Franjević podseća da su brojna genetska istraživanja neandertalaca sprovedena na temelju fosilnih uzoraka pronađenih u hrvatskoj pećini Vindija, jer su oni relativno mladi i dobro očuvani.
"U jednom od najvažnijih radova iz područja proučavanja fosilne hominidne DNK, koji je 2017. objavljen u časopisu "Science", korišćeni su uzorci iz Vindije. Rad je predvodio direktor Instituta za evolucijsku antropologiju Svante Pabo, a na njemu su među ostalima radili i mladi hrvatski naučnici Mateja Hajdinjak, Petra Korlević i Tomislav Maričić, koji su sve troje moji bivši studenti", ponosan je Franjević.
"Najvažniji zaključak tog rada bio je da su se neandertalci ukrštali s precima modernih neafričkih ljudi. U njemu je predstavljena sekvenca genoma starog od 50.000 do 65.000 godina iz uzoraka neandertalaca pronađene u pećini Vindiji u Hrvatskoj. Ta sekvenca je upoređena sa sekvencama gena dobijenim od altajskih neandertalaca, denisovaca te arhaičnih i modernih ljudi. Neandertalci su verovatno živeli u malim grupama i imali su nižu genetičku raznolikost od modernih ljudi. Bitni rezultati rada upućuju na to da se s vremenom povećao broj neandertalskih varijanti identifikovanih unutar populacija modernog čoveka, što podrazumeva da je među njima bilo ukrštanja. Osim toga, oni ukazuju na veći broj varijanti neandertalskog porekla povezanih s bolestima, koje su zaostale u savremenom evroazijskom genskom fondu", tumači Franjević.
https://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2021&mm=08&dd=26&nav_id=1911494
"U jednom od najvažnijih radova iz područja proučavanja fosilne hominidne DNK, koji je 2017. objavljen u časopisu "Science", korišćeni su uzorci iz Vindije. Rad je predvodio direktor Instituta za evolucijsku antropologiju Svante Pabo, a na njemu su među ostalima radili i mladi hrvatski naučnici Mateja Hajdinjak, Petra Korlević i Tomislav Maričić, koji su sve troje moji bivši studenti", ponosan je Franjević.
"Najvažniji zaključak tog rada bio je da su se neandertalci ukrštali s precima modernih neafričkih ljudi. U njemu je predstavljena sekvenca genoma starog od 50.000 do 65.000 godina iz uzoraka neandertalaca pronađene u pećini Vindiji u Hrvatskoj. Ta sekvenca je upoređena sa sekvencama gena dobijenim od altajskih neandertalaca, denisovaca te arhaičnih i modernih ljudi. Neandertalci su verovatno živeli u malim grupama i imali su nižu genetičku raznolikost od modernih ljudi. Bitni rezultati rada upućuju na to da se s vremenom povećao broj neandertalskih varijanti identifikovanih unutar populacija modernog čoveka, što podrazumeva da je među njima bilo ukrštanja. Osim toga, oni ukazuju na veći broj varijanti neandertalskog porekla povezanih s bolestima, koje su zaostale u savremenom evroazijskom genskom fondu", tumači Franjević.
https://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2021&mm=08&dd=26&nav_id=1911494