- Poruka
- 390.390
Zbog promene klime i povećanja srednje globalne temperature na planeti Zemlji dolazi do promene u takozvanim vremenskim obrascima na koje su se poljoprivrednici godinama unazad oslanjali. Ove promene utiču na prinose i posebno u zemljama u razvoju, mogu da dovedu do nestašice hrane za koju su direktno odgovorne klimatske promene. Prvi takav primer gde je promena klime igrala ključnu ulogu jeste glad koja vlada na Madagaskaru, koji su pogodile najintezivnije suše u poslednjih četrdeset godina i gde je 1,14 miliona ljudi pogođeno nestašicom hrane, a njih 400.000 ugroženo glađu. kako pise klima011
Takodje stalni rast ljudske populacije na Zemlji zahteva i povecanu proizvodnju hrane na koju itekako uticu klimatske promene.Vec danas mnoge zemlje koje imaju milionske brojeve stanovništva ne mogu da proizvedu dovoljno hrane za sve pa su prisiljene da uvoze hranu..Ukoliko sve vise bude vrelih dana u godini i bez kiša mnoge poljoprivredne zemlje imace manjak u proizvodnji hrane pa nece moci ni da izvoze
Srbija na primer ove godine predvidja 50% manji prinos kukuruza zbog dugog perioda visokih temperatura bez kiše
Istorijski posmatrano, nestašica hrane i glad nastajale su usled loših žetvi, prirodnih katastrofa i invazija štetočina, dok je za javljanje gladi u modernom dobu, u kombinaciji sa prirodnim katastrofama, uglavnom odgovoran čovek, odnosno ljudska nekompetentnost, političke nestabilnosti i ratovi.
Ipak, ovi faktori nisu odgovorni za glad koja vlada na Madagaskaru, čime se posledice klimatskih promena, u ovom slučaju duge i intezivne suše, izdvajaju kao samostalni uzrok, prvi put u modernoj istoriji. Sudeći po trenutnim trendovima, ukoliko se ne preduzmu drastične mere redukcije emisija gasova sa efektom staklene bašte, slučaj Madagaskara neće ostati usamljen.
Sta onda?
Takodje stalni rast ljudske populacije na Zemlji zahteva i povecanu proizvodnju hrane na koju itekako uticu klimatske promene.Vec danas mnoge zemlje koje imaju milionske brojeve stanovništva ne mogu da proizvedu dovoljno hrane za sve pa su prisiljene da uvoze hranu..Ukoliko sve vise bude vrelih dana u godini i bez kiša mnoge poljoprivredne zemlje imace manjak u proizvodnji hrane pa nece moci ni da izvoze
Srbija na primer ove godine predvidja 50% manji prinos kukuruza zbog dugog perioda visokih temperatura bez kiše
Istorijski posmatrano, nestašica hrane i glad nastajale su usled loših žetvi, prirodnih katastrofa i invazija štetočina, dok je za javljanje gladi u modernom dobu, u kombinaciji sa prirodnim katastrofama, uglavnom odgovoran čovek, odnosno ljudska nekompetentnost, političke nestabilnosti i ratovi.
Ipak, ovi faktori nisu odgovorni za glad koja vlada na Madagaskaru, čime se posledice klimatskih promena, u ovom slučaju duge i intezivne suše, izdvajaju kao samostalni uzrok, prvi put u modernoj istoriji. Sudeći po trenutnim trendovima, ukoliko se ne preduzmu drastične mere redukcije emisija gasova sa efektom staklene bašte, slučaj Madagaskara neće ostati usamljen.
Sta onda?