Gubitak muškog stanovništva Srbije u Prvom svetskom ratu

RickRoss

Buduća legenda
Poruka
32.700
Autorska.

Često sam (a verujem i vi) nailazio na razne osobe koje iznose podatak da je u Prvom svetskom ratu Srbija izgubila 40-60% muškog življa, što bi predstavljalo demografsku katastrofu i prosečna udata žiteljka Srbije bi morala da rađa više od 3 dece da bi prirodni priraštaj bio barem na 0, jer bi 50% žena ostalo bez partnera sa kojim bi imale decu, te je trebalo i taj zaostatak nadoknaditi.
Da je procenat stradalog muškog življa Srbije verovatno naduvan govori i popis iz 1921. po kojem je u Srbiji živelo 2 007 331 muškaraca i 2 122 307 žena što je veoma mala razlika, posebno ako se uzme u obzir da je pre 3 godine bio veliki rat, a u ratu muškarci stradaju u većem broju.
Zapravo osim Bosne i Hercegovine sve regije u Kraljevini su imale manjak muškaraca u odnosu na žene. Čak najveća proporcionalna razlika između žena i muškaraca nije bila u Srbiji, nego u Sloveniji i to ubedljivo. U Sloveniji je na 1 ženu išao 0,911 muškarac. U Srbiji je na 1 ženu išao 0,945 muškarac, približno koliko i u Hrvatskoj (0,95).

Kako je za 3 godine uspela gotovo u potpunosti da se ''zakrpi'' ta rupa od 50% nedostajućih muškaraca u Srbiji? Da li je taj podatak zapravo jedan od naših mitova? Da bi bio istinit jedino objašnjenje je da su i žene stradale u sličnom procentu i broju.

slika.png
 
Миле Бјелац је пре 2 године издао чланак на тему свих бројки које су "у оптицају":

https://www.researchgate.net/public...Prvom_svetskom_ratu_-_kontroverze_oko_brojeva

Постоји и чланак Милоша Јагодића који се бави компарацијом реалних и демографских губитака у односу на пописе 1910/1921 али га не налазим брзинском претрагом
 
Autorska.

Često sam (a verujem i vi) nailazio na razne osobe koje iznose podatak da je u Prvom svetskom ratu Srbija izgubila 40-60% muškog življa, što bi predstavljalo demografsku katastrofu i prosečna udata žiteljka Srbije bi morala da rađa više od 3 dece da bi prirodni priraštaj bio barem na 0, jer bi 50% žena ostalo bez partnera sa kojim bi imale decu, te je trebalo i taj zaostatak nadoknaditi.
Da je procenat stradalog muškog življa Srbije verovatno naduvan govori i popis iz 1921. po kojem je u Srbiji živelo 2 007 331 muškaraca i 2 122 307 žena što je veoma mala razlika, posebno ako se uzme u obzir da je pre 3 godine bio veliki rat, a u ratu muškarci stradaju u većem broju.
Zapravo osim Bosne i Hercegovine sve regije u Kraljevini su imale manjak muškaraca u odnosu na žene. Čak najveća proporcionalna razlika između žena i muškaraca nije bila u Srbiji, nego u Sloveniji i to ubedljivo. U Sloveniji je na 1 ženu išao 0,911 muškarac. U Srbiji je na 1 ženu išao 0,945 muškarac, približno koliko i u Hrvatskoj (0,95).

Kako je za 3 godine uspela gotovo u potpunosti da se ''zakrpi'' ta rupa od 50% nedostajućih muškaraca u Srbiji? Da li je taj podatak zapravo jedan od naših mitova? Da bi bio istinit jedino objašnjenje je da su i žene stradale u sličnom procentu i broju.

Pogledajte prilog 1429496

Niko nije tvrdio da je umrlo oko pola svih muškaraca, već radno sposobnih. Dakle, bez dece i bez starih.
 
Niko nije tvrdio da je umrlo oko pola svih muškaraca, već radno sposobnih. Dakle, bez dece i bez starih.
Opet to ne odgovara podacima iz popisa jer je odnos između muškaraca i žena u Srbiji 1921. bio bliži nego u Sloveniji i približan Hrvatskoj i Vojvodini.
Na osnovu tog popisa ispada da Srbija nije prošla kroz demografsku katastrofu. Pogotovo ne u odnosu na ostale statističke regije.
 
Po ovome ispada da je Crna Gora grdnije prošla od Srbije.

Pa početak XX veka je jedna prava pravcata demografska katastrofa za Crnu Goru. Jagodićev rad o procenama smanjenja Srba:

demografskij.jpg


Pravoslavni živalj Crne Gore (bez novih krajeva) posle Balkanskih i PSR ima za 41,49% manje stanovništva nego što bi trebalo 1921. godine.
 
Opet to ne odgovara podacima iz popisa jer je odnos između muškaraca i žena u Srbiji 1921. bio bliži nego u Sloveniji i približan Hrvatskoj i Vojvodini.
Na osnovu tog popisa ispada da Srbija nije prošla kroz demografsku katastrofu. Pogotovo ne u odnosu na ostale statističke regije.
Jeste. Pre prvog svetskog rata je broj muškaraca u Kraljevini Srbiji bio bezmalo 100,000 veći od broja žena, a 1921. je bilo 259,000 muškaraca manje. Kad izuzmemo broj prirodnih smrti i prirodni priraštaj tokom i tri godine nakon rata došli bismo do nekog broja da je od rata stradalo najmanje 259,000 muškaraca u predkumanovskoj Srbiji ako ne i više, što je kao što vidiš 16% populacije. Zamisli da danas u nekoj zemlji pogine 16% stanovništva.
 
Ovde ima problema sa statistikom. Pod južnom Srbijom se podrazumeva Kosovo i Makedonija, međutim ovaj predratni popis je turski i broj od 220,000 stanovnika manje ne uključuje ratne gubitke samo već i broj Albanaca i Turaka koji su napustili Makedoniju 1912/13 i otišli u Tursku, kao i makedonsko stanovništvo koje je emigriralo u Bugarsku. Jugoslovenski zakon o državljanstvu 1919. je ostavljao rok za prijavu u državljanstvo KSHS i ko se ne bi prijavio je morao da napusti zemlju nakon 1921.
 
Da se razumemo, Crna Gora ima najveći gubitak stanovništva ali nisu svi poginuli i nastradali u ratu. Tada je veliki broj Crnogoraca migrirao u druge krajeve, najviše u Metohiju i u Jablanicu. Te migracije su bile i pre i nakon balkanskih ratova i nisu bile uopšte beznačajne, većina učesnika u Topličkom ustanku su bili Crnogorci. Neke od vođa ustanka su bili oficiri crnogorske vojske.
 
Da se razumemo, Crna Gora ima najveći gubitak stanovništva ali nisu svi poginuli i nastradali u ratu. Tada je veliki broj Crnogoraca migrirao u druge krajeve, najviše u Metohiju i u Jablanicu. Te migracije su bile i pre i nakon balkanskih ratova i nisu bile uopšte beznačajne, većina učesnika u Topličkom ustanku su bili Crnogorci. Neke od vođa ustanka su bili oficiri crnogorske vojske.
To je grupa od 18 komita iz kolašinskog kraja, koja je septembra 1916. otišla put Srbije sa ciljem da preko Rumunije dođe do Solunskog fronta. Kada su stigli do Toplice, tamo su ostali kod rođaka, gdje su čuli da se sprema ustanak i da je Kosta Pećanac stigao u Srbiju. Zato su ostali tamo i bili vođe Topličkog ustanka. Milinko Vlahović je bio komandant Jablaničko-topličkog odreda, a Jovan Radović Pirotskog odreda.
Evo spisak tih komita.
IMG_20231022_163702.jpg

Nemaju oni ništa sa prirodnim priraštajem u Crnoj Gori. Crnogorci se masovno sele u Srbiju od 1878.
 
Pa nisam do sada čuo da su imali pretjerano velike žrtve rata.
Emigracija je bilo i prije. Kako u Ameriku, tako i u Srbiju.

Crna Gora u svim ratovima uvek teško strada.

Pričam iz glave, nisam siguran koliko je podatak istinit, ali mislim da je proporcionalno gore stradala od svih drugih republika i u Drugom svetskom ratu.
 
To je grupa od 18 komita iz kolašinskog kraja, koja je septembra 1916. otišla put Srbije sa ciljem da preko Rumunije dođe do Solunskog fronta. Kada su stigli do Toplice, tamo su ostali kod rođaka, gdje su čuli da se sprema ustanak i da je Kosta Pećanac stigao u Srbiju. Zato su ostali tamo i bili vođe Topličkog ustanka. Milinko Vlahović je bio komandant Jablaničko-topličkog odreda, a Jovan Radović Pirotskog odreda.
Evo spisak tih komita.
Pogledajte prilog 1433094
Nemaju oni ništa sa prirodnim priraštajem u Crnoj Gori. Crnogorci se masovno sele u Srbiju od 1878.
Au jel ovo Drljevići učestvovali u Topličkom ustanku? Od onijeh Drljevića? :dash:
 

Back
Top