- Poruka
- 390.531
Pan Piper ili Hvatač pacova iz Hamelina je lik iz legende nastale u gradu Hamelin, Donja Saksonija, Nemačka
U gradu Hamelnu, u nemačkoj pokrajini Saksoniji, pacovi su se razmnožili do te mere da je gradonačelnik, očajan, prihvatio ponudu čudnog neznanca: svirača obučenog u šarenu odeću, koji je obećao da će grad osloboditi svih pacova, za novčanu nadoknadu od hiljadu guldena.
Svirač je odradio dogovoreni posao: zvuk njegove magične frule odveo je pacove iz grada, sve do obližnje reke Veser, gde su se svi udavili
i Hameln je tako postao slobodan od ove napasti.
Međutim, gradonačelnik nije ispunio svoj deo pogodbe; priče se, u raznim verzijama, na tom mestu malo razlikuju: po jednim, on sviraču nije platio ništa; po drugim, dao mu je samo neku sitnu, beznačajnu sumu; po trećim, čak ga je optužio da je sam doveo pacove u grad, kako bi mogao da od njega iznudi veliki novac. Sasvim svejedno, svirač je je otišao ljut i obećao da će se osvetiti.
I zaista, nešto kasnije po priči, to se desilo na praznik Svetog Jovana i Pavla, 26. juna, kada su svi odrasli stanovnici Hamelna bili u crkvi, svirač se vratio, odeven u zeleno. Ovog puta je muzika njegove magične frule namamila decu koja su ostala u kućama – njih tačno sto trideset – da ga slede, izvan gradskih zidina, sve do pećine u koju su zajedno ušli, i posle ih više niko nikada nije video.Navodno, samo troje dece je izbeglo ovu tužnu sudbinu: jedno je bilo hromo, i nije moglo da hoda dovoljno brzo; drugo je bilo gluvo i nije čulo muziku gajdi; treće je bilo slepo i nije videlo ulaz u pećinu; njih troje su se vratili u grad i odraslima rekli šta se dogodilo.
Ova legenda je, u evropskom folkloru opstala preko sedam vekova i na nju često nailazimo u spisima raznih autora, od Getea i Braće Grim u nemačkoj, do Roberta Brauninga u viktorijanskoj engleskoj književnosti. U nekim njenim verzijama, deca nisu nestala u pećini, nego su odvedena u čudesno lepu zemlju na mitskoj planini Kopelberg u Transilvaniji (današnja Rumunija), ili su udavljena u reci Veser (kao i pacovi pre njih) ali sve ove varijacije su manje ili više irelevantne.
Ono sto je stvarno je da Hameln postoji i nije izmišljeno malo nemačko mesto: danas ima oko šezdesetak hiljada stanovnika. U njemu postoji ulica koja se zove Bungelosenstrasse (“ulica bez bubnjeva”) u kojoj su, po legendi, deca poslednji put viđena u gradu. Štagod bila stvarna, istorijska, istina iza legende, nju, naravno, više nikada nećemo saznati.Već sedam stotina trideset šest godina u ovoj ulici nisu dozvoljeni muzika i ples.
by Zoran Cicak/Wikipedija