Hurdi gurdi sa organom

Hardi-gurdi je gudački instrument koji proizvodi zvuk tako što se točak koji se okreće rukom, trlja o žice. Točak funkcioniše slično gudalu za violinu, a pojedinačne note koje se sviraju na instrumentu zvuče slično kao kod violine. Melodije se sviraju na klavijaturi koja pritiska tangente - male klinove, obično napravljene od drveta - na jednu ili više žica da bi promenila njihovu visinu. Kao i većina drugih akustičnih žičanih instrumenata, ima zvučnu ploču i šupljinu koja omogućava da se čuju vibracije žica.

Većina hurdi-gurdija ima više žica za trute, koje daju stalnu pratnju melodije, što rezultira zvukom sličnim zvuku gajda. Iz tog razloga, hurdi-gurdi se često koristi naizmenično ili zajedno sa gajdama. Najviše se koristi u oksitanskoj, aragonskoj, kajunskoj francuskoj, asturijskoj, kantabrijskoj, galicijskoj, mađarskoj i slovenskoj narodnoj muzici.

Jedna ili više žica dronova obično prolaze preko labavog mosta koji može proizvesti karakterističan udarni zujanje dok svirač okreće volan.
220px-0_Joueur_de_vielle_%C3%A0_roue_%C3%A0_Saint-Jean-des-Olli%C3%A8res.JPG

Ne samo neobican izgled,i zvuk.Podseca me na detinjstvo, kada sam slusala vergl
 
u Francuskoj, instrument je poznat kao vielle a roue (vielle a roue) ili jednostavno vielle (iako postoji još jedan instrument sa ovim imenom), dok je u francuskim govornim područjima Belgije poznat i na lokalnim dijalektima kao vierlerete / vierlete ili tiesse di dj'va ('konjska glava') [6]: 38 Flamanci i Holanđani ga zovu draailier, što je slično njegovom nemačkom nazivu Drehleier. Alternativno nemačko ime, Bauernleier, znači „seljačka lira“. U Italiji se zove ghironda ili lira tedesca, dok je u Španiji to zanfona u Galiciji, zanfona u Zamori, rabil u Asturiji i viola de roda u Kataloniji. Na baskijskom jeziku poznat je kao zarabete. U Portugalu se zove sanfona
SzerenyiTekero.jpg
 

Back
Top