Ima li još uvijek usamljenih ljudi?

Zašto vlada mišljenje da ako muškarac ili žena izvjesno vrijeme nemaju partnera ili gomilu tobožnjih prijatelja, da se oni osjećaju usamljeno?
Postoji i kvalitetna samoća koju sami odaberemo.
Ja se ne osjećam usamljeno ako recimo nemam partnera, jer ne želim da sam s nekim tek toliko da bi se računalo evo je, nije sama. Isto važi za prijatelje. Biram ljude koji nisu nametljivi i u čijem se društvu prijatno osjećam. To može biti i jedan, dva prijatelja. Inače se užasavam gomile ljudi za koje bi mogla reći da su mi prijatelji.
 
Ima usamljenih koji se ne druže mnogo sa Al-om.

Šta misliš, da li Al može da pobedi usamljenost kod ljudi?
Slušaj, vidio na drugom forumu da ljudi svašta pitaju AI, pa i kako naći partnera npr. Isto tako čujem i uživo, kažu ljudi da im Chat GPT nalo olakšati stres. Pravo da kažem, tj da napišem, ne znam baš šta točno da mislim, ali mislim dosta o ovome...
 
Šta se podrazumeva pod usamljenošću?
Da li je to onaj neprijatni osećaj izolovanosti, koji sa sobom nosi tugu i stres?
Ili je to bukvalna izolovanost, gde se izbegava preveliki kontakt sa ljudima i gde se mnogo ne petljaju emocije?

Jer evo, lično se trudim da ne pravim veliki kontakt sa ljudima, niti uživo, niti preko interneta. To radim sa razlogom, jer mi prija ta vrsta ''usamljenosti''. Naravno, okružen sam malim brojem ljudi koje volim, nije to sad monaški život. Neko bi rekao da sam povučen i usamljen. Ja bih rekao da se ponašam precizno onako kako mi odgovara.
 
Šta se podrazumeva pod usamljenošću?

Kada si sam, ili u gomili ljudi a osećaš se usamljeno. Ne izolovano, više je tu osećaj nepripadanja.

Da li je to onaj neprijatni osećaj izolovanosti, koji sa sobom nosi tugu i stres?

Da. Imam utisak da je tuga veća.

Ili je to bukvalna izolovanost, gde se izbegava preveliki kontakt sa ljudima i gde se mnogo ne petljaju emocije?

Možda, ne znam.
 
Šta se podrazumeva pod usamljenošću?
Kada redovno nemaš s kim da proslaviš Novu Godinu niti svoj ili njen ili njegov rođendan. Kad godinama ideš na odmor sam i ne pregovoriš reč ni sa kime osim pozdravljanja sa nebitnim likovima na plaži ili onim ljubaznima na recepciajama. Ili AirB'n'B domaćinima. Kad nema ko da ti pruži čašu vode. Kada pročitaš 50 knjiga, pogledaš 8,000 filmova i poslušaš 500-600 albuma i to sve sam i posle razmenjuješ utiske jedino sa ljudima na raznim onlajn forumima. Kada nema ko da ti kaže da ti je nogavica uvučena u čarapu ili da nosiš majicu naopako pošto si se nabrzinu obukao. Kada doručkuješ, ručaš i večeraš sam. Tako nekako. Svi usamljeni ljudi imaju svoje, lične anegdote.
 
Misliš onih koji se ne druže ni s ljudima a niti s AI :think: e da ni s psima...
,,,ne mozhemo sve da svedemo pod spdolutnu usamljenost,,,
,,,kako i da je,,,svako mora na posao, mora do marketa, mora,,, hteo, ne hteo,,, da se vidi sa deo porodice,,,i ne, nije to neosamljenost,,,
,,, socijalni zhivot,,,sa svim svojim atributima im je takoreći nevidljiv,,,
,,,u zadnjih godina,,, posle korone,,, pojavio se sindrom biti sa nekom/im,,, a da su ljudi usamljeni,,,
,,,fizichka nedodirljivost dovodi i do mentalne nedodirljivosti koja producira usamljenost josh gora nego biti sam/a usamljen/a,,,
,,,a shto se tiche AI,,,to ih uvodi u virtuelnom svetu,,,najgora varijanta,,,
,,, a oni,,,sa kuchići a i machići ne moraju biti apriori usamljeni,,,jer susreti dok shetaju svoje ljubimce sreću sebi slichne i stvara se bliskost koja proizvodi i drugachije kontakte i izlaz iz usamljenosti,,,
 
Kada redovno nemaš s kim da proslaviš Novu Godinu niti svoj ili njen ili njegov rođendan. Kad godinama ideš na odmor sam i ne pregovoriš reč ni sa kime osim pozdravljanja sa nebitnim likovima na plaži ili onim ljubaznima na recepciajama. Ili AirB'n'B domaćinima. Kad nema ko da ti pruži čašu vode. Kada pročitaš 50 knjiga, pogledaš 8,000 filmova i poslušaš 500-600 albuma i to sve sam i posle razmenjuješ utiske jedino sa ljudima na raznim onlajn forumima. Kada nema ko da ti kaže da ti je nogavica uvučena u čarapu ili da nosiš majicu naopako pošto si se nabrzinu obukao. Kada doručkuješ, ručaš i večeraš sam. Tako nekako. Svi usamljeni ljudi imaju svoje, lične anegdote.
Postoje ljudi koji tako žive, ali uživaju u tome.
Sa druge strane, nekome je to velika tuga. Ne shvataju svi tu usamljenost isto, niti tek razumeju posmatrači sa strane.
 

Back
Top