Gestalt terapija

James Garfield: "Istina će vas osloboditi, ali će vas najpre učiniti jadnim."

- Naravno, istina može učiniti i srećnim. Zavisi od onoga šta se njome otkrije. U ovom slučaju se radi o potisnutim istinama kojima se nije htelo/želelo suočiti, samoobmanama i zabludama.

Izreka se pripisuje i Barry (Mildred) Stevens (1902–1985) američkoj autorki i Gestalt terapeutu.

Wikipedia: "Gestalt terapija (Gestalt psihoterapija) ili Perlsov tretman je iskustveni tretman koji nastoji potaknuti razvoj i rast ličnosti ponovnim uspostavljanjem svjesnih procesa.

Razvijena je od Fritza Perlsa (1893. – 1970.), Laure Perls i Paula Goodmana. Klijentu se pomaže da postane svjestan osjećaja kojih se odrekao i da prepozna osjećaje i vrijednosti koji su posuđeni od drugih, ali ih klijent percipira kao svoje. Suprotno psihoanalizi, ovaj oblik terapije usmjeren je na sada i ovdje.

Gestalt je humanistička/egzistencijalna terapja koja vjeruje da su ljudi rođeni s resursima i sposobnostima da budu u nagrađujućem kontaktu s drugim ljudima, i vode kreativan život, život koji ih zadovoljava.

Međutim, često tijekom djetinjstva i nekada kasnije nešto prekine ovaj proces i osoba bude zaglavljena u fiksiranim obrascima i uvjerenjima o sebi koja im staju na put.

Gestalt pomaže da istraže i otkriju kako su ovi obrasci još uvijek aktivni i utječu na sadašnji život osobe. Gestalt terapeuti pomažu klijentu u pronalaženju novih i kreativnijih načina za rješenje problema ili krize s kojom se suočavaju."
 
Sasvim je moguće da ovaj metod prevlada klasičnu psihoanalizu. Geštalt barata sa pojmovima celine i delova. Čini se izvesnim da je individua u procesu osvešćenja sposobna da prepozna celovitost svog bića naspam inputiranih delova koji joj ne pripadaju, te tako osvesti sopstvene potencijale.

Postoji 'grešna' varijanta te metode, sajentologija, koja ove inputirane delove zove engramima. Ona je, međutim, polje manipulacija, za izbegavati...
 
Sasvim je moguće da ovaj metod prevlada klasičnu psihoanalizu. Geštalt barata sa pojmovima celine i delova. Čini se izvesnim da je individua u procesu osvešćenja sposobna da prepozna celovitost svog bića naspam inputiranih delova koji joj ne pripadaju, te tako osvesti sopstvene potencijale.

Postoji 'grešna' varijanta te metode, sajentologija, koja ove inputirane delove zove engramima. Ona je, međutim, polje manipulacija, za izbegavati...
Oooo, ko to meni zvuči pametno :zper:
 
Sasvim je moguće da ovaj metod prevlada klasičnu psihoanalizu. Geštalt barata sa pojmovima celine i delova. Čini se izvesnim da je individua u procesu osvešćenja sposobna da prepozna celovitost svog bića naspam inputiranih delova koji joj ne pripadaju, te tako osvesti sopstvene potencijale.

Postoji 'grešna' varijanta te metode, sajentologija, koja ove inputirane delove zove engramima. Ona je, međutim, polje manipulacija, za izbegavati...
Na Gestalt terapiju, pored Gestalt psihologije, veliki uticaj je imala i fizika, Istočna filozofija, egzistencijalna fenomenologija, psihoanaliza, teorija polja itd.

Mada je takva svestranost korisna otežala je precizniju formulaciju potrebnu za priznanje u stručnim krugovima. Zato je još uvek kontroverzna iako postoji 70 godina.

Jedno vreme je bila zapostavljena i potisnuta drugim terapijama koje su imale bolje rezultate. Medjutim, u poslednje vreme opet postaje popularna.

Pristupom "ovde i sada" se efikasno uspostavi konekcija, jer terapeut sretne klijenta tamo gde je, tj. polazi od njegovog trenutnog mentalnog i emocionalnog stanja. Kada neko skrene s puta najpre se pita gde se nalazi, a potom odakle je krenuo i gde želi da stigne.

Cilj je da se aktivira unutrašnji potencijal klijenta tako što opisuje i posvećuje pažnju svome telesnom i emotivnom doživljaju i mislima tokom razgovora o različitim nadražajima iz okoline i odnosu s drugima. Postajući svesniji sebe zadobija samopouzdanje da preuzme odgovornost za svoj život.

Uloga terapeuta nije da nameće zaključke, već da vodi klijenta da on sam iskustveno dolazi do njih. Dakle, ne radi se o pasivnoj meditaciji nego o aktivnoj i eksperimentalnoj obzervaciji. Ponekad se predloži igranje uloga i tehnika "prazne stolice".

S obzirom da nema mnogo obučenih Gestalt terapeuta njihove metode se često razlikuju. Neki se samo zadržavaju na sadašnjosti da bi olakšali trenutnu emocionalnu napetost i krizu, dok su neki radikalniji. Razmatranje sadašnjosti postepeno odvede do prošlih dešavanja i omogući da se shvati veza i pronadje razlog trenutne reakcije.

Sadašnjost je posledica prošlog, a uzrok budućeg. Puna svesnost ili razumevanje se ne može dobiti njihovim razdvajanjem već povezivanjem i jedinstvom.

Dok se ne zna šta se radi ili radilo pogrešno ne može se znati ni šta treba menjati u načinu mišljenja, reagovanja, ponašanja i delovanje da se u buduće postignu bolji rezultati.

Gestalt terapija ima paradoksalan stav prema promeni. Smatra da neko ne može postići promenu ukoliko nastoji da bude ono što nije, već samo onda kada u potpunosti prihvati ono što jeste. To se pre može shvatiti kao nastojanje da se kroz stalni proces rasta i razvoja stremi ka vlastitoj autentičnosti i na osnovu toga čine odgovarajuće promene.
 

Back
Top