalo da mnogo jasnije i vidljivije pokažemo prednosti članstva u EU. To je posebno važno zbog istorijskih razloga – setimo se NATO bombardovanja Beograda 1999. zbog Kosova – to još nije prevaziđeno, za razliku od Slovenije i Hrvatske koje su već u EU. Vidim tu prostor za dijalog kojim bi se ipak usmerila većina ka Evropi. Najnovija anketa organizacije „Demostat“ iz avgusta, koja je prilično verodostojna, pokazuje da je 52% građana protiv članstva, trećina za, a ostali ne znaju. To nisu dobre brojke za kandidata za članstvo. Mi moramo da radimo na tome da se slika o EU popravi“, izjavio je evroposlanik.

„EU mora da jasno kritikuje ponašanje vlasti“

Ukazao je i na to kako bi EU trebalo da reaguje.

„Mislim da to ne bi trebalo da dolazi samo iz Evropskog parlamenta, već i iz Evropske komisije, i to jasno, javno, sa kritikom aktuelnog ponašanja vlasti. Mora se govoriti sa višeg nivoa. A onda, na terenu, kroz kampanje i inicijative u javnosti, treba jasno pokazati razliku – članstvo ili nečlanstvo. U zemljama koje su već u EU, vidi se da su ekonomski i društveno otišle dalje nego Srbija. Mi to možemo da ponudimo, ali nikoga nećemo terati. To je razlika između nas i Rusije – ako neko ne želi da ide s nama, mi ne šaljemo tenkove, kao što to Rusi rade u Ukrajini. Zato je u Srbiji ta debata ‘Moskva ili Evropa’ toliko važna – da se jasno pokaže gde su razlike“, rekao je on.

Za kraj je istakao da vlada Srbije ne vi smela da širi „besmislene tvrdnje“.

„I sama vladajuća stranka bi trebalo da promisli kojim putem ide. Ove optužbe da proteste organizuje Zapad, ili potpuno besmislene tvrdnje gospođe Brnabić da su demonstranti izazvali rušenje stanice u Novom Sadu – na taj nivo vlada ne bi smela da se spušta“, zaključio je Galer.
 
- Ako se opirete zakonskim odredbama idete u zatvor. Dozvolite mi da budem veoma jasan u vezi toga. Ako blokirate raskrsnicu ili put u okrugu Brevard idete u zatvor! Ako bežite od hapšenja idete u zatvor umorni, zato što ćemo vas goniti i strpati u zatvor. Ako pokušate da naopadnete automobil u okrugu Brevard okupljajući se oko njega odbijajući vozaču da ode u našem okrugu najverovatnije ćete biti pregaženi i odvučeni preko ulice. Ako pljunete na nas idete u bolnicu, pa u zatvor. Ako udarite nekoga od nas idete u bolnic,u pa u zatvor i najverovatnije izujedani od strane naših prelepih pasa koje imamo ovde. Ako bacite ciglu, zapaljivu bombu ili uperite pištolj na jednog od naših zamenika šerifa obavestićemo vašu porodicu gde da pokupe veše ostatke zato što ćemo vas ubiti! Nećemo se igrati! - rekao je šerif.
 
A što u Strazburu ne prođu loše one države čije se policije mnogo drastičnije obračunavaju sa huliganima i teroristima ?
Tako sto tamo demonstranti prave haos, i napadaju policiju koja hapsi mafijase i huligane.

Ovde policija nelegalno napada gradjane koji se brane od mafijasa.

Srbija ce platiti milijarde svim tim ljudima kroz presude u Strazburu.
 
Tako sto tamo demonstranti prave haos, i napadaju policiju koja hapsi mafijase i huligane.

Ovde policija nelegalno napada gradjane koji se brane od mafijasa.

Srbija ce platiti milijarde svim tim ljudima kroz presude u Strazburu.
Imaš toliko sninaka napada na policiju,napada na prostorije političke partije i ljude u njima.čak i na napade na pripadnike vojske missim ebote :hahaha1:
 

Dojče vele: EU bi mogla biti pod sve većim pritiskom da zauzme jasniji stav prema Beogradu

FoNetdanas 12:49

Uzdržani pozivi da se obezbede osnovna prava na okupljanje i smire napetosti – to za sada dolazi iz Brisela povodom dešavanja u Srbiji, piše danas Dojče vele (DW) i poziva se na odgovor portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea da Komisija „pažljivo prati situaciju u Srbiji“.

Prava na mirno demonstriranje i slobodu okupljanja moraju biti poštovana, a vlasti moraju zaštititi učesnike okupljanja od povreda ili nasilja, odgovorio je Mersije na upit DW.

Situacija u Srbiji je napeta jer svakodnevno stižu novi izveštaji o policijskom nasilju protiv demonstranata, hapšenjima i optužbama da vlast angažuje batinaške grupe protiv građana.

Protesti, započeti posle pada nadstrešnice u Novom Sadu u novembru, dugo su bili mirni, ali poslednjih dana nasilje eskalira. Populistički predsednik Srbije Aleksandar Vučić sada želi još oštrije da se obračuna s protestima, ističe DW.

Ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat, pozvao je u saopštenju „sve strane na smirivanje napetosti“, dodajući da svaka sumnja u prekomernu upotrebu sile od strane policije mora biti propisno istražena.

Takva saopštenja nekima nisu dovoljna i kritičari već mesecima traže oštriji kurs prema srpskoj vlasti, a jedan od njih je i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula koji smatra da EU ovog trenutka nema motiva ili kapaciteta da se drugačije odnosi prema „malignom režimu Aleksandra Vučića“.

Strateški interesi Brisela, ali i Beograda, takođe bi mogli da igraju ulogu u tome, navodi DW i podseća da je Nemačka prošle godine sa Srbijom potpisala sporazum o litijumu.

Antigona Imeri iz Centra za evropske političke studije (CEPS) iz Brisela smatra da je EU bila popustljiva prema Srbiji iz straha od približavanja Rusiji.

Ta strategija je propala, EU sada mora hitno da postavi drugačiji ton, rekla je Imeri.

U izveštaju EU o vladavini prava u Srbiji, objavljenom u julu, navodi se da i dalje postoji snažan politički pritisak na pravosuđe i aktere civilnog društva, te da raste zabrinutost za bezbednost novinarki i novinara u zemlji.

Upravo protiv toga studenti i građani u Srbiji mesecima izlaze na ulice – uprkos opasnosti da ih policija uhapsi ili povredi, a ako nasilje na protestima ne prestane, EU bi mogla biti pod sve većim pritiskom da zauzme jasniji stav prema Beogradu, zaključuje DW.
 

Back
Top