Hiperid

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
334.260
Arte_romana,_iperide,_II_sec._ca..JPG


Hiperid (grč. Ὑπερείδης, 390—322 pre Hrista) je bio istaknuti atinski državnik, orator i logograf. Bio je zajedno sa Demostenom istaknuti pripadnik antimakedonske stranke u Atini.

Rani život

Rođen je 390. pre Hrista kao sin od Glaukipa. Studirao je kod Platona i kod Isokrata. U isto vreme je studirao kad i Likurg iz Atine. Svoju karijeru je započeo kao logograf, tj. kao profesionalni pisac govora za suđenja. Hiperid je postao čuveni orator(govornik). Napisao je 52 govora.

Ulaz u politiku

Svoju političku karijeru započeo je napadom na političara Aristofona 363/2. pre Hrista. Optužio je za zloupotrebe Aristofona, koji je tada bio jedan od najuticajnijih ljudi Atine. Tokom 360. pre Hrista tužio je Autokla za izdaju. Veliku popularnost stekao je suprostavljajući se Filipu II Makedonskome i njegovima hegemonističkim namerama. Slagao se sa Demostenom i zajednički su delovali sa antimakedonskih pozicija. Jedan od njegovih najpoznatijih procesa bilo je suđenje Filokratu 343. pre Hrista. Filokrat je bio promakedonski orijentisan, pa su Demosten i Hiperid našli način da ga uklone sa političke scene.

Jedan od vođa antimakedonske stranke

Nakon bitke kod Heroneje 338. pre Hrista predložio je da se oslobode robovi i da se dagrađansko pravo meticima, a sve sa ciljem da se Atina lakše obrani. Međutim njegov predlog nije dočekan sa odobravanjem, tako da nije jasno da li je ikada sproveden. Zalagao se da se pomogne Tebi, koja se pobunila 336/5 protiv Aleksandra Velikoga, koji je bio odsutan na severu u ratu protiv Iliira i Tračana. Aleksandar Makedonski je 335. pre Hrista nakon razaralja Tebe tražio od Atinjana da mu isporuče 8 (ili 10) vođa antimakedonske struje u Atini. Među njima su bili Demosten i Likurg iz Atine. Po Arijanu i Hiperid je na toj listi, ali po Plutarhu Hiperid nije nabrojan. Na insistiranje Fokiona i Demada Aleksandar je odustao od te kazne.

Harpalova afera

Aleksandrov rizničar Harpal je proneverio ogromnu količinu novca, pa je pobegao u Evropu sa 5.000 talanata i 6.000 najamnika, koje je ostavio na Peloponezu. Sa delom opljačkanoga novca je otišao u Atinu, gde je tražio utočište. U Atinu je došao samo sa 700 talanata. Kad je ipak primljen u Atini Demosten i Fokion su se zalagali da se Harpal uhapsi, a Hiperid se tome protivio. Antipatar i Olimpijada su tražili od Atinjana da ga izruče. Demosten je promenio mišljenje nakon što je od Harpala primio mito. Kada je Harpal pobegao iz Atine Areopag je vršio istragu i tada su optužili Demostena da je uzeo 20 talanata. Tokom suđenja Demostenu Hiperid je govorio da Demosten nije prijavio ogromni manjak, jer ga je Harpal podmitio. Demosten je bio kažnjen novčanom kaznom od 50 talanata i zatvorom, ali uspeo je da pobegne iz zatvora.

Lamijski rat

Kada je 323. pre Hrista umro Aleksandar Veliki Hiperid se isticao svojom mržnjom prema Aleksandru. Tokom 323. pre Hrista Hiperid je krenuo u misiju po Peloponezu da bi nagovarao na ustanak protiv Makedonije. Atina je uz pomoć Harpalovoga novca započela Lamijski rat. Najpre su dali Leostenu da započne rat uz pomoć grčkih najamnika sa rta Tenara, a onda su mu poslali i atinsku vojsku. Leosten je pobedio Antipatra i držao ga je pod opsadom u gradu Lamiji. Kada je Leosten poginuo prilikom opsade Lamije Hiperid je održao veliki govor njemu u čast. Antipatar je 322. pre Hrista pobedio vojsku grčkih saveznika u bici kod Kranona. Nakon toga krenuo je prema Atini.

Smrt

Antipatar je tražio od Atinjana da mu predaju Demostena i Hiperida. Hiperid i Demosten su pobegli iz grada. Atinska narodna skupština je odgovorila na makedonski zahtev, pa je na podsticaj Demada osudila najistaknutije antimakedonske agitatore na smrt. Hiperid je potražio utočište u svetilištu u Egini zajedno sa Himerejem, bratom Demetrija Faleronskoga.Međutim potera nije poštovala svetost azila, nego ih je uhapsila u svetilištu i poslali su ih Antipatru. Hiperidu je pre pogubljenja bio odsečen jezik.

Suđenje Frini

Frina je bila čuvena grčka hetera (kurtizana). Bila je optužena za skrnavljenje Eleuzijskih misterija, pa se pojavila pred sudom na Areopagu. Hiperid je bio njen ljubavnik, pa je tokom toga suđenja bio njen branilac. Iako je Hiperid bio jedan od najsposobnijih oratora izgledalo je da Frina ipak gubi spor i da će biti osuđena. Pretila joj je smrtna kazna. Hiperid joj je pred porotom skinuo haljinu. Impresionirani njenom ljepotom suci su odlučili da je oslobode svih optužbi. U to doba lepota se smatrala darom bogova.
(wikipedija)

Žan Leon Žerom:"Frina pred Areopagom",1861.

Clip.jpg
 
Suđenje Frini

Frina je bila čuvena grčka hetera (kurtizana). Bila je optužena za skrnavljenje Eleuzijskih misterija, pa se pojavila pred sudom na Areopagu. Hiperid je bio njen ljubavnik, pa je tokom toga suđenja bio njen branilac. Iako je Hiperid bio jedan od najsposobnijih oratora izgledalo je da Frina ipak gubi spor i da će biti osuđena. Pretila joj je smrtna kazna. Hiperid joj je pred porotom skinuo haljinu. Impresionirani njenom ljepotom suci su odlučili da je oslobode svih optužbi. U to doba lepota se smatrala darom bogova.
(wikipedija)
Фрина или Фрине је била вероватно најпознатија куртизана/хетера старе Грчке, чувена по својој лепоти, као и по бројним и веома познатим љубавницима, које је искористила да се, као поносна Беоћанка, “одужи” Македонцима, због којих је њена Беотија платила скупу цену свог отпора, а Теба била срушена до темеља. кажу да је своје велико богатство дала да се поново подигну зидови Тебе, и да се на њима напише- што Александар, краљ, разори, то Фрине, хетера, обнови. :lol: осветила се она и Александровом оцу Филипу, победнику код Херонеје, тако што је њена позлаћена статуа, дело чувеног Пракситела (још једног од њених љубавника), постављена у Делфима, одмах до статуе македонског Краља, освајача Грчке :lol: каква суптилна, женска освета.
 

Back
Top