Himne države i naroda diljem sveta

Bože pravde, ti što spase od propasti do sad nas".
Ovako se završava alegorijski pozorišni komad Markova sablja iz 19. veka, u kojem se prvi put pojavila pesma Bože pravde, danas himna Srbije.
„To je bilo vreme kada je Srbija sticala nezavisnost od Otomanskog carstva", kaže istoričar Srđan Cvetković sa Instituta za savremenu istoriju.
„Jovan Đorđević je test napisao motivisan satiričnom Zmajevom pesmom Jututunska narodna himna".
Reč je o himni za koju Cvetković kaže da je „jedinstven primer kako parodija i satira može da postane dostojanstvena pesma".
 
Nezvanična himna Engleske
Jerusalem
Pesmu (poemu) je napisao Vilijam Blejk (duhovna vizija, vapaj za Bogom) a muziku dosta kasnije kompozitor Peri (u vreme ww1 kad je sve krenulo nizbrdo, da bi se podigao moral i tek tad je Jerusalem dobio muzičku obradu)

Meni se jako sviđa jer je lepa muzika a Blejkove reči su divne

zanimljivo
 
Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna."Marseljezu" je skladao Claude Joseph Rouget de Lisle u noći sa 25. na 26. travnja 1792. godine, tijekom objave rata Austriji u Strasbourgu. Prvobitno se zvala "Chant de guerre pour l'armée du Rhin", tj. "Ratna pjesma Rajnske vojske" i bila je posvećena grofu Nicolasu Luckneru, zapovjedniku i guverneru Strasbourga. Dobila je ime 30. srpnja 1792. godine, jer se pjevala prilikom ulaska 500 dragovoljaca iz Marseillea u Pariz.Dana 14. srpnja 1795. Marseljeza je proglašena državnom himnom Francuske.


 
Hatikva-u je napisao galicijski pesnik Naftali Herc Imber u Jašiju 1871. kao pesmu od devet strofa koju je nazvao Tikvatenu (Naša nada).

1897., na prvom cionističkom kongresu, postala je himna cionizma; kasnije ju je aranžirao kompozitor Paul Benhajm, sa muzikom zasnovanom na rumunsko-jevrejskoj narodnoj pesmi.

Kasnije je tekst izmenjen više puta do konačnog oblika koji je dobio 1948. kada je nastala država Izrael i kada je ova pesma postala njena himna.

U sadašnjem obliku, pesma se sastoji samo iz jedne strofe i refrena originalne pesme. Najvažnija promena koja se desila u tekstu je da Jevreji više ne teže ka povratku u Cion, već da stvore slobodnu državu u njemu.


 
Hino Nacional Brasileiro" (srpskohrvatski: "Brazilska nacionalna himna") je državna himna Brazila. Glazbu je 1831. godine komponirao Francisco Manuel da Silva, a do 1922. godine, kada je predsjednik Epitácio Pessoa dekretom ozvaničio tekst kojeg je 1909. napisao Osório Duque-Estrada, imala je barem dvije neslužbene verzije teksta. Estradin izvorni tekst je također izmijenjen prije nego je 1922. godine postao službenim.

Tekst himne stilom podsjeća na parnasovstvom, dok sadržajno dočarava romantičarski sentiment.

 
Poslednja izmena:

Back
Top