Hipatija iz Aleksandrije

" Nista ne ucis u svom zivotu ako mislis da si uvek u pravu. "

- Ako nisi spreman na prosirivanje, ponekad i potpunu promenu, misljenja ne mozes spoznavati dublju istinu. Istina se, cesto, svodi samo na realizovano i otkriveno znanje. Medjutim, istina je kompleksnija. Sadrzi i nerealizovano i neotkriveno znanje. Njega postajemo svesni kroz mudrost ili kroz beskonacni potencijal smisla koji se nalazi u sustini samog zivota.

Znanje kojem nedostaje mudrost je zaslepljeno vlastitim znacajem. Smatra da je dostiglo konacnu istinu i da je nepogresivo. Zato je zatvoreno i ograniceno. Znanje koje ima mudrost je otvoreno. Svesno je beskonacnog karaktera istine, a time i nephodnosti stalnog ucenja ili rasta i razvoja.

Sokrat je najpoznatiji filozof koji je ukazao na tu pojavu. Pored njega treba pomenuti i Hipatiju iz Aleksandrije. Ona je jedna od retkih zena kojoj je bilo dostupno obrazovanje uz oca matematicara. Zapazivsi njenu nadarenost i inteligenciju poducavao je matematici i astronomiji. Kasnije je osnovala i neoplatonisticku skolu u kojoj su se okupljali napredni i slobodni mislioci.

U to vreme je bilo dosta verskih i politickih nadmetanja i borbe za prevlast, pa je mnogima smetala njena ostroumnost i iskrenost. Optuzili su je da je kriva za sukob izmedju aleksandrijskog biskupa Cirila i rimskog prefekta Oresta. Nahuskani i razbesneli hriscani su je izvukli iz kocija, odvukli u crkvu, skinuli do gola i tukli s opekama i razbijenom grncarijom sve dok je nisu ubili. Mada su njena dela izgubljena o njima se delimicno zna preko njenih ucenika. Neke od njenih izreka:

"Zivot je odmotavanje i sto dalje putujemo vise razumemo istinu. Razumevanje stvari koje su pred nasim vratima je najbolja priprema za razumevanje onih koje se dalje odvijaju."
----
"Zadrzite vase pravo na misljenje, jer je cak i pogresno razmisljanje bolje od nerazmiljsnja."
-------------
"Sve formalne dogmatske religije su pogresne i osobe koje postuju sebe nikada ne smeju da ih prihvate kao konacne."
-------
"U stvari, covek ce se odmah boriti za sujeverje isto kao i za istinu - cesto i vise, buduci da je praznoverje toliko neopipljivo da ga ne mozete opovrgnuti, dok je istina shvatanje koje se menja."
 
Hipatija,mučenica filozofije i jedna od žrtava mizoginije i fanatizma karakterističnog za abrahamske religije. Drago mi je što je se neko sjetio. Mislim da je o njoj kod nas prva pisala Ksenija Atanasijević, koja je živjela u nešto prosvećenije vrijeme pa joj se nije desilo što i Hipatiji iako je iskusila dosta ponižavanja od strane muških kolega na Velikoj Školi. Zapravo, uz svu darovitost, teško bi žena onda dobila katedru za filozofiju da joj mentor nije bio Branislav Petronijević.
 

Back
Top