http://www.021.rs/story/Info/Srbija/150576/Hrana-puna-pesticida-u-Srbiji-prolazi-kontrole.html
Nijedna jabuka u Srbiji nije stopostotno ispravna hrana za najmlađe.
Ovakvu poruku mogli smo da izvučemo iz "afere Juvitana", kada je u kašicama od voća pronađena povećana koncentracija pesticida. Ti otrovi nalazili su se i u voću od kojih je pravljena dečja hrana, ali su ti nivoi, prema našim pravilima, bili u dozvoljenim granicama. Jabuke, šljive i drugi plodovi pretvoreni su u kašice, a nivo pesticida dozvoljen u dečjim namirnicama je znatno niži od onog koji je predviđen propisima za voće.
Tako su sanitarni inspektori "Svislajonu" dali "zeleno svetlo" u kontroli voća, ali su im zabranili proizvodnju posle provere kašica spremljenih od te sirovine.
Kako, za Novosti kaže dr Zoran Panajotović, pomoćnik ministra zdravlja za sanitarno-inspekcijski nadzor, ulazne sirovine su ispunjavale kriterijume, ali su za dalju proizvodnju dečje hrane standardi u pogledu količine pesticida stroži.
"Po Zakonu o bezbednosti hrane, proizvođač je dužan da stavlja u promet hranu koja je bezbedna i snosi isključivu odgovornost za ispravnost proizvoda, kako u pogledu sirovina, tehnološkog procesa proizvodnje. Kontrola dečje hrane koja se uvozi radi se redovno, a obuhvaćeni su svi proizvođači", ističe Panajotović.
Upotrebu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji kontroliše fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede. Oni tvrde da od oko 4.000 kontrola, kod poljoprivrednih proizvođača, uvoznika, izvoznika i distributera voća i povrća, nije pronađen nijedan neispravan uzorak.
"Kontrola upotrebe sredstava za zaštitu bilja obavlja se na osnovu godišnjeg plana. Kontroliše se i vođenje evidencije o upotrebi pesticida. Na ovaj način proverava se i sledljivost kroz koje se može utvrditi odgovornost u slučaju nastanka problema oko povećanih koncentracija sredstava za zaštitu bilja", objašnjavaju u Upravi za zaštitu bilja za Novosti.
Prskanje samo pod nadzorom
Upotreba pesticida u zaštiti voća i povrća je veoma kompleksna i rizična jer se radi o plodovima koji se odmah nakon berbe konzumiraju, a deo ide u preradu, objašnjava Julka Toskić, inženjer zaštite bilja i prehrambenih proizvoda u "Delta agraru".
"Uzrok problema može biti i u tome u kojim laboratorijama se rade analize. U Srbiji postoji samo nekoliko koje imaju opremu koja omogućava nalaženje širokog opsega aktivnih materija pesticida. Za svaki pesticid zakonom je propisana doza primene, kao i broj dana koji mora da prođe od poslednjeg tretmana do berbe", kaže Toskićeva i dodaje da se taj period kreće od 28, pa do tri dana pred berbu kod sredstava za zaštitu bilja novije generacije.
Ako se uzme u obzir da je sirovina imala "dozvoljene" količine opasnih pesticida za odrasle, znači li to da bi po prodavnicama i pijacama trebalo odvojeno da se prodaje voće i povrće? Sa manje pesticida za decu, sa više za odrasle. Ili je problem u našoj neusklađenoj regulativi, koja nije do kraja definisana. Možda i u detaljnijoj kontroli sredstava za zaštitu bilja, ko uvozi i od koga u svetu nabavlja hemijska sredstva.
Podsetimo, vlasnik "Svislajona" Rodoljub Drašković naveo je da će ugasiti ceo asortiman kašica i sokova koji se proizvodi od voća iz Srbije, sve dok mu Ministarstvo poljoprivrede ne da garanciju da je u ovoj zemlji moguće obezbediti zdravstveno ispravnu sirovinu za proizvodnju dečje hrane.
"Zemljište je kontaminirano. Ako mi Ministarstvo poljoprivrede da pisanu garanciju da se u ovoj zemlji proizvodi zdravo voće, mi ćemo ponovo u 'Juvitanu' vratiti sokove i kašice za decu. Neka mi Ministarstvo poljoprivrede preporuči proizvođače od kojih se može kupiti zdravstveno ispravno voće za proizvodnju dečje hrane", kaže Drašković.
Nije ni čudo što nam Rusi sve češće na granici vraćaju voće proizvedeno kod nas.Inspekcija kontroliše proizvode.Da li neko kontroliše inspekciju?
Nijedna jabuka u Srbiji nije stopostotno ispravna hrana za najmlađe.
Ovakvu poruku mogli smo da izvučemo iz "afere Juvitana", kada je u kašicama od voća pronađena povećana koncentracija pesticida. Ti otrovi nalazili su se i u voću od kojih je pravljena dečja hrana, ali su ti nivoi, prema našim pravilima, bili u dozvoljenim granicama. Jabuke, šljive i drugi plodovi pretvoreni su u kašice, a nivo pesticida dozvoljen u dečjim namirnicama je znatno niži od onog koji je predviđen propisima za voće.
Tako su sanitarni inspektori "Svislajonu" dali "zeleno svetlo" u kontroli voća, ali su im zabranili proizvodnju posle provere kašica spremljenih od te sirovine.
Kako, za Novosti kaže dr Zoran Panajotović, pomoćnik ministra zdravlja za sanitarno-inspekcijski nadzor, ulazne sirovine su ispunjavale kriterijume, ali su za dalju proizvodnju dečje hrane standardi u pogledu količine pesticida stroži.
"Po Zakonu o bezbednosti hrane, proizvođač je dužan da stavlja u promet hranu koja je bezbedna i snosi isključivu odgovornost za ispravnost proizvoda, kako u pogledu sirovina, tehnološkog procesa proizvodnje. Kontrola dečje hrane koja se uvozi radi se redovno, a obuhvaćeni su svi proizvođači", ističe Panajotović.
Upotrebu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji kontroliše fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede. Oni tvrde da od oko 4.000 kontrola, kod poljoprivrednih proizvođača, uvoznika, izvoznika i distributera voća i povrća, nije pronađen nijedan neispravan uzorak.
"Kontrola upotrebe sredstava za zaštitu bilja obavlja se na osnovu godišnjeg plana. Kontroliše se i vođenje evidencije o upotrebi pesticida. Na ovaj način proverava se i sledljivost kroz koje se može utvrditi odgovornost u slučaju nastanka problema oko povećanih koncentracija sredstava za zaštitu bilja", objašnjavaju u Upravi za zaštitu bilja za Novosti.
Prskanje samo pod nadzorom
Upotreba pesticida u zaštiti voća i povrća je veoma kompleksna i rizična jer se radi o plodovima koji se odmah nakon berbe konzumiraju, a deo ide u preradu, objašnjava Julka Toskić, inženjer zaštite bilja i prehrambenih proizvoda u "Delta agraru".
"Uzrok problema može biti i u tome u kojim laboratorijama se rade analize. U Srbiji postoji samo nekoliko koje imaju opremu koja omogućava nalaženje širokog opsega aktivnih materija pesticida. Za svaki pesticid zakonom je propisana doza primene, kao i broj dana koji mora da prođe od poslednjeg tretmana do berbe", kaže Toskićeva i dodaje da se taj period kreće od 28, pa do tri dana pred berbu kod sredstava za zaštitu bilja novije generacije.
Ako se uzme u obzir da je sirovina imala "dozvoljene" količine opasnih pesticida za odrasle, znači li to da bi po prodavnicama i pijacama trebalo odvojeno da se prodaje voće i povrće? Sa manje pesticida za decu, sa više za odrasle. Ili je problem u našoj neusklađenoj regulativi, koja nije do kraja definisana. Možda i u detaljnijoj kontroli sredstava za zaštitu bilja, ko uvozi i od koga u svetu nabavlja hemijska sredstva.
Podsetimo, vlasnik "Svislajona" Rodoljub Drašković naveo je da će ugasiti ceo asortiman kašica i sokova koji se proizvodi od voća iz Srbije, sve dok mu Ministarstvo poljoprivrede ne da garanciju da je u ovoj zemlji moguće obezbediti zdravstveno ispravnu sirovinu za proizvodnju dečje hrane.
"Zemljište je kontaminirano. Ako mi Ministarstvo poljoprivrede da pisanu garanciju da se u ovoj zemlji proizvodi zdravo voće, mi ćemo ponovo u 'Juvitanu' vratiti sokove i kašice za decu. Neka mi Ministarstvo poljoprivrede preporuči proizvođače od kojih se može kupiti zdravstveno ispravno voće za proizvodnju dečje hrane", kaže Drašković.
Nije ni čudo što nam Rusi sve češće na granici vraćaju voće proizvedeno kod nas.Inspekcija kontroliše proizvode.Da li neko kontroliše inspekciju?
