Heroine stripa nekad i sad

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Strip je oduvek bio tanak kada su u pitanju jaki ženski likovi, ali sa sazrevanjem devete umetnosti i sa sve više autorki, karikaturista, ali pre svega scenarista, heroina koje podjednako mogu da tepaju i vole, polako preuzimaju ovu industriju svuda. svet. Ove promene privlače novu, odnosno žensku publiku, iako se može reći da je proces možda krenuo drugim putem, odnosno da njihova potražnja za ovakvim naslovom i njihovim glumcima forsira njihovu produkciju.
wp0887a10e.jpg

https://impulsportal.net/images/slikeKultura/alter/wp0887a10e.jpg
 
Lepa kao Afrodita, mudra kao Atina, brza kao Merkur i jaka kao Herkul – Čudesna žena je decenijama bila ideal i zlatni standard žena u američkim mejnstrim stripovima, a time i širom sveta, negde na sredini između protofeminističkih ikona i oskudno odevene bombe. Iako na površini, ova moćna polubogica koja je stvorena 1941. godine da razbije „muški klub” superheroja poput Betmena i Supermena, stoji rame uz rame sa njima, ogroman broj za muške strip junake neobičnih situacija u kojima je zatekla sama je suptilno podvukla stav o nesposobnosti žena da se suoče sa ozbiljnim izazovima.

Na primer, zanimljivo je primetiti da je jedan od rekvizita koje koristi magični laso, a da je njegov vlasnik zabrinjavajuće često vezan istim u scenama koje se graniče sa fetišizmom. I sve to pred očima Comics Code Authority, cenzurnog tela koje je kontrolisalo američku strip industriju na principima visokih moralnih principa od 50-ih do 2000-ih.
 
Elektra

Možda tek dolaskom nove generacije, pre svega britanskih strip pisaca na američku scenu i revolucijom koju su izazvali 80-ih i 90-ih, dobijamo autentične i originalne ženske likove kao što je, na primer, Smrt u peščanom čoveku Nila Gejmana. urbani mračniji sa „ubitačnim” smislom za humor i optimističnim pogledom na svet. Tu je i „Prometeja” kultnog autora Alana Mura, ili Lala O’Hara, devojka Džesija Kastera, propovednika u misiji protiv Boga, iz istoimenog stripa Garta Enisa, vešta oružjem. Preuzevši zadatak da osveže klasične superheroine poput Supergirl, Catwoman ili Elektre, ove nove kreativne snage konačno su im dale šansu da razviju svoj puni potencijal i izađu iz senke svojih muških „kolega”.

Konačno, zahvaljujući konstruktivnoj kritici kao što je Princip Štrumpfete, termin koji je skovala feministkinja Kejt Polit 1991. da opiše situacije u stripovima i crtanim filmovima u kojima se muškom timu dodaje usamljeni, stereotipno predstavljen ženski glumac, a procenat ženskih likova u američkom stripu uopšte, značajno se povećao u poslednje dve decenije.

S druge strane, evropski strip je bio mnogo slobodniji mnogo pre američkih, a brojni uglavnom oku ugodni ženski likovi za sve uzraste mogu se naći razbacani po albumima i mesečnim sveskama italijanskih, francuskih, španskih i jugoslovenskih i bivših Jugoslovenski strip. Od Serpijerijeve Druune zanosnih oblina, preko Valterijeve Nataše, do ultimativnog superheroja – Mačje kandže našeg Baneta Kerca, evropske strip heroine bile su seksualno emancipovane žene, mnogo više od pukih predmeta muških fantazija, a štaviše smeštene u priče i okolnosti koje su jedva mogao da pređe okean.
 
Josei

Specifična je pozicija strip junakinja u Japanu, zemlji sa verovatno najjačom strip kulturom na svetu, gde mange dominiraju kao štivo omiljeno i u podzemnoj železnici i na policama biblioteka. U zemlji izlazećeg sunca su otišli korak dalje u specijalizaciji prema ciljnim publikama, te već decenijama postoje stripovi koji su recimo namenjeni devojčicama, takozvani “shoujo manga” i koji su se razvili iz časopisa za tinedžerke tokom 20 veka. Ti magazini su se bavili trendovima i temama zanimljivim mladima, i pored romantičnih kratkih priča i modnih ilustracija, imali su i odgovarajuće stripove u nastavcima.

Ipak, 1953, “Bog mange” Osamu Tetzuka, autor legendarnog Asto Boy-a je preuzeo na sebe da osmisli jedan od najpopularnijih serijala ovog žanra - Princess Knight, priču o mladoj princezi Sapphire, borcu za pravdu koja se celog života pretvara da je dečak jer se tron izmišljenog kraljevstva u kojem živi nasleđuje po muškoj liniji. Ovaj potez je žanr podigao na viši nivo, doneo duže, kompleksnije zaplete i smelije teme sukoba polova.

U Japanu ne prave samo stripove za decu, već i za ciljne grupe “seinen” – odrasle muškarce, i “josei” – odrasle žene. Stoga su još zrelije teme i zapleti i kroz razne serijale razvijane osvešćene i moderne junakinje upravo u ovoj zemlji, u ogromnoj i raznolikoj produkciji stripa, više nego bilo gde drugde, mogli da se ostvare tokom godina.

Najzad, vredi istaći da je preokret u svetu stripa pomenut na početku teksta takođe označio i veću zastupljenost stripova koji se bave nekim samo naizgled običnim, životnim temama, i da perjanicu takvog “stripa za odrasle” nose upravo ženski autori i ženski likovi. Persepolis Mardžan Satrapi je pokazao kako je biti žena koja odrasta u fundametalističkom društvu kakav je Iran 80-ih, Love and Rockets braće Hernandez u naizmeničnim pričama postavlja svoje junakinje naspram robota-ubica i uplakanih beba, dok su Stranci u raju Terija Mura najbolji primer stripa koji klasične motive ljubavi, neverstva i braka čini novim i svežim.

I, iako Meri Džejn, Spajdermenova devojka, u skorašnjoj figuri koju je na tržište izbacio izdavač Marve,l i dalje pere na ruke njegov kostim sva srećna i nameštena u izazovnu pozu, “plastično” oličavajući seksističku poziciju žene u stripu čak i danas sve gore navedeno nam ukazuje da to vreme polako i zasigurno prolazi i da će čovek-pauk uskoro konačno morati da nauči da koristi mašinu za veš.

Izvor Pavle Zelic/CreativeArtMagazine
 

Back
Top