Izračunato kada će nestati kiseonika na Zemlji

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
384.555
Zemlja, kao i sve u svemiru, ima svoj vek trajanja. I dok nas trenutno okupiraju klimatske promene i ekološke krize, naučna istraživanja ukazuju na to da će se u dalekoj budućnosti odvijati mnogo dublje promene, koje će planetu učiniti nepodobnom za život.Pre nego što Sunce doživi svoju poslednju fazu i pretvori se u crvenog džina, Zemlja će već izgubiti ključne uslove za postojanje složenih organizama – a među prvima će biti kiseonik.

Sunce je zvezda srednje veličine, klasifikovana kao žuti patuljak (G2V), koja već oko 4,6 milijardi godina fuzijom pretvara vodonik u helijum. Međutim, za otprilike 5 milijardi godina, Sunce će iscrpeti svoje rezerve vodonika u jezgri. Tada će jezgro početi da kolabira, a spoljni slojevi da se šire.U toj fazi pretvoriće se u crvenog džina, dostižući prečnik koji bi mogao da proguta Merkur i Veneru, a možda i Zemlju. Ako Zemlja i izbegne direktno uništenje, biće izložena toploti dovoljnoj da ispari sve na njenoj površini i da u potpunosti uništi atmosferu.
 
heat.jpg
 
Na kraju, Sunce će odbaciti spoljne slojeve i postati beli patuljak – izuzetno gust ostatak zvezde veličine Zemlje, a mase otprilike polovine današnjeg Sunca.
Mnogo pre nego što Sunce počne da „guta” planete, međutim, Zemlja će se suočiti sa tihim, ali kobnim problemom – nestankom kiseonika.

Prema istraživanju objavljenom 2021. godine u časopisu Nature Geoscience, koje su sproveli Kazumi Ozaki sa Toho univerziteta u Japanu i Kristofer Rajnhard sa Instituta za tehnologiju u Džordžiji, SAD, biosfera kakvu poznajemo prestaće da postoji za otprilike milijardu godina.

Sve ove promene neće se desiti odjednom. Sudbina Zemlje biće višestepena, sa fazama koje će postepeno uništavati uslove za život. To znači da kraj nije iza ugla – ali i da je život na Zemlji prolazna pojava.Ove studije, takođe, podsećaju da kiseonik nije obavezni pokazatelj života. U budućim potragama za vanzemaljskim svetovima, naučnici će morati da uzmu u obzir i planete koje nemaju kiseonik, jer i bez njega život može da postoji– samo ne onakav kakav mi poznajemo.link
 

Back
Top