Gledaj, ali ne pipaj!

Neprilagođena

Leptirica
Banovan
Poruka
95.555
https://stil.kurir.rs/porodica/ente...i-jedna-moze-biti-fatalna-za-decu-i-zivotinje
https://oblakbeli.com/otrovne-biljke-sest-nasih-najvecih-opasnica/

1646838324847.png

Kućne biljke veoma su popularne u enterijeru gotovo svakog čoveka.
Ipak, sa nekima treba biti oprezan jer mogu biti otrovne ili tiho i polako narušavati ljudsko zdravlje.
Otrovne biljke imamo u prirodi ali i u bašti.
U Srbiji raste oko 150 otrovnih samoniklih biljki ( bez gljiva i ukrasnih biljaka),
Nije tako mnogo ako se zna da imamo oko 3200 vrsta, od čega je najveća raznovrsnost
zabeležena na Fruškoj gori(1400 vrsta) i Šar-planini(1300).
.Po nepisanom pravilu, najotrovije su i najlepše, poput jedića koji je zanosne lepote.



DIFENBAHIJA

1646838408378.png

Iako je prelepa i obožavamo je zbog raskošnih, dvobojnih listova,
ova biljka je jedna od najčešćih koje dovedo do toksikacije ljudskog organizma.
Slučajna izloženost može dovesti do plikova u ustima, dijareje, mučnine, povraćanja, osećaja pečenja u ustima i grlu, otoka i bola.




Sanseverija

1646838464425.png

Poznata i kao "zmijska biljka", sanseverija je jedan od najpopularnijih izbora za dekoraciju enterijera.
Ipak, ona na sebi nosi supstancu saponin, koja može biti toksična ako se unese u organizam.
Čuvajte je dalje od ljubimaca jer izaziva i mučninu i povraćanje.
 
DOLAR DRVO

1646838553357.png

Zamiokulkas
, kod nas poznatiji kao dolar drvo, može da izazove bol, iritaciju kože i otoke
. Ako dođete u kontakt, isperite pogođeno područje čistom tekućom vodom i kontaktirajte lekara ako je potrebno.




ALOA VERA

1646838630630.png

Iako je poznata kao lekovita, može da ima i negativna dejstva
- sadrži supstance koje mogu izazvati dijareju, alergije i probleme s bubrezima.




KADIFA

1646838674081.png


Ako slučajno završe u telu, mogu da izazovu gastrointestinalne smetnje.
Takođe mogu izazvati osip na koži.
 
FILADENDRON

1646838764569.png

Sadrži supstacu kalcijum oksalat, koja može izazvati bol i teškoće sa gutanjem.
Obavezno čuvajte kućne ljubimce dalje od njega.




KALADIJUM

1646838834656.png


Divni srcoliki, šareni listovi su veoma atraktivni, ali ova biljka može da bude opasna.
Kod dece i životinja može da dovede do prekomernog lučenja pljuvačke i teškoća sa disanjem,
i lekarska pomoć je tada neophodna.






ZLATNA PUZAVICA

1646838926969.png


Drugo ime joj je đavolji bršljen.
Izloženost može dovesti do iritacije usana, jezika i usta,
prekomerno lučenje pljuvačke i povraćanje.
 
DIGITALIS
1646839068533.png


Ova prelepa biljka čest je gost bašta na našim prostorima,
ali malo ko zna da njeni listovi, cvetovi i seme sadrže toksičnu supstancu
digoksin, koja može biti fatalna za ljude i životinje ukoliko se unese u telo.





OLEANDER

1646839125671.png


S obzirom na to da je cela biljka vrlo gorka i veoma otrovna,
tako da može da izazove teška trovanja, sme da se upotrebljava samo pod lekarskim nadzorom.
Čak i slučajno udisanje dima gorućeg olijandra može da izazove probleme.
Poznata su trovanja ljudi (uglavnom žena koje su trovale muževe) čajem od lijandera.
Ova zimzelena biljka utiče na brzinu rada srca i trovanje njome može da dovede do infarkta.


samos-1348128_1920.jpg

Međutim, on poseduje i lekovita svojstva. Glikozidi lijandera koriste se kod slabe cirkulacije krvi i aritmije,
a poznat je i preparat ‘neriolin’ koji se proizvodi u obliku tableta i rastvora.
 
Jedić (Aconitum napellus)

1646839310297.png



Pripada porodici ljutića (Ranunculaceae). Raste u planinskim predelima, po proplancima na obodima četinarskih šuma.
Gaji se i kao ukrasna biljka. Pojedine vrste kao što je Aconitum toxicum subsp. toxicum, iščezle su iz Srbije
(ili se mogu naći samo na Kopaoniku i Staroj planini), zbog čega su svrstane u grupu ugroženih vrsta.
Jedić je veoma lepa biljka sa ljubičastim cvetovima.


'Aconitum_napellus'_Monkshood_in_Walled_Garden_of_Goodnestone_Park_Kent_England.jpg

Cela biljka je veoma otrovna i ne liči ni na jednu od jestivih, pa ne postoji opasnost zamene.
Sadrži alkaloid akonitin.
Smrtna doza za čoveka je 3-6 mg.
Mnogi je smatraju najotrovnijom biljkom Evrope.
Bila je opisana i u antičkoj mitologiji, a vezuje se i za smrt Aristotela.
Do trovanja može doći već pri branju, jer njen sok izaziva osip na koži.
Ako dođe u dodir sa sluzokožom, nakon nekoliko minuta usta i ždrelo gube potpuni osećaj.
Sledi mučnina, povraćanje i proliv.
Bolesnik oseća hladnoću, telesna toplota opada, a nakon nekoliko sati slabi srčani rad i prestaje disanje.





Kozlac (Arum maculatum)

1646839413209.png


spada u otrovne biljke jer sadrži alkaloid aroin.
Često raste blizu sremuša. Nikada ne treba brati sremuš i kozlac u isto vreme.
Sremuš može da se koristi presan, dok je kozlac otrovan i tek kuvanjem gubi škodljive sastojke.
Ukoliko se pojedu bobice (naročito deca), javljaju se bolovi i žarenje,
a na kraju neosetljivost u ustima, jaka žeđ, smetnje pri gutanju, povraćanje, proliv, smetnje pri mokrenju, nepravilan rad srca,
u najtežim slučajevima nastupa smrt pri očuvanoj svesti.
 
Kopitnjak (Asarum europeum)

1646839589927.png



je veoma rasprostranjena, stalno zelena biljka u našim listopadnim šumama
sa tankim korenjem koje se puže, bubrežastim listovima koji imaju po jedan smeđi cvet.
Lišće sadrži etarsko ulje sa asaronom (slično kamforu) koje deluje jako nadražajno na sluzokožu,
stvarajući mehuriće, a paralitički na centralni nervni sistem.
Izaziva povraćanje i jake bolove u želucu, proliv, oštećuje bubrege.
U teškim slučajevima nastupa koma i smrt.

1646839669055.png






kukuta.png

Kukuta (Conium maculatum)

conium_maculatum.jpg


je
prilično rasprostranjena u našoj zemlji. Zbog konina cela biljka ima jak miris na mišji urin.
Ova biljka je ušla u istoriju kao otrov kojim su izvršavane smrtne kazne u staroj Grčkoj.
Prema Platonovom opisu Sokratove smrti, on je otrovan kukutom.
Najčešće trovanje nastaje ako se ova biljka zameni sa peršunom ili celerom.
Osobine same biljke upozoravaju na opasnost: osim neprijatnog mirisa kukuta ima stabljiku na kojoj su smeđo-crvene pege.
Najotrovnije je seme jer u njemu ima najviše konina i srodnih alkaloida.
Ukoliko se unese u organizam, nakon nekoliko minuta nastaje utrnulost, poremećaj vida,
paraliza, teško disanje i zbog paralize disanja- smrt.
 
lovor_visnja.jpg
PRUNUS VRSTE
Prunus vrste – Gorki badem, lovor višnja i druge Prunus vrste
koje sadrže amigdalin i srodne cijanovodonične glikozide spadaju u otrovne biljke i veoma su opasne.
Najpre dolazi do grebanja u grlu i mirisa gorkog badema.
Zatim se javlja povraćanje, gušenje, osećaj straha, omamljenosti i lupanja srca.
Disanje koje je u početku bilo ubrzano, usporava se, zenice se šire, svest se gubi i smrt dolazi u toku jednog sata.

1646839893221.png

Lovor višnja






Bunika (lat. Hyoscyamus)

1646839966924.png


je rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica.
Od ukupno 10 vrsta u rodu, sve vrste su otrovne; poznatije su crna i bela bunika.

Bunika crna je visoke 30 do 60 cm., neugodna mirisa, sa stabljikom obraslom mekim dlakama.
Listovi su jajasti , mutno zeleni .Obe su izuzetnio opasne i mogu izazvati smrt.
(izaziva egzaltacije, halucinacije i delirij).
Zbog svoje otrovnosti u tradicijskoj medicini više se ne koristi jer joj otrovnost varira ovisno o staništu-
1646840052658.png
 
Ricinus (Ricinus communis)
1646840164659.png


- čiji otrov može da ubije brzo kao i otrov kobre! Najotrovnije je seme ricinusa( manje lišća)
koje sadrži toksalbumin ricin, vrlo jak otrov.
Velikoj toksičnosti ricina doprinosi njegova otpornost na proteinaze, enzime varenja digestivnog trakta,
usled čega se nepromenjen resorbuje. Zabeležena su brojna trovanja sa svega dva ili četiri semena.
Javljaju se abdominalni bolovi, dehidratacija, cirkulatorni kolaps i smrt zbog anurije vezane za upalu bubrega.
U medicini se koristi ricinusovo ulje da pospeši probavu.
Ulje se dobija hladnim ceđenjem zrelog, oljuštenog semena, zatim se iskuvava da bi se odstranio toksični ricin.






Strychnos Nux vomica,

1646840252491.png

koja raste od Indije do severne Australije.
Čitava biljka je otrovna. Sadrži alkaloid, strihnin, koji se ubraja među najače poznate
otrove zbog njegovog dejstva na centralni nervni sistem.







Veliki bun (crni bun, velebilje, Atropa belladonna)

1646840317960.png

otrovna je biljka koja raste u Europi, sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji.
Također je unešena i naturalizirana u dijelovima Kanade i SAD.
Sadrži otrovne alkaloide atropin, skopolamin i hioscijamin.
Ova biljka se dugo koristi kao lijek, kozmetičko sredstvo i otrov.
Prije srednjeg vijeka korištena je kao anestetik u kirurgiji.
Stari su je Rimljani koristili kao otrov. U još starija vremena korištena je kao otrov za strijele.

Velebilje je jedna od najotrovnijih biljaka istočne hemisfere
.Oralna uporaba može biti uzrok brojnih kliničkih stanja,poput komplikacija u trudnoći,
srčanih bolesti,bolesti crijeva i želuca,te psihijatrijskih poremećaja
.Svi dijelovi biljke sadrže toksične alkaloide.
 
Fun fact(not really fun but it's a fact): Kukotom,Cevlikom(kako je zovu u mom kraju) može neko da se otruje i iz druge ruke,kozijim mlekom jer su koze jedine životinje dovoljno lude da je pasu i da im ne bude ništa,samo im je mleko posle puno toksina iz nje...
 

Back
Top