Insekti kao hrana

Gledao sam na svoje oci mater, kako u suton kuhinjskim nozicem sa stijena struze ogrce i sirove ih prozdire.
Takav je otprilike i moj stav prema svemu - sisavca jedem, iako bi volio da ga ne jedem, zelio bi biti vegetarijanac, ali nikako histericni vegan.
Bube, pauke i ostale bestije ne zelim zvakati, ali radio bi to da moram.
Sto se tice stanovnika mora, ne preferiram njihovo meso, nije najukusnije, ali s gustom bi ih na ustrb svih drugih vrsti jeo.
Alienski su.
Tako ih i moja mater zdere.
Valjda zna sta valja.
 
Ovo me podseti na sestru dok je još bila poletarče... Nosila sam je kroz kuću, blesavila nešto sa njom, stala uza zid na kratko i čula: Boba-boba-boba...
Na vreme sam videla da je strpala ručicom u usta nešto i požurila da izvadim... pozamašnog pauka! Još je bio živ i srećom je nije ujeo :bljuc:.
Bila sam prva koja ju je uhvatila u ovome, ali ne i poslednja! Kad god je bilo ''boba-boba-boba'', znali smo da je nahvatala nekog živuljka kako u kući, tako i napolju.
''Boba'' je ostao interni naziv za paukove u užoj familiji.

Mislim, svesna sam da sam tokom svog života sigurno pojela nekolicinu insekata i paukova bez da znam, ali baš namerno ih ne bih jela...
 
Entomofagija - prehrana insektima

Inspirisan nedavnom postavkom člana @Lada u vezi tarantaula, da se osvrnemo na jestive insekti koji završe na trpezama širom sveta.

Pretpostavlja se da ima preko 1000 vrsta hranljivih insekata uključujući 235 vrsta leptira i moljaca, 344 vrsti tvrdokrilaca, 313 mrava, osa i pčela, 239 skakavaca, cvrčka i bubašvaba, 39 termita i 20 vrsta vilinog konjica.

U tabeli ispod navedena su prvih pet vrsta insekata koje ljudi konzumiraju širom sveta.

Red insekataUobičajeno imeStopa potrošnje širom sveta (%)
ColeopteraBube31
LepidopteraLeptiri, moljci18
HymenopteraPčele, ose, mravi14
OrthopteraSkakavac, skakavac, cvrčak13
HemipteraCikade, lisnatice, biljke10

Da bi se povećao interes potrošača za zapadna tržišta poput Evrope i Severne Amerike, insekti se prerađuju u neprepoznatljiv oblik, poput praha ili brašna.

Jestivi insekti se uzgajaju na specijaliziranim farmama insekata. U severnoameričkim, ali i evropskim zemljama, poput Holandije ili Belgije, insekti se proizvode prema strogim zakonima o hrani i higijenskim standardima za prehranu ljudi.

U EU, insekti spadaju u definiciju nove hrane kao sastojaka hrane izolovane od životinja, koju je dala Evropska komisija . Delovi insekata, npr. noge, krila ili glave, kao i celoviti insekti spadaju u ovu definiciju. Evropska agencija za sigurnost hrane trenutno pregleda informacije za nekoliko vrsta insekata.

Pogledajte prilog 779446


Da li ste nekada probali da jedete insekte? Kakva su vam iskustva?
nisam nikad i na ovom podneblju ne vidim smisao
pozicija nase drzave je takva da dobre hrane imamo u izobilju - i za stocarstvo i vocarstvo i povrtarstvo i ribarstvo idealno
insektima moraju da se hrane narodi prema kojima priroda nije bila izdasna
 
ovako nesto je mislim uobicajeno u jugoistocnoj Aziji... cak imaju i neke lizalice punjene njima

1280px-Insect_food_stall.JPG


1602623022524.png
hrskavo i hranljivo
 
Konzumiranje:
Buba “Gorgojo” se konzumiraju isključivo zive, ne grizu se, već se gutaju sa vodom, posle čega one pucaju u zeludcu i oslobađaju “kolotoksin” jer im smeta aminokiselina i onda pocinje njihovo lekovito dejstvo.
Prema navodima ljudi koji su imali iskustva sa ovim tretmanom, veruje se da ima jače dejstvo od morfijuma, stoga ukoliko pregrizete bubu, ona će ispustiti tečnost od koje će vam utrnuti jezik.
Način upotrebe:
Tretman podrazumeva svakodnesvno konzumiranje i to na sledeći naćin:
1.dan-1buba
2.dan-2bube
3.dan-3bube
….
70.dan-70buba
Zatim unazad
69.dan-69buba
68.dan-68buba
67.dan-67buba
…..
1.dan-1buba
U zavisnosti od stepena oboljenja moguće je započeti tretman sa 10, 20 ili 30 buba i svakog sledećeg dana dodavati po jednu.
Čuvanje:
Bube treba čuvati u staklenoj posudi nalik na teglu koja mora biti prekrivena tankom mrežicom tako da one mogu da dišu.
















a posle terapije bubama, lecite parazite
 
a posle terapije bubama, lecite parazite

Ne znam, dive, možda i leče.
Otvarač teme je preuzeo sa interneta podatke i zanimljivosti, ja sam mu samo podržala temu preuzimanjem podatka sa interneta.
A podatak kojeg sam se setil i izguglala, bio je popularan prošlih godina.

Što se parazita tiče, mogli bi svi redom početi antiparazatni tretman.
 
nisam nikad i na ovom podneblju ne vidim smisao
pozicija nase drzave je takva da dobre hrane imamo u izobilju - i za stocarstvo i vocarstvo i povrtarstvo i ribarstvo idealno
insektima moraju da se hrane narodi prema kojima priroda nije bila izdasna
upravo tako. U Kambodži su počeli masovno da jedu Tarantule i razne crve za vreme vladavine Kmer Ruža, 70-tih prošlog veka, kad je narod bukvalno umirao od gladi.
 
Čovek je legenda .Pogotovu ona epizoda kada se nabio u crknutu smrdljivu kamilu , neku lešinu od ko zna koliko dana , da mu bude toplo preko noći...To se ne zaboravlja,
Meni u poslednje vreme ide na živce, baš zbog toga što kad žvaće to radi sa poluotvorenim ustima da mu prska i curi na sve strane da još više zgadi gledaoce.
Ima da se nađu JNA filmovi o preživljavanju u prirodi koji su meni mnogo boljii u odnosu na te njegove.
 
Mleko bubasvabe


Jeste li ikada pomislili da u budućnosti umesto flaše kravljeg mleka iz svog frižidera možete izvaditi bocu mleka sa nalepnicom bubašvabe? Izgleda da će to jednog dana biti deo naše svakodnevice. Istraživači sa Univerziteta regenerativne medicine i matićnih ćelija u Indiji otkrili su da mleko koje proizvodi jedna vrsta bubašvabe sadrži izrazito hranljive proteinske kristale veoma korisne za ljudski organizam. Reč je o pacifičkoj bubi, čije je stanište u Australiji. Mleko ovog insekta daje energiju i korisnije je i do tri puta više nego kravlje.

Istraživači su objavili rezultate svojih studija 2016. godine, i u to vreme izazvali ogromnu senzaciju. Privukli su pažnju novim otkrićem i pocrtali da je mleko bubašvabe ekološki prihvatljivije od kravljeg mleka.

cucaracha_crop1599362560450.jpg_673822677.jpg


Za razliku od ostalih vrsta bubašvaba, ova pacifička buba ne leže jaja, a njeni mladunci se hrane ovim mlekom iako nisu sisari. Kristali u mleku bogati su proteinima, mastima, cinkom, gvožđem, kalcijumom i aminokiselinama.

Ova bubašvaba je najveća vrsta bubašvabe i živi u tropskim područjima Kvinslenda. Može narasti i do 8 centimetara i težiti do 35 grama. Ova vrsta živi čak i do 10 godina.

Iako vam se sama pomisao na to da mleko koje treba da pijete dolazi od bubašvabe uopšte ne dopada, što je sasvim razumljivo, nemojte se ustezati da počnete da ga konzumirate ukoliko bude jednog dana pušteno u prodaju. Veoma je zdravo, pre svega, a i ne mora da znači da je lošeg ukusa!
 

Back
Top